Može li toplo vrijeme obuzdati pandemiju COVID-19?

„S obzirom na to da zemlje koje su trenutno u „ljetnoj“ klimi, poput Australije i Irana, upravo doživljavaju brzo širenje virusa, nije za očekivati da će porast vlage i temperature bilo gdje drugdje na svijetu utjecati na smanjenje broja oboljelih“. Priopćili su to znanstvenici američke Nacionalne akademije znanosti (National Academy of Sciences, NAS) u izvještaju kojeg su poslali Kelvinu Droegemeieru, direktoru Ureda za znanstvenu i tehnološku politiku Bijele kuće. Toplo vrijeme izgleda ne budi preteranu nadu da će se pandemija COVID-19 tek tako povući.

Toplo vrijeme, utjecaj temperature, UV zračenja i vlage

I nova studija koja je provedena u razdoblju od početka siječnja do početka ožujka u 224 kineska grada, govori tome u prilog. Rezultati objavljeni na stranicama stručnog časopisa European respiratory journal pokazuju da se prijenos novog koronavirusa nije mijenjao u skladu s fluktuacijama dnevne temperature ili vlažnosti zraka.

„Naša studija ne podupire hipotezu da visoke temperature i UV zračenje (sunčeva svjetlost) mogu smanjiti prijenos COVID-19“, prenosi riječi voditelja tima, prof. dr. Ye Yaoa sa Sveučilišta Fudan u Šangaju portal WebMD. „Moglo bi biti preuranjeno osloniti se na toplo vrijeme u kontroli COVID-19.“

Još postoji prostor za nadu

Ipak, još uvijek postoje razlozi zbog kojih se možemo nadati. Kao što ističu kineski znanstvenici, dugo je poznato da infekcije gornjeg dišnog sustava imaju tendenciju javljanja u hladnijim mjesecima. Točni razlozi nisu posve jasni, no Yaov tim ističe da vjerojatno više čimbenika utječe na tu pojavu.

S više sunčanih dana ljeto može povećati kod ljudi prirodne razine vitamina D, koji pak može utjecati na jačanje imuniteta. Smatra se i da UV zrake sunca doprinose uništenju virusa kao što su virusi gripe i prehlade. Također, mnoge zemlje tijekom ljeta imaju školske praznike što također smanjuje širenje virusa.

Što se doznalo o novom koronavirusu

Prema izvještaju NAS-e, eksperimentalne studije pokazale su povezanost između viših temperatura i razina vlage sa smanjenim preživljavanjem novog koronavirusa u laboratoriju. No, mnogi drugi čimbenici mogu utjecati na njegovo širenje među ljudima.

Istražujući u tom smjeru, grupa kineskih znanstvenika provela je složene analize širenja novog koronavirusa diljem Kine, uključujući provinciju Hubei u kojoj je globalna pandemija započela. Usporedili su epidemiološke podatke s promjenama u dnevnim temperaturama, količinama sunčevog svjetla, kao i promjenama u vlažnosti zraka. U studiji ističu da na sposobnost širenja COVID-19 nije utjecao niti jedan od tih čimbenika.

Nepredvidljivi obrasci ponašanja virusa

Tim je istaknuto da su ovi obrasci slični onome što je viđeno kod epidemije MERS-a (2012 – 2013). Naime, tijekom ove epidemije, broj oboljelih je rastao čak i kad su temperature zraka na Arapskom poluotoku dosezale 45 ℃.

I ostale novonastale zoonotske zarazne bolesti poput ebole ili pandemijskih sojeva virusa influence, također su se javljale u nepredvidljivim obrascima, pišu kineski znanstvenici. Ipak, naglasili su da su potrebna dodatna istraživanja koja će obuhvatiti dulje vremensko razdoblje s čime se slažu i stručnjaci američke Nacionalne akademije znanosti.

Dok se ne uspostavi imunitet krda, ne razviju učinkoviti tretmani te dok se ne razvije cjepivo, socijalno distanciranje će i dalje igrati važnu ulogu u usporavanju širenja novog koronavirusa, zaključuju znanstvenici.