Što sve znamo o omikron varijanti?

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je 26. studenog pridružila novu varijantu listi varijanti SARS-CoV-2 koje izazivaju zabrinutost (engl. variants of concern, VOC), detektiranu u Južnoafričkoj Republici (JAR), te ju je nazvala omikron preskočivši u dodjeli naziva dva slova grčke abecede, budući da bi prvo zvučalo u engleskom govornom području identično kao riječ novi, a drugo bi moglo asocirati na kineskog predsjednika, pa to ne bi bilo politički korektno, jer bi nakon dvije godine to opet mogao postati u svijesti ljudi kineski virus. Koje spoznaje trenutno imamo o novoj omikron varijanti koronavirusa donosi portal Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.

Varijanta koja izaziva zabrinutost

Tako zahvaljujući tome što je SZO uveo novu nomenklaturu u označavanju varijanti SARS-CoV-2 nismo dobili još jednu južnoafričku varijantu, što bi bilo jako zbunjujuće i možda naljutilo Bocvanu gdje je samo dan nakon što je 25. studenog u JAR-u detektirana nova varijanta zabilježen prvi pacijent, a možda bi bilo i posve netočno, budući da se podrijetlo omikrona još sa sigurnošću ne zna. Danas, desetak dana nakon toga, omikron je već varijanta koja izaziva iznimnu zabrinutost. Za varijante koje izazivaju zabrinutost postoje znanstveni dokazi da su hiperinfektivne, a također mogu izbjeći učinku cijepljenja i lijekova. Osobe koje su već preboljele COVID-19 mogu se ponovno zaraziti ovim varijantama.

Do 4. 12. 2021., omikron varijanta je već detektirana u četrdesetak zemlja diljem svijeta uključujući i Hrvatsku. Prvi pozitivni uzorak u kojem je u nas detektirana ova nova varijanta prikupljen je u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi prvog prosinca, a zaražena osoba bila je u kontaktu s osobom koja je doputovala iz JAR-a. Postoji sumnja da su zaražene još dvije osobe.

Nova nomenklatura

Linije SARS-CoV-2 označene po Pangoline klasifikaciji sadržavaju brojke i slova koje je teško upotrebljavati u svakodnevnoj komunikaciji pa je bilo uvriježeno govoriti o britanskoj, južnoafričkoj i brazilskoj varijanti virusa. Kako bi se olakšala komunikacija i izbjegla stigmatizacija, SZO je 31. svibnja uveo novu nomenklaturu za VOC, pa je tako britanska nova varijanta (linija B.1.1.7) označene grčkim slovom alfa, južnoafrička varijanta (B.1.351) grčkim slovom beta, brazilska varijanta (P.1) grčkim slovom gama, a indijska nova varijanta (B.1.617.2) označena je kao delta. Omikron je linija B.1.1.529 i sadržava čak 32 mutacije S-proteina koji sačinjavaju šiljate izdanke na površini virusa, zbog kojih virus ima izgled krune (korone).

Pored tih mutacija u S regiji, utvrđeno je da nova omikron varijanta ima još i desetak drugih mutacija, što je više od dvostrukog uvećanja broja mutacija u odnosu na dosadašnje hiperinfektivne varijante. Neke od mutacija su potpuno nove, a neke su već zabilježene u različitim do sada otkrivenim varijantama virusa. Pokazalo se da one značajno doprinose hiperinfektivnosti ili imunoevazivnosti tih varijanti, pa je zbog toga delta varijanta već nazvana Frankensteinovom mladom.

Trenutačno poznato 200 različitih varijanti

Za takav virus s nesegmentiranom RNK i velikim genomom vrlo brojne varijante bio je iznenađenje. Premda je SARS-CoV-2 virus s najvećim genomom među RNK virusima i stoga ima mehanizam za popravak pogrešaka koje se dešavaju prigodom replikacije, mutacije nastaju i na tom dijelu genoma virusa, pa je trenutačno poznato oko više od 200 različitih varijanti SARS-CoV-2. Sve varijante posjeduju čitav klaster različitih mutacija, neke od njih su besmislene, a neke mogu biti i za virus štetne. 

Posebno su važne one mutacije koje pogađaju S regiju odgovornu za sintezu šiljatih izdanaka na površini virusa. Njima se SARS-CoV-2 veže na receptor na površini stanice koju inficira. Mutacije utječu na infektivnost virusa i njegovu sposobnost transmisije ili povećavaju sposobnost SARS-CoV-2 da inficira stanice ili povećavaju brzinu umnažanja  virusa u stanici. 

