Seksualno zdravlje i COVID-19: što kažu epidemiolozi

Pandemija novog koronavirusa neminovno se odrazila na svaki segment našeg života, od poslovnog do privatnog. No, područje koje nerijetko u medijima ostane zanemareno ili mu se pristupa s nelagodom, a nažalost, ponekad i podsmijehom, jest naše seksualno zdravlje.

Srećom, stručnjaci pred njime ne zatvaraju oči. Tako su se proteklih tjedana dotakli i utjecaja situacije u kojoj se nalazimo na naš seksualni život. Kako po pitanju prevencije širenja novog koronavirusa, tako i s aspekta utjecaja pandemije na našu intimu.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji već godinama, podsjetimo, intenzivno promiče odgovorno spolno ponašanje te zaštitu od spolno prenosivih bolesti, nedavno je reagirao na novonastalu situaciju objavom savjeta za zaštitu vezanih uz spolne aktivnosti te COVID-19.

Koronavirus se ne prenosi spolnim putem

Za početak treba znati da se bolest COVID-19 prenosi kapljičnim putem i izravnim kontaktom, preko kapljica sline ili sluzi govorom, disanjem ili kašljanjem zaražene osobe u blizini zdrave osobe. Također, zaraza se može prenijeti od zaraženih osoba koje imaju simptome. Ali i od onih bez izraženih simptoma bolesti. Osoba je sigurno zarazna u trenutku pojave simptoma te neko vrijeme nakon njihove pojave. No može biti zarazna i do dva dana prije njihove pojave.

Osim u tjelesnim tekućinama iz nosa i usta zaraženih osoba, koronavirus je otkriven i u stolici, krvi i urinu. Zbog toga treba izbjegavati njihovo dodirivanje, posebice tekućina iz usta, nosa i stolice.

„Iako se virus SARS-CoV-2 nalazi u tjelesnim tekućinama, za sada nema jasnih dokaza da se COVID-19 prenosi spolnim putem prilikom spolnog odnosa, odnosno putem sjemene ili vaginalne tekućine. No, s obzirom na prijenos prilikom dodira i bliskog kontakta s oboljelom osobom, spolni odnos i intimni kontakt predstavljaju rizik za prijenos bolesti COVID-19.“, piše dr. Tatjana Nemeth Blažić, epidemiologinja s Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Ljubljenje nosi najveći rizik

Novi koronavirus prenosi se, između ostalog, bliskim tjelesnim kontaktom. „Spolni odnos i intimni kontakt uključuju bliski tjelesni kontakt te ne postoje nikakve mjere koje mogu u bitnoj mjeri smanjiti rizik od njegovog prijenosa sa zarazne osobe na osjetljivu osobu tijekom spolnog odnosa“, ističe dr. Nemeth Blažić, naglašavajući da je iz tog razloga svaki spolni odnos rizičan za prijenos bolesti COVID-19.

Stoga se upuštanjem u spolne odnose taj rizik jednostavno mora prihvatiti. S obzirom na put prijenosa bolesti, prilikom ljubljenja je najveća mogućnost zaraze.

Odgovorno spolno ponašanje

S ciljem zaštite od spolno prenosivih bolesti, ključno je odgovorno spolno ponašanje. Ono uključuje izbjegavanje rizičnog spolnog ponašanja (rano stupanje u spolne odnose, često mijenjanje partnera, nekorištenje kondoma, spolni odnosi pod utjecajem alkohola ili psihoaktivnih sredstava, odnosno droga), te primjenu zaštitničkih ponašanja (uporaba kondoma, odgađanje spolnog odnosa u slučaju rane životne dobi ili nekog drugog razloga nespremnosti). Međutim, COVID-19 nije spolno prenosiva bolest već se prenosi kapljičnim putem. Osnovna mjera prevencije je izbjegavanje bliskog kontakta, odnosno održavanja fizičke udaljenosti.

„Što se tiče zaštite od bolesti COVID-19 i spolnih aktivnosti, s obzirom na to da je kod stupanja u ljubavnu, odnosno intimnu vezu neizbježan bliski kontakt, glavne savjete za zaštitu od bolesti COVID-19 (održavanje razmaka među osobama od oko dva metra, izbjegavanje rukovanja, redovno i često pranje ili dezinficiranje ruku, održavanje respiratorne higijene i higijene okoline) nije u potpunosti moguće primijeniti za zaštitu prilikom intimnih kontakata, odnosno spolnih odnosa.“, piše dr. Nemeth Blažić.

