Svi imamo dijagnozu: prepoznajte simptome kriznog umora

Aktualni događaji vezani uz pandemiju kojoj se još ni ne nazire kraj te prateću ekonomsku krizu, nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Naprotiv, mnogi proživljavaju intenzivne emocije kao što su strah, anksioznost i ljutnja. Moglo bi se reći da živimo pod stalnim stresom koji dovodi do osjećaja emocionalne obamrlosti i umora. Te emocije nazivaju se kriznim umorom, a stručnjaci ističu da postoje načini koji bi vam mogli pomoći da ga ublažite.

Četiri faze odgovora na krizu

Prema dr. Petrosu Levounisu, profesoru i predstojniku odsjeka za psihijatriju Medicinskog fakulteta Rutgers u New Jerseyu, kolektivno prolazimo kroz četiri faze odgovora na krizu.

Prva je „herojska faza“ u kojoj se ljudi ujedinjavaju te poduzimaju mnoštvo aktivnosti pokušavajući učiniti sve što treba biti učinjeno tijekom krize. Potom slijedi „faza medenog mjeseca“ u kojoj se ljudi osjećaju dobro kao članovi zajednice. No neminovno nakon toga slijedi faza razočaranja, ističe Levounis za Healthline, faza u kojoj smo sada te u kojoj se suočavamo s kriznim umorom. Ova faza može trajati nekoliko mjeseci tijekom kojih se ljudi osjećaju vrlo loše sve dok ne uslijedi posljednja faza u kojoj počinjemo raditi na oporavku i obnovi po završetku kriznog događaja.

Štetne posljedice kroničnog stresa

Profesor Firdaus S. Dhabhar s odsjeka za psihijatriju i bihevioralne znanosti Medicinskog fakulteta Miller Sveučilišta u Miamiju, objasnio je zašto se javlja krizni umor.

Na fiziološkoj razini stres izaziva reakciju koja se zove „bori se ili bježi“. Kada je riječ o kratkoročnom stresu, ova je reakcija naš prijatelj te nas može zaštititi u izazovnim situacijama ili tijekom krize, objasnio je prof. Dhabhar. Međutim, kada stres postane kroničan te traje tjednima, mjesecima ili godinama, može imati vrlo štetne posljedice. Posebno ako je riječ o ponavljajućim ili teškim uvjetima, može dovesti do kriznog umora.

Prof. Levounis k tome dodaje da ljudi ulažu puno energije u prethodnim fazama, no ljudsko tijelo ne može održavati stanje povišenog adrenalina kroz dulje vrijeme te neminovno dolazi do sloma.

Koji su simptomi kriznog umora?

Prema objašnjenju prof. Levounisa, simptomi mogu ići u dva smjera.

Prvi uključuje takozvane hiperarozne simptome, odnosno visoku anksioznost, stanje u kojem su ljudi izuzetno razdražljivi te ih svaka, pa i najmanja sitnica može dovesti do „pucanja“. Čak i samo podsjećanje na krizu može rezultirati neodgovarajućim emocionalnim reakcijama.

Drugi je smjer možda čak i ozbiljniji te značajniji, kaže Levounis, te ga je teže dijagnosticirati. Za njega je karakteristično da se ljudi povlače. Umjesto da su jako anksiozni, ne pokazuju nimalo tjeskobe ili zanemaruju postojanje krize te se čini da zbog situacije u kojoj se nalaze nisu uopće zabrinuti. Ne pokazuju nimalo interesa vezano uz ono što bi trebalo učiniti ili vezano uz moguće posljedice krize.

Drugi simptomi mogu uključiti promjene u obrascu spavanja, promjene u apetitu te normalnim dnevnim rutinama.

Savjeti za samopomoć

Iako krizni umor ne možemo uvijek izbjeći, Levounis ističe da postoje načini kako bismo mogli poboljšati stanje. Evo i nekoliko savjeta:

• Vodite brigu o četiri stupa fizičkog zdravlja, a to su prehrana, spavanje, seksualni odnosi i fizička aktivnost.
• Ostanite povezani s prijateljima, obitelji te društvom u cjelini. Ako su u tijeku mjere socijalne distanciranosti, koristite tehnologiju kako biste ostvarili taj cilj.
• Pokušajte sačuvati svoje rutine, to će vam pomoći da održite osjećaj „normalnosti“ u životu

Prof. Dhabhar dodao je još nekoliko savjeta:

• Ograničite izloženost medijima. „Važno je educirati se i informirati, no nemojte se izlagati vijestima 24/7“, ističe stručnjak.
• Težite zamijeniti osjećanje bijesa i mržnje s iskrenim osjećajima uvažavanja i ljubavi. Iako je to teško, to će vjerojatno smanjiti strah, tjeskobu, stres te ublažiti svaku vrstu umora, uključujući krizni.
• Bavite se aktivnostima koje vas raduju, a sigurne su, poput umjetnosti, ribolova ili čak nekih duhovnih aktivnosti. Kao što je objasnio prof. Dhabhar, poanta je da se bavite nečime što vas može „odvesti na dobro mjesto“ i udaljiti od stalnog bombardiranja lošim vijestima.
• Prakticirajte jogu ili meditaciju, aktivnostima koje su povezane s ublažavanjem stresa i poboljšanjem zdravlja.

Oba stručnjaka istaknula su važnost traženja stručne pomoći psihologa ili psihijatra ako se ove mjere samopomoći ne pokažu dovoljnima.

Pojave li se simptomi poput gubitka kilograma ili debljanja, ako ne spavate dobro ili naprosto ne funkcionirate kako bi trebalo u svakodnevnom životu, to bi moglo upućivati na to da vam je potrebna dodatna pomoć. Pritom je Dhabhar istaknuo da možda nećete trebati stručnu pomoć kroz dulje vrijeme. U mnogim je slučajevima, ističe, pravo vodstvo i usmjeravanje u kratkom vremenu dovoljno da vas postavi na pravi put te vam omogući izbjeći buduće probleme.