Podrijetlo omikron varijante

Dana 1. prosinca 2021. rekao je visoki dužnosnik Ministarstva zdravstva Bocvane u izjavi za Reuters da su čak 16 od 19 slučajeva infekcije s omikron varijantom zabilježene u osoba bez simptoma. Samo ih je troje imalo vrlo blage simptome infekcije i kod većine ih se virus već više ne može dokazati PCR testom. Zbog činjenice da je u toj zemlji incidencija i mortalitet već tri mjeseca za redom u opadanju, predsjednik države Mokgweetsi Masisi izjavio je da je zabrana putovanja za stanovnike Bocvane nepravična i neopravdana. Potkrijepio je tu tvrdnju činjenicom da su čak 14 od tih 19 osoba strani državljani, a jedan od četiriju stranih diplomata koji su prvi u Bocvani bili pozitivni na novu varijantu virusa došla su iz Europe. Stoga je zatražio ukidanje mjere zabrane putovanja za zemlje s juga Afrike (JAR, Bocvana, Esvatini, Lesoto, Mozambik i Zimbabve). Strani diplomati došli su u zemlju 7. studenoga 2021., a napustili su Bocvanu 11. studenoga, ali je predsjednik Masisi odbio reći u koje zemlje su otputovali, te o čijim je državljanima riječ, rekavši da se pandemija ne smije sagledavati kroz geopolitička pitanja.

SZO je u svom nedavnom komentaru naglasio da je pojava omikron varijante potvrda teze da će se nove varijante generirati i dalje, sve dok cjelokupno svjetsko stanovništvo ne bude obuhvaćeno cijepljenjem. Budući da je u Africi cijepljeno svega 6% ukupnog stanovništva zaključeno je da se ovakav scenarij i očekivao. JAR bilježi svega 23% cijepljenog odraslog stanovništva, a Botswana 18%. U subsaharskoj Africi dano je do sada svega 116 milijuna doza cjepiva, dok je u Europskoj Uniji  s upola manje stanovnika dano 611 milijuna doza. Sigurno da niska procijepljenost afričkog stanovništva zabrinjava, jer će kod unosa virusa u nezaštićenu populaciju doći do njegovog olakšanog širenja i pokretanja pandemijskog vala, a gdje je jako mnogo zaraženih, veća je i šansa da će virus mutirati. Usto se širenje virusa ne može zaustaviti pa će unatoč zabranama putovanja ovaj virus naći načina da se proširi globalno iz bilo kojeg žarišta na svijetu.

Zabrinutost niskom procijepljenošću

Stoga je zabrinutost niskom procijepljenošću u afričkim zemljama posve opravdana. No nije baš, kao što čujemo, tako sigurno da je mutacija i omikron varijanta nastala na jugu Afrike. Afrička je populacija mlada, udio starih i imunokompromitiranih mnogo je niži nego u europskim zemljama, a u Africi je ljetno doba s niskom incidencijom bolesti. S druge strane, u Europi je hladno razdoblje, kad je incidencija respiratornih infekcija najviša, a stanovništvo europskih zemalja, posebice onih gdje je procijepljenost stanovništva niska, prolazi već mjesecima teško razdoblje s visokom incidencijom i mortalitetom. Niti vulnerabilne skupine u europskim zemljama s niskom procijepljenošću (kao što je na žalost i Hrvatska), nisu potpuno zaštićene cijepljenjem.

Pretpostavlja se da nove varijante nastaju u osoba s kroničnim tijekom infekcije čiji se imunosni sustav ne može lako riješiti virusa, kao što je to slučaj s mladim i imunokompetentnim osobama, pa se čini da bi predsjednik Bocvane mogao biti u pravu. Sumnju u podrijetlo nove varijante potkrepljuje i vijest da je Nizozemska među retrospektivno analiziranim  pozitivnim uzorcima u dva uzorka prikupljena još 19. i 23. studenog detektirala omikron varijantu, ali nije razjašnjeno jesu li te osobe uopće putovale u južnu Afriku, niti je razjašnjena njihova epidemiološka anamneza. Stoga bi rezultati retrospektivnih istraživanja pohranjenih pozitivnih uzoraka u sljedećih nekoliko tjedana mogli dati konačan odgovor na pitanje kada i gdje je nastala omikron varijanta. Tri su pretpostavke kako je u JAR-u moglo doći do toliko brojnih mutacija virusa. Najmanje je vjerojatna mogućnost da je evoluirao u životinjama pa je ponovno prenesen na čovjeka. Vjerojatnije je da je virus mutirao u nekoj od brojnih osoba zaraženih s HIV-om i posljedično oslabljenim imunosnim odgovorom, ili je do mutacija došlo u osoba koje su u JAR-u bile uključene u kliničko ispitivanje molnupiravira, Merckovog novog lijeka čije je antivirusno djelovanje temeljeno na izazivanju brojnih pogreški pri replikaciji virusa.

