U potrazi za istinom: Razotkrivanje mitova o COVID-19

Od svih modernih medicinskih intervencija kojima raspolažemo, malo je onih koje su bili žrtve toliko laži kao cjepiva, a u vremenu dok se svijet bori s pandemijom potrebno je hitno rasvjetljavanje tih nepoznanica. Upravo s ovom temom pozabavili su se novinari i stručnjaci okupljeni na medicinskom portalu Medical News Today s kojeg prenosimo i ovaj članak.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), između 2010. i 2015. godine, cjepiva su spriječila oko 10 milijuna smrtnih slučajeva. Znanstvenici su tako neumorno radili i na stvaranju sigurnih te učinkovitih cjepiva koja će nas zaštititi od SARS-CoV-2. Sada, dok mnoge vlade lansiraju na tržišta cjepiva protiv COVID-19, znanstvenici i medicinski stručnjaci suočeni su s novim izazovom: dezinformacijama i povezanim kolebanjima vezanim uz cijepljenja.

Neki antivakseri, odnosno pojedinci koji vjeruju da cjepiva uzrokuju niz medicinskih bolesti, cijeli svoj život posvećuju traženju navodnih dokaza protiv cjepiva. U stvarnosti su cjepiva spasila živote milijuna ljudi.

Nesigurnosti vezane uz cjepiva nisu ništa novo i, na mnogo načina, sasvim su razumna. Primjerice, na internetu se često pojavljuju pogrešne informacije o sigurnosti cjepiva i potencijalnim učincima na tijelo. Također, cjepiva protiv COVID-19 razvijena su neobično brzo i koriste relativno novu tehnologiju. U ovom ćemo se članku pozabaviti tim pitanjima.

Mit #1 Cjepiva nisu sigurna jer su brzo razvijena

Istina je da su znanstvenici razvili COVID-19 cjepiva brže od bilo kojih cjepiva do sada, u razdoblju kraćem od godinu dana. Dosadašnji rekord držalo je cjepivo protiv zaušnjaka koje je razvijeno u četiri godine. Brojni su razlozi zbog kojih su cjepiva za COVID-19 razvijena brže, no niti jedan od njih nije utjecao na njihovu sigurnost.

Na primjer, znanstvenici nisu počeli od „nule“. Iako je SARS-CoV-2 nov, znanstvenici se bave proučavanjem koronavirusa desetljećima. Također, s obzirom na to da se je novi koronavirus proširio u svaki kutak Zemlje, proces razvoja cjepiva uključio je suradnju znanstvenika bez presedana. I dok se inače brojni znanstveni projekti suočavaju s poteškoćama u financiranju, istraživači angažirani na COVID-19 dobivali su sredstva od velikog broja sponzora. Još jedan čimbenik koji uobičajeno usporava razvoj cjepiva jest uključivanje dobrovoljaca. U slučaju COVID-19 nije nedostajalo ljudi koji su željeli pomoći. Također, u normalnim okolnostima, klinička ispitivanja provode se uzastopno, ali u ovom slučaju, znanstvenici su mogli istodobno pokrenuti neka ispitivanja, što je uštedjelo puno vremena. Svi ovi čimbenici i više njih značili su da se cjepivo može brzo razviti bez ugrožavanja sigurnosti.

Ukratko: identifikacija virusa bila je brža, već smo imali iskustva sa sličnim patogenima, tehnologija je napredovala od 1980-ih, svaka vlada na Zemlji imala je svoj interes, a bilo je malo financijskih ograničenja.

Mit #2 Cjepivo će promijeniti moj DNK

Neka cjepiva protiv COVID-19, uključujući cjepiva Pfizer-BioNTech i Moderna, temelje se na tehnologiji glasničke RNK (mRNK). Ova cjepiva djeluju drugačije od tradicionalnih vrsta cjepiva.

Klasična cjepiva uvode u tijelo inaktivirani patogen ili dio patogena kako bi ga „naučila“ kako proizvesti imunološki odgovor. Suprotno tome, mRNK cjepivo donosi upute za stvaranje proteina patogena u našim stanicama. Jednom kada se protein stvori, imunološki sustav reagira na njega pripremajući ga za odgovor na buduće napade istog patogena.

Međutim, mRNK se ne zadržava u tijelu i nije integrirana u našu DNK. Nakon što pruži upute, stanica ih razgrađuje. Zapravo, mRNK neće stići ni do jezgre stanice gdje je smještena naša DNK.

