Život se vraća u normalu: 7 navika koje je nepovratno promijenio COVID-19

U samo nekoliko tjedana adaptirali smo se na život uz COVID-19, novi soj koronavirusa koji je prouzročio globalnu epidemiju. Kako piše poznati časopis i web portal Reader’s Digest prestali smo se rukovati, naučili smo održavati fizičku distancu od drugih, počeli smo detaljnije prati ruke. Tek sada kada su popustile epidemiološke mjere, možemo sagledati koji je utjecaj imalo širenje virusa na naš kulturni i društveni život te zdravstvene navike u cjelini.

Iako je možda teško sagledati pozitivnu stranu pandemije koronavirusa, ipak treba napomenuti da je jedna od njih ta da ćemo nakon epidemije sigurno više paziti na svoje higijenske navike doma i na javnim mjestima. Donosimo vam 7 svakodnevnih navika koje bi se mogle (a Reader’s Digest tvrdi i trebale) zauvijek promijeniti i u razdoblju kada oslabi korona kriza.

Više se nećemo rukovati

Jedna od najvidljivijih promjena u socijalnom ponašanju tijekom pandemije koronavirusa jest izbjegavanje navike rukovanja. U novom dobu socijalnog distanciranja sigurno će doći do promjene u načinu na koji pozdravljamo jedni druge. Rukovanje, sponatno tapšanje, grljenje ili ljubljenje prilikom pozdravljanja vjerojatno više neće biti poželjni. Neki sugeriraju da bismo se u novom razdoblju mogli pozdravljati stavljanjem ruke na srce, pozdravljati uz pomoć gesta, kimanjem glave ili bilo kojim drugim načinom pozdrava koji isključuje direktni dodir. U svakom slučaju izbjegavanje rukovanja sada postaje znak toga da nam je itekako stalo spriječiti povratak epidemije, a ne nekoga uvrijediti nepristojim ponašanjem.

Na javnim mjestima svuda ćemo koristiti dezinficijense

Jedna od posljedica pandemije bit će i ta da ćemo na svim javnim mjestima imati kutak za dezinficiranje ruku. Već sada su dezinficijensi posvuda oko nas. Na ulazima u trgovine i pekarne, u uredima, restoranima i zalogajnicama, sportskim objektima, a uskoro i na mjestima gdje će se održavati kulturne priredbe. Nemojte se začuditi ako i na intervjuu za posao budete zamoljeni da dezinficirate ruke. Bit će to znak ne samo da brinete o zdravlju vaših budućih kolega, nego i obavezan ritual novog poslovnog bontona.

Promijenit će se način na koji jedemo na javnim mjestima ili naručujemo hranu

Restorani koji ovise o direktnom posluživanju hrane bit će najviše pogođeni i u razdoblju nakon korone. Već sada možemo ustvrditi kako će baš ugostiteljski objekti u kojima trebate konzumirati hranu na licu mjesta imati najveći pad prometa. A pekarne i „takeaway“ zalogajnice u kojima jednostavno preuzimate hranu, a kasnije jedete s nogu, neće biti toliko pogođene. Stručnjak za poduzetništvo u ugostiteljstvu Johann Moonesinghe izjavio je za Reader’s Digest kako će važan faktor biti ne samo mjesto gdje ljudi idu jesti, nego i što će htjeti jesti. A već sada je vidljiv porast prodaje hrane koja sadrži ugljikohidrate. Što nas točno čeka u bliskoj budućnosti nije baš lako predvidjeti. Ali neki će restorani, zabrinuti za mogućnost povratka epidemije, zasigurno pojačati uslugu dostave hrane. Za očekivati je da ćemo na ulicama naših gradova vidjeti još više dostavljača na biciklima.

Postat ćemo stručnjaci za pranje ruku i nošenje maski

Beskonačna mantra proteklih pandemijskih tjedana bilo je i upozorenje o stalnom pranju ruku. To je jedini način da spriječimo širenje koronavirusa govorili su nam iz svih medija i javnih ustanova. Naučili smo da ruke treba prati temeljito 20 sekundi. Da trebamo koristiti sapun i toplu vodu i da se uvijek nakon dolaska izvana trebamo pridržavati ove preventivne mjere.

