Na udaru korone: Tko su najranjivije rizične skupine za COVID-19

Od samih početaka epidemije, a potom i pandemije novog koronavirusa doznajemo mnoštvo novih informacija te nastojimo otkriti njegove slabosti kako bismo se uspješnije protiv njega borili. Tako je jedno od osnovnih pitanja koja si postavljamo – zašto neki ljudi obolijevaju od blažih, a drugi od težih oblika bolesti?

U početku se smatralo da je dob osnovni čimbenik o kojem ovisi težina bolesti, ali nova su istraživanja otkrila da postoji niz rizičnih čimbenika. Oni, naime, mogu objasniti zašto neki zdravi 20-godišnjaci mogu imati težak tijek bolesti zbog čega im je potreban i respirator, dok postoje i oni stariji pacijenti kojima neće biti potrebna čak ni medicinska intervencija. Pretpostavljalo se da podležeće bolesti značajno utječu na tijek bolesti.

Skupine s najvišim stopama hospitalizacije i smrtnosti

I doista, studija kojom je obuhvaćeno više od 1,3 milijuna pacijenata oboljelih od COVID-19 u Sjedinjenim Državama otkrila je da su stope hospitalizacije šest puta veće, a stope smrtnosti 12 puta veće među pacijentima koji već imaju oslabljeni imunitet zbog neke postojeće bolesti. Rezultati studije objavljeni su 15. listopada u stručnoj publikaciji „Morbidity and Mortality Weekly Report“.

Prema studiji, piše na stranici Livescience.com, bolesti kod kojih je bio i najveći broj teških oblika COVID-19 su srčane bolesti, dijabetes i kronične plućne bolesti. Općenito, rizični čimbenici za ozbiljan, odnosno težak tijek COVID-19 bolesti uključuju (i dalje) životnu dob, dijabetes, srčane bolesti i hipertenziju, pušenje, pretilost, krvnu grupu kao i genetske čimbenike.

Životna dob

Oko 8 od 10 smrti povezanih s COVID-19 bolešću u SAD dogodila se u dobnoj skupini od 65 godina i starijih, navodi se na stranicama američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Rizik smrti od infekcije, kao i vjerojatnost da će biti potrebna hospitalizacija ili intenzivna njega, značajno raste s godinama života. Na primjer, u SAD-u odrasli u dobi od 65 do 84 godine čine otprilike 4 do 11% smrti od COVID-19, dok stariji od 85% čine 10 do 27%. Moguće je da je uzrok toj pojavi što starije osobe često imaju kronične bolesti kao što su srčane bolesti i dijabetes koje mogu pogoršati simptome COVID-19. S godinama slabi i sposobnost imunološkog sustava da se bori s patogenim mikroorganizmima zbog čega su starije osobe općenito osjetljivije na virusne bolesti.

Dijabetes

Pacijenti oboljeli od dijabetesa, upozorava se od samog početka pandemije, također su pod većim rizikom od ozbiljnijeg tijeka COVID-19 bolesti. U pregledu 13 relevantnih studija, objavljenom krajem travnja u stručnom časopisu „Journal of Infection“ znanstvenici su otkrili da osobe oboljele od dijabetesa imaju gotovo 3,7 puta veću vjerojatnost da će oboljeti od teškog oblika COVID-19 ili preminuti od ove bolesti u odnosu na pacijente bez podležećih bolesti. No znanstvenici još uvijek nisu sigurni je li dijabetes izravno odgovoran za težinu COVID-19 bolesti ili je riječ o nekoj drugoj bolesti koja često prati dijabetes uključujući bolesti srca i krvnih žila te bubrega. Takav je, primjerice, slučaj s gripom i upalom pluća koja je češća i ozbiljnija kod starijih dijabetičara.

Poznato je da dijabetes tip 2 sa svojim napredovanjem mijenja imunološki sustav što bi moglo biti također u vezi s većim brojem težih slučajeva COVID-19 bolesti. No spomenimo i to da nisu svi dijabetičari pod istim rizikom – tako je studija objavljena 1. svibnja u stručnom časopisu „Cell Metabolism“ otkrila da je kod onih pacijenata koji uspješnije kontroliraju razine šećera bio manji rizik od ozbiljnijeg tijeka bolesti COVID-19 u odnosu na one s više fluktuacija u razinama šećera u krvi. Osobe s dijabetesom tip 1 su također pod povećanim rizikom od ozbiljnijih ishoda, navodi se u maloj studiji objavljenoj na stranici „Diabetes Care“.

Studija otkrila da od 64 osoba koje imaju simptome bolesti COVID-19 (ili slične simptome), dvoje umire. Gotovo 4 od 10 osoba treba hospitalizaciju, a gotovo trećina doživljava dijabetičku ketoacidozu, akutnu, životno ugrožavajuću komplikaciju šećerne bolesti. Prosječna dob pacijenata u ovoj skupini koja je obuhvaćena istraživanjem je 21 godina, što sugerira da bi rizik mogao biti i viši kod starijih pacijenata.