Mit #3 Cjepiva protiv COVID-19 mogu vas zaraziti novim koronavirusom

Cjepiva COVID-19 ne mogu vas zaraziti novim koronavirusom. Bez obzira na vrstu cjepiva, niti jedno ne sadrži živi virus. Sve nuspojave poput glavobolje ili zimice, posljedica su imunološkog odgovora, a ne infekcije.

Mit #4 Cjepivo sadrži mikročip

Anketa YouGov-a provedena u SAD-u prošle godine postavila je uzorku od 1.640 ljudi niz pitanja o COVID-19. Nevjerojatnih 28% ispitanika vjeruje da Bill Gates planira koristiti cijepljenje protiv COVID-19 kao sredstvo za implantaciju mikročipova u populaciju. Po nekima će ovaj mikročip omogućiti sjenovitim elitama da prate svaki njihov pokret. U stvarnosti, naši mobiteli taj zadatak već izvršavaju bez napora. Nema dokaza da bilo koje od cjepiva COVID-19 sadrži mikročip.

Iako se specifičnosti razlikuju među različitim teorijama zavjere, neki vjeruju da cjepivo sadrži radiofrekvencijske identifikacijske oznake. One se sastoje od radio odašiljača, radio prijamnika i predajnika. Nije moguće smanjiti ove komponente na dovoljno malu veličinu, pa da stanu na kraj igle.

Mit #5 Cjepiva za COVID-19 mogu vas učiniti neplodnima

Nema dokaza da COVID-19 cjepiva utječu na plodnost. Slično tome, nema dokaza da će ugroziti buduću trudnoću.

Ova je glasina započela zbog veze između proteina šiljka koji je kodiran cjepivima na bazi mRNK i proteina nazvanog sincitin-1. Sincitin-1 je od vitalne važnosti da bi posteljica ostala vezana uz maternicu tijekom trudnoće. Međutim, iako protein šiljka ima nekoliko aminokiselina zajedničkih sa sincitin-1, oni nisu ni približno toliko slični da zbune imunološki sustav.

Čini se da je ta glasina započela od dr. Wolfganga Wodarga. U prosincu prošle godine podnio je zahtjev Europskoj agenciji za lijekove da zaustavi ispitivanja cjepiva za COVID-19 u Europskoj uniji. Među njegovim zabrinutostima bilo je gore spomenuto “pitanje” sincitina-1. Dr. Wodarg je poznat po skepticizmu prema cjepivima te umanjuje težinu pandemije COVID-19. Dr. Wodarg i bivši potpredsjednik i glavni znanstvenik farmaceutskih proizvoda Pfizer Inc. udružili su se s tvrdnjama kako bi iznijeli tvrdnje o cjepivu koje uzrokuje neplodnost, potpirujući tako široko rasprostranjene strahove. Međutim, nema dokaza da bilo koje cjepivo protiv COVID-19 utječe na plodnost.

Mit #6 Cjepivo protiv COVID-19 sadrži fetalno tkivo

Tijekom godina antivakseri su širili glasine da cjepiva sadrže fetalno tkivo. Niti cjepiva protiv COVID-19, kao niti bilo koje drugo cjepivo ne sadrže tkivo fetusa. Kao što je dr. Michael Head, stariji istraživač sa Sveučilišta Southampton u Velikoj Britaniji rekao za BBC, „fetalne stanice ne koriste se u bilo kojem procesu proizvodnje cjepiva.”

Mit #7 Ljudi koji su imali COVID-19 ne trebaju cjepivo

Čak bi i osobe koje su imale pozitivan test na SARS-CoV-2 trebale biti cijepljene. Kako pišu Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC):

„Zbog ozbiljnih zdravstvenih rizika povezanih s COVID-19 i činjenice da je moguća ponovna infekcija COVID-19, cjepivo vam se treba ponuditi bez obzira jeste li već imali infekciju [SARS-CoV-2].”

Također postoji vjerojatnost da je vaš test bio lažno pozitivan – drugim riječima, test je bio pozitivan, ali nije bilo virusne infekcije.

Mit #8 Ako ste cijepljeni ne možete prenijeti virus

Cjepiva protiv COVID-19 stvorena su kako bi spriječila ljude da se razbole nakon infekcije SARS-CoV-2. Međutim, osoba koja je cijepljena možda još uvijek može nositi virus, što znači da bi ga mogla i prenijeti. Budući da znanstvenici još ne znaju hoće li cjepiva spriječiti infekciju, nakon što se osoba cijepi trebala bi nastaviti nositi masku u javnosti, prati ruke i fizički se distancirati prema važećim preporukama.