Porast seksualnog zlostavljanja i pornografije

Osim što je otvorila pitanje smanjenja rizika od širenja zaraze tijekom spolnih odnosa, pandemija je višestruko utjecala na naš seksualni život.

S ciljem rasprave o izazovima i promjenama vezanim uz seksualno zdravlje i ponašanje tijekom pandemije COVID-19, Međunarodno udruženje za seksualnu medicinu (ISSM) održalo je nedavno webinar okupljajući zdravstvene stručnjake iz brojnih zemalja svijeta. Među njima sudjelovala i dr. Joana Carvalho, docentica na lisabonskom sveučilištu Universidade Lusófona de Humanidades e Tecnologias.

Za čuveni medicinski portal Medscape.com izrazila je svoju zabrinutost zbog negativnih posljedica pandemije. Prije svega izolacije, na mentalno zdravlje, uključujući porast pojavnosti anksioznosti, depresije, bijesa, dosade, frustracije te PTSP-a (posttraumatski stresni poremećaj) kod nekih ljudi. Upozorila je da te okolnosti mogu dovesti do povećanja seksualnog zlostavljanja osoba s manjkom emocionalne kontrole. Također i do nekontroliranog korištenja pornografskih sadržaja zbog negativnih raspoloženja. Izlaganje je potkrijepila i preliminarnim rezultatima studije njemačkih znanstvenika provedene u travnju kojom je obuhvaćeno 3.545 sudionika od kojih je 5% prijavilo nasilje.

Utjecaj stresa na smanjenje libida

Stres za posljedicu može imati i smanjenje libida, odnosno seksualne želje. „Nezainteresiranost za seks tijekom globalne krize sasvim je normalna pojava“, citirao je sociologinju i kliničku seksologinju dr. Sarah Melancon portal Healthline.com.
Pritom je dr. Melancon naglasila da se pandemijski stres ne može uspoređivati s drugima te da za mnoge predstavlja borbu za preživljavanje. Iako ljudi imaju i druge razloge za seksualne odnose osim reprodukcije (kao što je užitak), stres zbog preživljavanja može imati negativan učinak na sposobnost tijela, kao i na interes za reprodukciju. Preživljavanje je, kaže, ispred reprodukcije te postajemo hormonalno manje zainteresirani za potomstvo ili rađanje, a to znači i niži libido.

U jugoistočnoj Aziji procvjetala ljubav

No, pored negativnih posljedica pandemije na seksualno zdravlje, zabilježene su i one pozitivne. Tako je grupa autora, psihijatara, objavila na stranicama američkog NCBI-a znanstveni rad, odnosno rezultate male online studije provedene u travnju ove godine. Njome je bilo obuhvaćeno 120 ispitanika iz tri jugoistočne azijske zemlje (Bangladeš, Indija i Nepal) te je bio cilj otkriti je li pandemija i kako utjecala na seksualne odnose u braku.

U tom je uzorku 45% ispitanika odgovorilo da je karantena utjecala na njihov seksualni život, no podaci nisu pokazivali značajnu promjenu u seksualnoj aktivnosti u razdoblju prije i tijekom karantene. Tako je 76% ispitanika imalo prije karantene seksualne odnose s partnerom jednom do pet puta tjedno, a tijekom karantene 72% ispitanika imalo je istu učestalost odnosa. Međutim, tijekom karantene se je povećao udio onih koji su imali seksualne odnose više od 5 puta tjedno (10% tijekom karantene u odnosu na 6,7% prije karantene). Spomenimo i to da je 50% ispitanika izjavilo da je njihova emocionalna povezanost s partnerom ojačala u razdoblju izoliranosti.

Sigurnost trajnih veza

Kao zaključak ponovimo da svaki seksualni odnos predstavlja rizik za zarazu novim koronavirusom.

„Preporuka za smanjenje rizika od prijenosa bolesti COVID-19 putem spolnog odnosa je i imati spolne odnose, odnosno intimne kontakte, s osobom s kojom smo i inače u bliskom svakodnevnom kontaktu, odnosno partnerom u trajnoj vezi poput supružnika i životnih partnera.“, napisala je i dr. Nemeth Blažević u članku objavljenom na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Osim što ćete tako biti najmanje ugroženi od zaraze novim koronavirusom, vaša bi veza, kao što pokazuje i posljednje spomenuto istraživanje, mogla doživjeti pravu renesansu.