Tjelovježba nakon COVID-a: Kada se smijemo vratiti fizičkim aktivnostima

Zaključak je to nedavnog istraživanja o kojemu izvještava poznati zdravstveni portal Webmd.com, a čije preporuke prenosimo u cijelosti.

Upute o tome kada liječnici mogu preporučiti pacijentima da opet počnu vježbati objavljene su u stručnoj publikaciji BMJ-a. Potpisnik teksta je David Salman, klinički liječnik na Imperial College of London te njegovi znanstveni suradnici.

Studija preporučuje povratak tjelovježbi u 4 faze, a preporuka se odnosi na sve one koji su imali blag ili umjeren oblik bolesti COVID-19, no nisu oboljeli od dugotrajnog COVID-a.

Preporuke se ne odnose na oboljele od dugotrajnog COVID-a

Važno je istaknuti da pacijenti koji i dalje pokazuju simptome COVID-a ili pate od dugotrajnog oblika ove bolesti te imaju povijest tegoba sa srcem, podliježu drugom tipu preporuka i ne bi trebali slijediti ove upute. No kod svih ostalih ponovna tjelovježba s minimalnim naporima može se provoditi već nakon dva tjedna od završetka bolesti.

Istraživanje se temelji na analizi trenutnih činjenica, konsenzualnih stavova stručnjaka te iskustava znanstvenika koji se bave tematikom sporta, rehabilitacije i vježbanja u medicinske svrhe te pružanjem primarne liječničke njege.

„Potrebno je postići balans između poticaja na vježbanje ionako sve neaktivnijeg stanovništva te potencijalnih rizika od srčanih ili drugih posljedica koje tjelovježba može ostaviti kod manjeg broja pacijenata“, upozoravaju autori.

Vježbanje laganog intenziteta u prva dva tjedna

Autori preporučuju povratak fizičkim aktivnostima u nekoliko faza s minimalno 7 dana provedenih u svakoj od tih faza. Prva dva tjedna preporučuje se vježbanje vrlo laganog intenziteta.

Korištenje Borgove skale subjektivnog osjećaja opterećenja (RPE), napominju autori studije, može pomoći pacijentima da prate kolike napore ulažu te po tome odaberu s kojim se aktivnostima trebaju baviti. Prema ovoj skali, pacijenti procjenjuju kratkoću daha i umor na ljestvici od 6 (bez napora) do 20 (maksimalan napor).

Preporučuje se 7 dana vježbanja u fazi 1 koja bi se trebala sastojati od ekstremno laganog intenziteta vježbanja (RPE = 6-8) uz provođenje tehnika ispravnog disanja i vježbi fleksibilnosti. Aktivnosti mogu uključivati kućanske poslove i lagano vrtlarenje oko kuće, hodanje, lagano istezanje, vježbe održavanja ravnoteže ili neke laganije vježbe joge.

Faza 2 trebala bi uslijediti 7 dana nakon toga, a sastoji se od upražnjavanja laganih aktivnosti na RPE skali od 6-11, a  to su hodanje ili vježbe joge lakšeg intenziteta. Kako dani odmiču svaki dan bi trebali povećavati vrijeme izvođenja vježbi za nekih 10-15 minuta uz zadržavanje iste razine subjektivne procjene napora. Tijekom prve dvije faze povratka fizičkim aktivnostima pacijent treba biti sposoban razgovarati tijekom izvođenja vježbi bez ikakva vidljiva napora.

Nakon ovih slijedi treća faza povratka fizičkim aktivnostima koja može uključivati  dva intervala brzog hodanja od po pet minuta ili dva intervala penjanja uz/niz stepenice, džogiranja, plivanja ili bicikliranja. Nakon svake od ovih aktivnosti svakako treba uslijediti interval odmaranja. U trećoj fazi  preporučuje se održavati razinu RPE-a između 12-14 te kao kod prethodnih faza, pacijenti trebaju biti sposobni razgovarati dok se bave navedenim aktivnostima. Svaki dan ove se aktivnosti trebaju produljiti za nekoliko minuta sve dok umor pacijentu to dopušta.

Posljednja faza: vježbe koordinacije i snage

U četvrtoj fazi povratka fizičkim aktivnostima pacijenti izvode vježbe kojima se treniraju koordinacija, snaga i balans. To, primjerice, može biti trčanje u raznim smjerovima, dizanje utega ili kružni trening, no vježbe se ne smiju doimati teškima za onoga tko ih izvodi.