Mit #9 Jednom kad se cijepim, mogu nastaviti normalan život

Nažalost, iz gore spomenutih razloga to nije istina.

Mit #10 Cjepivo pruža doživotnu zaštitu od COVID-19

Budući da znanstvenici proučavaju virus tek oko godinu dana, ne znamo koliko će dugo trajati imunitet. Prema WHO-u:

„Prerano je znati hoće li cjepiva protiv COVID-19 pružiti dugoročnu zaštitu. […] Međutim, ohrabruje činjenica da dostupni podaci sugeriraju da većina ljudi koji se oporave od COVID-19 razvije imunološki odgovor koji pruža barem neko vrijeme zaštitu od ponovne infekcije – iako još uvijek učimo koliko je ta zaštita jaka i koliko dugo traje. “

Možda će biti potrebno cijepiti se jednom godišnje kao što to činimo i kod injekcije protiv gripe.

Mit #11 Ljudi s postojećim bolestima ne smiju se cijepiti

Ovo je neistina. Osobe s većinom postojećih bolesti – uključujući bolesti srca, dijabetes i plućne bolesti – mogu se cijepiti protiv COVID-19. Međutim, ako je netko zabrinut, uvijek je poželjno razgovarati s liječnikom. Ustvari, budući da postojeće tegobe poput pretilosti i bolesti srca, mogu povećati rizik od razvoja ozbiljnijih simptoma COVID-19, cijepljenje je još važnije za osobe s tim zdravstvenim problemima.

Postoji iznimka: osobe koje su alergične na bilo koju komponentu cjepiva ne bi se trebale cijepiti. Svatko tko je u prošlosti imao alergijsku reakciju na neko cjepivo, trebao bi razgovarati sa svojim liječnikom.

Međutim, CDC preporučuje da se ljudi s poviješću ozbiljnih alergijskih reakcija koje nisu povezane s cjepivima ili lijekovima za injekcije – poput alergija na hranu, kućne ljubimce, lateks i slično – cijepe. Ljudi koji imaju povijest alergija na oralne lijekove ili imaju obiteljsku povijest teških alergijskih reakcija također se mogu cijepiti.

Mit #12 Ljudi s kompromitiranim imunološkim sustavom se ne mogu cijepiti

Budući da cjepivo ne sadrži živi patogen, neće izazvati infekciju. Stoga osobe koje imaju kompromitirani imunološki sustav i dalje mogu primiti cjepivo. Međutim, oni možda neće izgraditi imunološku zaštitu u jednakom stupnju kao netko s potpuno funkcionalnim imunološkim sustavom. CDC također objašnjava da je malo ljudi koji imaju ugrožen imunološki sustav bilo uključeno u ispitivanja cjepiva:

„Imunokompromitirane osobe mogu primiti COVID-19 cijepljenje ako nema kontraindikacija za cijepljenje. Međutim, treba ih savjetovati o nepoznatom profilu sigurnosti i učinkovitosti cjepiva u imunokompromitiranim populacijama.“

Mit #13 Starije odrasle osobe ne mogu se cijepiti

Ovo je mit. Trenutno se u većini zemalja u kojima se provodi cijepljenje daje prednost starijim odraslim osobama jer su one u najvećem riziku od teške bolesti. Također, neka klinička ispitivanja imala su određene podskupine koje su uključivale starije odrasle osobe za provjeru sigurnosti cjepiva u ovoj populaciji.

U Norveškoj su 23 nemoćne starije osobe umrle nedugo nakon što su primile cjepivo Pfizer-BioNTech. To, možda, pomaže objasniti zašto ovaj mit dobiva na snazi. Norveška agencija za lijekove (NOMA) trenutno istražuje situaciju. Steinar Madsen, medicinski direktor u NOMA-i, vjeruje da uobičajene nuspojave, poput vrućice, mučnine i proljeva, „mogu pogoršati osnovnu bolest kod starijih osoba”. Madsen je također objasnio da su “to vrlo rijetke pojave i dogodile su se kod vrlo slabih pacijenata s vrlo ozbiljnom bolešću” te dodao: “Sada tražimo od liječnika da nastave s cijepljenjem, ali da izvrše dodatnu procjenu vrlo bolesnih ljudi čije bi osnovno stanje moglo biti pogoršano.”