Prolongirani COVID kod djece i mladih

Dok se mladi diljem zemlje vesele odlasku u školu na „stari način“, nemali broj odraslih osoba se bori za oporavak od dugotrajnih neuroloških, tjelesnih ili mentalnih problema nakon bolesti COVID-19. Unutar struke ti simptomi se nazivaju „prolongiranim COVID-om“. Njihovo trajanje i pojavnost variraju, kao i intenzitet.

Istraživanje iz travnja 2021. provedeno u United Kingdom’s Office for National Statistics pokazuje da 9.8% djece u dobi od 2 do 11 godina i 13% onih u dobi od 12 do 16 godina inficiranih koronavirusom imaju prolongirane simptome tijekom pet tjedana. Poslije 12 tjedana, njih 7,4% u mlađoj skupini i 8,2% u starijoj skupini je imalo simptome.

Multisistemska bolest

COVID-19 u populaciji djece i mladih, a tako i u odraslih, jest multisistemska bolest, što znači da zahvaća veći broj organa te se stoga i manifestira stanjem koje je nazvano multisistemski inflamatorni sindrom u djece (engl. Multisystem Inflammatory Syndrome in Children, MIS-C). Takvi slučajevi su relativno rijetki, ali su gotovo obligatno povezani s prolongiranim COVID-om.

Kao vodeći simptomi opisuju se iscrpljenost, glavobolja, problemi s pamćenjem, koncentracijom, poteškoće spavanja, te dugoročne promjene kvaliteta osjeta (ponajviše mirisa). Djeca i mladi se žale na dugotrajne bolove u trbuhu, mišićima, imaju promjene na koži, uz crvenilo i/ili promjenu boje kože, te crvenilo i nadražaj očiju. Većina djece koja prolongirano pati od tih simptoma nije imala teži oblik bolesti, nisu boravili u bolnici, ali ovi simptomi su trajali i trajali.

Stoga postoje i post-COVID ambulante, a po istraživanju Kennedy Krieger Institute iz Baltimorea, problem dugotrajnih simptoma rješava se multidisciplinarno, uključivo kognitivno bihevioralnu terapiju, vježbe, liječenje poremećaja spavanja, medikamente, te liječenje posljedica vezanih uz respiratorne i probavne tegobe.

Simptomi i stanja koja se mogu javiti nakon COVID-a

• Poteškoće disanja – COVID-19 uglavnom pogađa pluća te prolongirani respiratorni simptomi nisu neuobičajeni. Oni mogu uključivati bolnost u prsima, kašalj te otežano disanje tijekom tjelesnih napora. Neki od tih simptoma mogu potrajati i tri mjeseca ili dulje. Preporuka je da se u djece starije od šest godina u tim situacijama naprave plućni funkcionalni testovi. U djece koja osjećaju zaduhu pri tjelesnim aktivnostima preporučuje se kardiološka obrada, zbog rijetke, ali moguće komplikacije krvnih ugrušaka.
• Srčani problemi – Miokarditis i upala srčanog mišića su moguće komplikacije tijekom infekcije COVID-19 . Jedno istraživanje na odraslim pacijentima koji su netom preboljeli infekciju, opisuje pojavu miokarditisa u čak 60% njih, bez obzira na težinu bolesti tijekom infekcije. Simptomi miokarditisa uključuju bol u prsima, zaduhu, iregularnu srčanu akciju te slabost. Djeca i mladi u kojih se ti simptomi javljaju dulje od šest mjeseci, trebaju kompletnu kardiološku obradu, osobito prije povratka sportskim aktivnostima.
• Njuh i miris – Jedno od četvero djece i mladih u dobi od 10 do 19 godina, nakon infekcije imaju smetnje ovih čula. To se može negativno odraziti na apetit, kao i na zadovoljstvo i raspoloženje. Također, gubitak njuha, kao zaštitnog mehanizma, može biti dodatni rizični činitelj. Ovi simptomi obično nestaju nakon nekoliko tjedana. Ako potraju, potrebno se posavjetovati s nadležnim liječnikom.
• Neurološki simptomi – Aktivna bolest COVID-19 može dovesti do oštećenja živčevlja te u rjeđim slučajevima dovesti do encefalitisa. Češće, djeca nakon preboljele bolesti mogu osjećati promjene vezane uz pažnju, koncentraciju, probleme praćenja nastave, diskretne promjene u govoru, motorici i raspoloženju. U tim slučajevima potrebno je posavjetovati se s dječjim neurologom, logopedom te psihologom.
• Mentalna sporost (Brain fog) – Izraz „Brain fog” predstavlja umnu tromost, nekonzistentno razmišljanje, smetnje koncentracije i pamćenja. Jedan je od značajnijih post-COVID simptoma, osobito u odraslih. Djeca se doimaju zaboravnim ili imaju poteškoće s održavanjem pažnje i usmjerenosti. U nekim slučajevima, oni će trebati značajno više vremena za čitanje, bit će sporiji u rješavanju zadataka te će trebati pauze tijekom izvođenja nastave. Manjak sna, igranje igrica te uznemirenost, pogoršavaju ove simptome.
• Tjelesna iscrpljenost – Nakon preboljele bolesti, djeca i mladi se mogu osjećati krajnje iscrpljeno, usprkos tomu što je bolest prošla bez značajnih komplikacija. Ovaj simptom obično prođe kroz nekoliko tjedana.
• Glavobolja – Glavobolja je uobičajeni simptom tijekom i nakon SARS-CoV-2 infekcije. Dovoljno sna, uzimanje dovoljne količine tekućine i redovito uzimanje obroka imaju značajnu ulogu u redukciji ovoga simptoma. Potrebno je posjetiti liječnika ako glavobolja potraje.
• Mentalno zdravlje – Poznato je da COVID-19 značajno utječe i na mentalno zdravlje. Ovo osobito vrijedi za djecu i mlade s podležećim prethodnim poteškoćama ovoga tipa, u kojih npr. hospitalizacija, izolacija, nedostatak školskih ili sportskih aktivnosti, mogu značajno pogoršati stanje. Osobitu pažnju treba obratiti u slučajevima kad se jave simptomi depresije, anksioznosti i drugih mentalnih poteškoća te potražiti pomoć stručnjaka.

• Multisistemski upalni sindrom – MIS-C je rijetka komplikacija koja se zbiva dva do četiri tjedna nakon infekcije. Potrebno je javiti se liječniku ako dijete ima i dalje povišenu temperaturu i osjeća se loše jer je, u slučajevima kada se radi o ovoj komplikaciji, potrebna hospitalizacija u odjelu intenzivne skrbi.

Prolongirani COVID-19 je zamijećen, ali nedovoljno jasan mehanizam koji uzrokuje dugotrajne simptome u trajanju duljem od četiri tjedna nakon bolesti. Ne postoje specifični testovi ili dijagnostički kriteriji koji definiraju ovo stanje. Preporučuje se da se tijekom četiri do 12 tjedana liječe zaostali simptomi. Ako potraju dulje od tri mjeseca, potrebna je liječnička pomoć.

Članak u cijelosti pročitajte na stranici Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.