Mnogi od nas počeli su nositi zaštitne maske. Srećom, sada ne vlada njihova nestašica pa se mogu nabaviti u ljekarnama te na različitim prodajnim mjestima. O njima smo doznali gotovo sve. Koje su vrste zaštitnih maski te kako nas i koliko štite pa čak i o tome kako ostavljaju negativan trag na koži lica ako se dulje nose. Odgovarajuća njega kože lica svakako može pomoći, o čemu smo i mi pisali u jednom prijašnjem ADIVA članku. Sve u svemu, pranje ruku i nošenje maski zadržat će se i u ovom post-korona razdoblju kao najbolji način sprečavanja ponovnog povratka neželjene pandemije.

Naš osobni prostor doživljavat ćemo krajnje ozbiljno

Ideja socijalnog distanciranja bila je navidljivija i najprisutnija mjera zaštite na javnim mjestima tijekom korona krize. Bez puno otpora prihvatili smo mjeru održavanja socijalne distance kao nešto po sebi razumljivo. Naučili smo da nas dva metra razmaka mogu spasiti od potencijalne opasnosti od infekcije koronavirusom. U fazi skidanja epidemioloških mjera ova navika polako popušta pa je propisani razmak već sada smanjen na jedan i pol metar u kafićima i restoranima. No ipak je za očekivati da će držanje razmaka i dalje ostati u podsvijesti ljudi kao neizbježni način zaštite. Kao posljedica višetjedne uvježbane navike, ljudi će sve više obraćati pozornost na to kome će dopustiti da im se približi i uđe u njihov osobni prostor. A vjerojatno će doći i do kulturne promjene u društveno prihvatljivom razmaku koje će pojedinci održavati jedni s drugima.

Škole i fakulteti bit će spremniji za online učenje na daljinu

Još jedan segment naših života kojeg je iz temelja promijenio koronavirus je obrazovni sustav. Škole, vrtići i fakulteti ponovno se otvaraju uz određene restrikcije i pravila pa je za očekivati da će opcija online učenja na daljinu biti stalno prisutna kao normalan dio stjecanja obrazovnog kurikuluma. Za očekivati je da će sve više nastavnih sati biti održano online i ne samo za učenike koji neće moći prisustvovati nastavi. Naime, bojazan od mogućeg povratka pandemije držat će ovu opciju stalno otvorenom. Škole i fakulteti će sve više pažnje posvećivati nabavci opreme i resursa za online nastavu. Privatna veleučilišta i škole (posebice one s kvalitetnom IT podrškom) već su se preorijentirali na online nastavu. Za očekivati je da će tako biti i u javnom sektoru.

Pazit ćemo kako pritiskamo gumbe u liftovima, bankomatima…

I prije nego što je izbila pandemija, mnogi od nas bili su svjesni lokacija na kojima se skupljaju mikrobi. Riječ je dakako o tipkovnicama bankomata, kvakama na ulazima u banke i trgovine, gumbima u liftovima… Prema sugovornici Reader’s Digesta, doktorici Okeke-Igbokwe, ljudi će sve više početi pritiskati gumbe na javnim mjestima svojim laktom ili olovkom. Navlačit će rukavice kako ne bi došlo do izravnog kontakta s potencijalno kontaminiranim površinama. A baš su takve površine idealno mjesto za prijenos uzročnika bolesti pa će ih ljudi iz straha od povratka korone dodirivati samo ako moraju. U svakom slučaju, ako i taknete neku potencijalno sumnjivu površinu, nemojte nakon toga dodirivati lice. Iskoristite prvu priliku i ruke operite sapunom i toplom vodom.

Na kraju krajeva, naša dobra „nova stara“ navika koja će zauvijek ostati ukorijenjena i u vremenima nakon korone, jest upravo pranje ruku u preventivne zdravstvene svrhe.

Izvor: https://www.rd.com/culture/everyday-habits-that-could-change-forever-after-coronavirus/