Je li nova omikron varijanta infektivnija i/ili virulentnija od dosad opisanih varijanti?

Procjenjuje se da je delta varijanta oko 40% infektivnija od alfa varijante, a kako je alfa varijanta oko 50% infektivnija od ishodišne varijante, znači da je delta dvostruko infektivnija od tzv. divljeg, wuhanskog  tipa virusa. To zorno vidimo u ovom četvrtom valu u Hrvatskoj. Na žalost, najnoviji podaci iz JAR-a govore da je omikron oko dva puta infektivniji od delte, što je razlog dodatne zabrinutosti. Zbog brojnih mutacija spekuliralo se s mogućnošću da bi upravo brojnost mutacija mogla smanjiti fitness virusa, odnosno njegovu sposobnost prijenosa i širenja. Potrebno je u sljedećim tjednima vidjeti kojom brzinom će se ova nova varijanta širiti u zemljama s dobrom procijepljenošću stanovništva, ali dokazano veća infektivnost omikrona u odnosu na deltu u Južnoafričkoj Republici do temelja je uzdrmala tezu da je ova varijanta božićni poklon, te da je virus nagomilavanjem brojnih mutacija oslabljen i na putu samouništenja.

Nema još dokaza niti za nižu virulenciju o kojoj se također piše, a tek će se u sljedećim tjednima više znati o infektivnosti i virulenciji omikrona. Dobra je vijest da ova varijanta unatoč njezinom brzom širenju u zemljama na jugu Afrike izaziva samo blage simptome ili asimptomatske infekcije, ali za sada je uglavnom inficirano samo mlađe stanovništvo. U JAR-u su zaražene osobe do 35 godina i pretežito studenti, pa je to situacija kao kod nas u ljetnoj sezoni, a na temelju toga nije moguće reći kakve će kliničke slike izazivati ova varijanta kada se proširi na stariju populaciju s komorbiditetom.

Niti jedna do sada poznata varijanta SARS-CoV-2 nije dokazano virulentnija, i niti jedna do sada nije uvrštena u kategoriju varijanti s teškim posljedicama (engl. variants of high consequence) po podjeli varijanti SARS-CoV-2 koju je objavio američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (engl. Centers for Disease Control and Prevention, CDC). Varijante s teškim posljedicama po definiciji izazivaju teži oblik bolesti, s većim udjelom hospitalizacija. Farmaceutske mjere mogle bi biti neučinkovite u slučaju zaraze izazvane ovim varijantama. Sukladno teoriji balansirane patogenosti, u koju klinički mikrobiolozi vjeruju, omikron se neće prebaciti u ovu kategoriju te bi ona i do kraja pandemije trebala ostati prazna.

Pokazuje li omikron varijanta otpornost na učinak cjepiva i hoće li ih trebati modificirati?

Poznato je da beta i gama varijanta smanjuju djelotvornost monoklonskih protutijela i djelotvornost do sada registriranih cjepiva. Istraživanja su pokazala da cjepiva imaju najslabiji učinak na beta varijantu (liniju B.1.351), a mutacije u S regiji, koje rezultiraju supstitucijom aminokiselina u području S proteina koji se veže na stanični receptor (engl. receptor binding domain, RBD), tu imaju najznačajniju ulogu. Činjenica da alfa varijanta ima jednu mutaciju, delta dvije, beta tri, a omikron čak deset RBD mutacija, navela je sve proizvođače cjepiva na žurna istraživanja djelotvornosti postojećih cjepiva. Nakon što rezultati tih istraživanja budu dostupni, znat će se je li nužna njihova modifikacija, no i Pfizer i Moderna već su izdali priopćenja da se u slučaju potrebe mRNA cjepiva mogu prilagoditi razmjerno brzo, te da bi takva modificirana cjepiva mogli proizvesti za oko tri mjeseca.

Ostatak članka pročitajte na: https://www.stampar.hr/hr/novosti/omikron-varijanta-sars-cov-2