Posljedice uzrujavanja: Iz karantene izlazimo s potpisom stresa na koži

Pandemija koronavirusa, karantena i socijalna izolacija ostavljaju posljedice na naše psihičko i fizičko zadravlje, ali i ljepotu. Bilo da je riječ o trenutnom, akutnom stresu ili pak onom koji se je nagomilao, kroničnom stresu, posljedice možda već primjećujete na kosi, noktima i/li koži.

Kad smo pod stresom, tijelo luči niz kemijskih supstanci, kao što je kortizol (hormon stresa), a koje djeluju upalno i iscrpljuju kožu u svim njezinim slojevima. Kada je koža u pitanju, moguće je primijetiti neke od sljedećih simptoma:

Koža postaje suha i dehidrirana

Stres oštećuje zaštitnu, površinsku barijeru kože koja više ne može funkcionalno zadržavati vlagu pa usprkos hidratantnim kremama, ten postaje suh, crven i iritiran ili dehidriran.

Pojačan je razvoj akni

Kortizol djeluje na prekomjerno lučenje sebuma što, u kombinaciji s oštećenom hidro-lipidnom barijerom, može rezultirati pojavom akni i pogoršanjem tena.

Pogoršavaju se postojeći kožni problemi

Oštećena zaštitna barijera uzrokuje jači gubitak vlage iz kože, pa ona postaje suha i dehidrirana dopuštajući različitim vanjskim faktorima (npr. čistačima, vodi, šamponima, bakterijama) da na nju nepovoljno djeluju.

To se očituje različitim alergijama i iritacijama te pogoršanjem bilo kojeg tipa problema kojem ste skloni, bilo da je u pitanju psorijaza, rozaceja, dermatitis, osipi…

Pojavljuju se hiperpigmentacije

Melanociti, stanice koje proizvode melanin, su jako osjetljivi na upalne tvari koje luči tijelo za vrijeme stresa, pa rezultiraju stvaranjem neželjenih smeđih mrlja. Dakle, ne možemo uvijek kriviti UV zračenje.

Ubrzava se starenje kože

Osim što stres nepovoljno djeluje na kolagenska vlakna, čiji je manjak jedan od glavnih uzročnika nastanka bora, hormoni stresa ujedno podižu razinu šećera u krvi što vodi do procesa glikolizacije (isti onaj koji se povezuje s prehranom koja obiluje jednostavnim šećerima).

Taj proces dodatno oštećuje vlakna elastina i kolagena zbog čega možemo primijetiti preuranjen razvoj bora i linija.

Što možemo učiniti?

Što nam je, dakle, činiti? Iako ne možemo u potpunosti izbjeći stres, možemo naučiti nositi se s njim bolje uz pomoć različitih tehnika opuštanja, zdrave prehrane i pravilnog odabira kozmetike.

Iskušajte neke od ovih pristupa:

• Brinite o svojoj koži, čak i ako ste umorni ili pod stresom. Čišćenje i hidratacija osnove su svakodnevnog režima za njegu kože.
• Redovito vježbajte. Odaberite aktivnost koja umiruje živčani sustav poput joge ili thai chija, ili bilo koju drugu rekreaciju koja vas čini sretnima.
• Svaki dan napravite nešto što volite, makar tome posvetili 10-15 minuta. To može biti čitanje knjige, šetnja ili opuštajuća kupka.
• Koliko god je sigurno, boravite u prirodi – zeleno okruženje u trenutku snižava hormone stresa.

• Iskušajte različite tehnike opuštanja, poput tapkanja (EFT), meditacije ili vježbi disanja.
• Osigurajte si kvalitetan san od 7-8 sati.
• Postavite granice. Naučite reći „ne“ kad nemate vremena i kad ste iscrpljeni.