Srčane bolesti i hipertenzija

Pacijenti s bolestima srčanožilnog sustava kao što su bolesti srca i hipertenzija općenito imaju teže komplikacije od COVID-19 od onih koji nemaju podležećih bolesti, navodi American Heart Association. Također, prethodno zdravi ljudi mogu imati oštećenja srca od virusnih infekcija. Prvi smrtni slučaj od koronavirusa u SAD-u se dogodio kada je virus nekako oštetio srčani mišić pacijentice, što je u konačnici dovelo do puknuća. Žena (57-godišnjakinja) je prethodno bila dobrog zdravlja koja je redovito vježbala te održavala normalnu tjelesnu težinu. Studija kojom su obuhvaćeni pacijenti iz kineskog Wuhana otkrila je da su se kod jednog od pet pacijenata razvila oštećenja srca. Neki pacijenti su već imali postojeće srčane bolesti, ali neki nisu.

Pušenje

Čini se da pušači imaju također veću sklonost razvoja ozbiljnog oblika COVID-19 bolesti. Pod većim su rizikom razvoja upale i oštećenja pluća te potrebe za korištenjem respiratora. Studija kojom je obuhvaćeno više od tisuću pacijenata u Kini, a čiji su rezultati objavljeni u stručnom časopisu „New England Journal of Medicine“ pokazala je da je među pušačima bilo 12,3% onih koji su primljeni na odjel intenzivne njege te stavljeni na respirator ili su umrli, dok je među nepušačima taj postotak iznosi 4,7%.

Cigaretni dim čini naše tijelo osjetljivim na koronavirus na nekoliko načina, pa je tako više mogućih objašnjenja. Jedno od njih odnosi se na činjenicu da pušenje s vremenom oslabljuje imunitet, oštećuje tkiva i respiratorni sustav je potiče kronične upale. Pušenje se također povezuje s više medicinskih stanja kao što su emfizem pluća i ateroskleroza koji također mogu pogodovati razvoju teškog oblika COVID-19.

Pretilost

Nekoliko je prethodnih studija sugeriralo povezanost između pretilosti i ozbiljnijeg oblika COVID-19 bolesti. Jedna od njih koja je analizirala grupu pacijenata oboljelih od COVID-19 i mlađih od 60 godina iz New Yorka, otkrila je da je kod pretilih osoba bila dva puta veća vjerojatnost da će biti hospitalizirali te je bilo 1.8 puta vjerojatnije da im trebati intenzivna njega u odnosu na pacijente normalne tjelesne težine. Više je studija otkrilo da ta veza doista postoji iako nije posve jasno zašto. Prema znanstvenicima, nekoliko je mogućih objašnjenja. Pretilost se općenito smatra rizičnim čimbenikom za ozbiljne infekcije. Primjerice, pokazalo se da su pretile osobe tijekom epidemije svinjske gripe imale dulji i često teži tijek bolesti. Pretile osobe također mogu imati smanjen kapacitet pluća ili više upalnih procesa u tijelu.

Krvna grupa

Krvna grupa također se spominje vezano uz rizik od težeg oblika bolesti. Kineski znanstvenici s The Southern University of Science and Technology i njihovi kolege analizirali su krvne grupe 2.173 pacijenata s COVID-19 u tri bolnice u Wuhanu i Shenzhenu. Otkrili su da osobe s krvnom grupom A (A pozitivni, A negativni, AB-pozitivni i AB negativni) imaju veći rizik od težeg tijeka bolesti u odnosu na ostale grupe. Osobe s krvnom grupom 0 (0-negativni i 0 pozitivni) imaju niži rizik komplikacija od ostalih.

Na tom su tragu i američki znanstvenici koji su promatrali grupu od 1.559 osoba testiranih na SARS-CoV-2 virus u New Yorku (Presbyterian hospital). Među njima je 682 osoba bilo pozitivnih. Uočili su da je kod osoba s krvnom grupom A 33% veća vjerojatnost da će test biti pozitivan u odnosu na ostale dok je kod krvne grupe 0 bila najmanja vjerojatnost pozitivnog testa. Nije posve jasno koja je veza između krvnih grupa i rizika obolijevanja od SARS-CoV-2, moguće da je riječ o određenim antigenima koji pokrivaju površinu njihovih krvnih stanica. Svakako će biti potrebna dodatna istraživanja.

Genetski čimbenici

O genetskim se čimbenicima ponajprije raspravlja u kontekstu prethodno zdravih ljudi koji ipak razviju težak oblik bolesti. Znanstvenici sumnjaju da određeni genetski čimbenici mogu neke osobe učiniti posebice osjetljivima na bolesti te mnoge istraživačke grupe pokušavaju locirati ta osjetljiva mjesta u genetskom kodu, odnosno gene koji utječu na funkcioniranje imunološkog sustava u borbi protiv patogenih mikroorganizama.