Kod svake od faza, navode autori studije, pacijenti trebaju obratiti pozornost na to jesu li se uspjeli oporaviti od vježbanja sat vremena nakon završenih vježbi ili  sljedećeg dana, trebaju zatim obratiti pažnju na neuobičajeni nedostatak daha, nenormalan ritam otkucaja srca, pretjerani umor ili letargiju, znakove psihičkih poremećaja.

Psihičke komplikacije kao što je npr. psihoza identificirane su kao potencijalni pratitelji COVID-a, a simptomi mogu uključivati PTSP, tjeskobu i depresiju. Primijetite li bilo koji od ovih znakova, vratite se na raniju fazu vježbanja i potražite pomoć vašeg liječnika.

Nakon završetka sve 4 faze, pacijenti se mogu vratiti svojem starom režimu vježbanja kojeg su upražnjavali prije obolijevanja od bolesti COVID-19. Međutim, pun oporavak te povratak na staru razinu fizičke spreme mogao bi potrajati dulje nego što pacijenti to očekuju, upozoravaju znanstvenici.

Iskustvo pacijenta

U istraživanju navode i svjedočanstvo jednog pacijenta koji je bez problema mogao hodati i plivati 90 minuta prije nego što je obolio od COVID-a. Po njegovim riječima COVID-19 značajno je utjecao na smanjenje njegovih fizičkih sposobnosti. No vježbe istezanja i disanja uspjele su mu pomoći. Uz njihovu pomoć uspio je povećati kapacitet pluća pa su mu vježbe postajale sve lakšima i lakše se vraćao u formu. Imao je osjećaj da prije svakog napora njegova pluća imaju sve više zraka i da je sposobniji za izvođenje vježbi. Deset tjedana od prvih simptoma bolesti, pacijent je izvijestio da se vratio na 70% svojih fizičkih mogućnosti.

Salman i njegova ekipa znanstvenika dali su i popis vježbi za pacijente koji su preboljeli COVID. No te su vježbe više putokaz za pacijente što bi mogli prakticirati, a ne striktna uputstva. COVID-19 se naime ispoljava na toliko različitih načina da bi svaki pacijent trebao slijediti svoj put oporavka i povratka u formu.

„Poštujte bolest“

Njujorški kardiolog Sam Setareh, izjavio je novinarima Webmd-a da je osnovni poučak COVID-a taj da moramo „poštovati bolest“.

I on se slaže da je potrebno čekati cijelih tjedan dana nakon okončanja svih simptoma COVID-a kako bi se postupno i u fazama mogli vratiti režimu vježbanja.

„Ova bolest dolazi s raznim upalnim procesima, a oni zahtijevaju određeno vrijeme za oporavak“, upozorava Setareh.

Većina podataka o zdravstvenim rizicima od COVID-a stiže od istraživanja na sportašima ili hospitaliziranim pacijentima te je vrlo malo informacija o tome koje srčane rizike mogu očekivati srčani bolesnici kada se žele vratiti fizičkim aktivnostima nakon preboljelog COVID-a.

Doktor Setareh, koji obnaša kliničku praksu na post-COVID klinici za srčane bolesti u Mount Sinaiju, ističe kako se pacijenti koji su imali teže simptome COVID-a i srčane probleme, mogu vraćati fizičkim aktivnostima samo uz nadzor kardiologa. Posebice treba obratiti pažnju na pojavu bola u grudima ili neugodno lupanje srca te tada odmah zatražiti pregled kod svojeg liječnika.

No iako je previše vježbanja nakon preboljelog COVID-a ili njegov preuranjen početak štetan za zdravlje, također nije dobro ni predugo čekati s vježbanjem nakon bolesti.

„Pretili ljudi izloženiji su posljedicama COVID-a“, upozorava Setareh.  U izvještaju organizacije World Obesity Federation navodi se da je stopa smrtnosti od COVID-a 10 puta veća u zemljama gdje više od polovice populacije ima problema s prekomjernom težinom.

„Ovaj podatak po sebi poziva da ostanemo aktivni i počnemo vježbati“, preporučuje Setareh. U tome nam mogu pomoći i razne aplikacije poput nezaobilaznih brojača koraka koji dakako ne smiju biti zamjena za posjete liječniku, no mogu pomoći ljudima u praćenju napretka u pogledu fizičkih aktivnosti.

Izvor: https://www.webmd.com/lung/news/20210308/four-steps-to-ease-covid-patients-back-to-exercise