Zaštita od COVID-19: Je li moguće izbjeći dodirivanje lica?

Zdravstveni nas stručnjaci upozoravaju da izbjegavamo dodirivanje lica kako bismo se zaštitili od infekcije COVID-19, no ovu naviku doista je teško prekinuti.

Kako navodi Caitlin Clark, stručna autorica zdravstvenog portala Futurity, ako ništa drugo, epidemija koronavirusa natjerala nas je da osvijestimo ovu čestu pojavu koje i nismo svjesni. I doista, istraživanje publikacije American Journal of Infection Control  na skupini studenata medicine otkrilo je podatak da je u samo jednom satu svaki promatrani student dodirnuo lice u prosjeku 23 puta!

“To je aktivnost o kojoj uopće i ne razmišljamo,“ istaknula je Cynthia Weston, docentica na sveučilištu A&M University’s College of Nursing u Teksasu. “Primjerice, imate osjećaj da vam je pramen kose upao u oči pa ga želite ukloniti. Ili se osjećate umorno te protrljate oči ili nos jer vas je nešto zasvrbilo.”

Dodirivanje sluznice oka, nosa, usta

Zarazne infekcije kao što je koronavirus prenose se preko kapljica koje iskašljavamo, kada kihnemo ili se naglas nasmijemo. Sitni uzročnici bolesti padnu na površinu oko inficirane osobe te u blizini sljedeće osobe koja stupi u doticaj s inficiranom površinom. To može biti gumb na komandnoj ploči lifta, kvaka na vratima, tastatura računala. Virus jednostavno pokupimo rukama.

Iz tog razloga zdravstveni stručnjaci u centrima za suzbijanje širenja epidemije koronavirusa preporučuju često pranje ruku kao i izbjegavanje dodirivanja lica. Doticanje sluznice nosa, očiju ili usta posebice je rizično jer ova mjesta omogućavaju ulaz virusu u naš organizam.

Ne dodirivati lice… ovo zvuči kao jednostavna mjera zaštite, zar ne? No ovaj savjet teže je slijediti nego što mislite. Kako onda razbiti naviku koje uopće nismo svjesni?

Osvijestite svoje okidače za dodirivanje lica

Brian Anderson, docent na odjelu za psihologiju i kognitivne znanosti spomenutog sveučilišta A&M University’s College of Nursing stručnjak je za područje istraživanja ljudskih navika. Najviše ga zanima fenomen nesvjesnih navika u okulomotornom sustavu – pojave o kojima ljudi ne razmišljaju dok se ne usredotoče na njih. U to se ubraja i nesvjesno dodirivanje lica o kome je ovdje riječ. Ključno je razumjeti da je u pitanju pojava koja se ne događa slučajno.

“Lice ćete dotaknuti onda kada se nađete u određenoj situaciji ili kada vas obuzme određeni osjećaj,” napominje Anderson.“Ako vam je, primjerice, dosadno ili ako osjećate empatiju s nekom osobom tijekom razgovora, nagnut ćete se naprijed te rukom dotaknuti bradu. Prvi korak da biste nadvladali ovu naviku bit će da je osvijestite.”

Za početak, identificirajte situacije ili iskustva koja vas potiču da dodirujete lice. Naravo da ćete uočiti varijacije iz dan u dan, no također i to da je poriv za dodirivanjem lica najjači baš kada se zateknete u određenoj situaciji. Ljudi obično protrljaju oči kada su umorni ili rukom podboče bradu kada su na nekom sastanku ili predavanju.

Važno je shvatiti da našim ponašanjem vladaju navike te da sama osviještenost ipak nije dovoljna. Mi možemo svjesno promatrati naše ponašanje i govoriti si: „Okej, nemoj to sada činiti“. No to će se se odvijati samo kada se istinski i svjesno potrudimo oko toga.

Mijenjajte navike za sigurnije i budite strpljivi

„Kad ste uočili okidače, lakše ćete izolirati svoju naviku. To je važan prvi korak, ali da biste prestali prčkati po licu trebat ćete razviti nove navike kako biste pobijedili poriv za dodirivanjem i na taj način pobijedili staru naviku,“ preporučuje Anderson.

“Najbolje je da svoju novu naviku učinite što sličnijom prethodnoj, ali da je svakako sigurnija od nje,“ dodaje Anderson. “Ako imate sklonost trljanja očiju, nosite sa sobom čistu maramicu i svaki je put izvucite kada krenete trljati oči i naravno maramicu redovito perite.“

Neki ljudi su skloniji dodirivati glavu sa strane, što je recimo sigurnije nego prstima dodirivati bradu ili usta. Na taj način ruke barem nisu u blizini sluznice nosa, očiju ili usta. Naravno, ne očekujte da će vam nova, sigurnija navika postati ubrzo i automatska. Realnije je očekivati da će proći tjedni pa čak i mjesec dana prije nego što je uvježbate. No, navike postaju jače i sigurnije što im se više posvetite.

U međuvremenu perite ruke i čistite površine

“Trebat će vam dosta vježbe da novu naviku učinite automatskom,” savjetuje Anderson. “Možda čak i nekoliko stotina puta. No već za dva ili tri tjedna počet ćete gravitirati prema novoj navici. Neće biti posve automatska, ali ćete je izvoditi sve jednostavnije.”

A do tada, preporučuje Cynthia Weston provodite dobru staru praksu pranja ruku i čišćenja svih površina na kojima se mogu zadržavati virusi.

“Pranje ruku zvuči kao prejednostavno rješenje, ali to je doista najbolji način da spriječimo širenje svih infekcija,” zaključuje Weston.

 Izvor:

https://www.govexec.com/workforce/2020/03/how-actually-stop-touching-your-face/163808/

Ovaj je članak originalno objavljen u zdravstvenoj publikaciji Futurity, kao i na internetskoj stranici https://today.tamu.edu/2020/03/11/stop-touching-your-face/ te na portalu govexec.com.