Što treba znati o utjecaju bolesti COVID-19 na mozak

Iako virus ne napada izravno moždano tkivo ili živce, može uzrokovati tegobe koje se kreću od privremene zbunjenosti do moždanog udara i epileptičnih napadaja.

O vezi novog koronavirusa, odnosno bolesti COVID-19 i mozga, piše portal WebMD.

Moždana magla

„Moždanu maglu“ i slične tegobe imali smo prilike vidjeti kod prethodnih virusa kao što su SARS i H1N1. Stručnjacima će možda trebati mjeseci da otkriju njihove uzroke, no pretpostavljaju da je to u velikoj mjeri povezano s kombinacijom stresa zbog pandemije i fizičkih posljedica COVID-a. 

„Moždana magla“ povezana s bolešću COVID-19 nejasan je pojam koji opisuje mnoge dugotrajne simptome virusa koji se odnose na mentalne funkcije. Te se nuspojave obično događaju tjednima nakon što je pacijent ozdravio od početnih simptoma COVID-19 sličnih gripi.

Do 20% ljudi koji su imali COVID-19 razvilo je kratkoročni gubitak pamćenja, slabu pažnju ili umor. Drugi su ljudi prijavili ozbiljnije posljedice bolesti COVID-19 povezane s mozgom. Neki stručnjaci vjeruju da je to posljedica težeg oblika bolesti ili manjka kisika tijekom duljeg vremena.

Neurološke posljedice bolesti COVID-19

Dakle, posljedice mogu uključivati:

• zbunjenost,
• gubitak mirisa i okusa,
• glavobolje,
• nemogućnost fokusiranja,
• promjene u ponašanju,
• epileptične napadaje,
• gubitak svijesti,
• moždani udar.

Neki pacijenti pak razviju probleme sa živcima izvan mozga i leđne moždine. To uključuje Guillain-Barréov sindrom (GBS), koji može uzrokovati zatajenje pluća ili paralizu. Nije poznata učestalost ove pojave, ali čini se da je rijetka. Također, stručnjaci ističu da je moguće da porast slučajeva GBS-a nije povezan s bolešću COVID-19 te se ovo područje još uvijek istražuje.

S druge strane, čini se da određeni tretmani za COVID-19 mogu smanjiti volumen sive tvari u vanjskim slojevima mozga. Studija je pokazala da su ljudi koji su bili na terapiji kisikom zbog virusa imali manji volumen sive tvari u prednjem režnju mozga u usporedbi s onim pacijentima kojima nije bilo potrebno liječenje kisikom. Stručnjaci su povezali smanjenje sive tvari u ovom području mozga s intenzivnijim tegobama do šest mjeseci nakon oporavka od COVID-19.

Slično tomu, pacijenti oboljeli od COVID-a koji su imali vrućicu/groznicu imali su manji volumen sive tvari u drugim dijelovima mozga (sljepoočni režanj) od onih čija bolest nije praćena vrućicom, odnosno groznicom.

Ali te su studije bile vrlo male. Istraživači moraju više proučiti trend kako bi potvrdili bilo kakve rezultate.

Teorije o utjecaju COVID-a na mozak

Stručnjaci ne znaju točno zašto je naš mozak pogođen s virusom koji uzrokuje COVID-19, ali imaju više teorija.

Teška infekcija

Jedan od razloga zašto COVID-19 može utjecati na funkciju vašeg mozga jest činjenica da virus može ući u središnji živčani sustav (mozak i leđna moždina) te uzrokovati iznenadnu infekciju. Istraživači su pronašli genetski materijal virusa u leđnoj tekućini nekih pacijenata u Kini i Japanu. Slično, slučaj na Floridi pokazao je virusne čestice u stanicama mozga. To se može dogoditi ako virus uđe u nečiji krvotok ili živčane završetke.

Liječnici vjeruju da bi taj scenarij mogao biti povezan s gubitkom njuha. Smatraju da bi se to moglo dogoditi ako virus uđe kroz olfaktornu (njušnu) „žarulju“, što je područje mozga u blizini sinusa vašeg nosa koje mozgu prenositi informacije o mirisu. U jednoj studiji koja je uključivala osobe preminule od COVID-19, stručnjaci su otkrili da je došlo do oštećenja i curenja iz krvnih žila u njušnu ​„​žarulju“. Ali istraživači nisu pronašli dokaze da je virus doista ušao u mozak.

Preopterećenost imunološkog sustava

Drugi razlog može biti taj što je vaš imunološki sustav preopterećen dok se bori protiv COVID-19. To bi moglo stvoriti upalni odgovor koji može dovesti do oštećenja vaših tkiva i organa. Ovaj odgovor može na kraju uzrokovati više štete vašem tijelu nego što bi je stvorio virus.

Promjene u tijelu

Postoji i teorija koja kaže da fizičke promjene u vašem tijelu od COVID-a – poput visoke temperature, niske razine kisika ili zatajenja organa – dovode ili povećavaju rizik od komplikacija na mozgu. To bi moglo dovesti do delirija ili čak kome u teškim slučajevima bolesti COVID-19.

Zgrušavanje krvi

Posljednje objašnjenje zašto bi virus mogao utjecati na vaš mozak odnosi se na činjenicu da su osobe s bolešću COVID-19 pod većim rizikom od moždanog udara. Vaše su šanse za stvaranje krvnih ugrušaka s virusom veće. Ti se ugrušci mogu formirati u venama duboko u tijelu ili u plućima. Ali ako blokiraju ili suze arterije koje vode do mozga, moguć je moždani udar.