Mjesec Alzheimerove bolesti obilježavamo u sjeni pandemije

Izolacija s ciljem sprečavanja širenja novog koronavirusa ne podnosi se lako, no još je teže onima koji te mjere ne mogu razumjeti, kojima ne možemo tek tako objasniti o čemu je riječ te da je socijalna distanciranost važna zbog sigurnosti i zdravlja svih nas. Tu ponajprije govorimo o oboljelima od raznih vrsta demencija, među kojima su i pacijenti s Alzheimerovom demencijom.

Rujan je mjesec posvećen podizanju svijesti upravo o Alzheimerovoj bolesti, a s obzirom na aktualnu situaciju, potrebno je znati kako se ona odražava na život ove osjetljive skupine te možemo li nešto učiniti kako bismo im olakšali svakodnevicu.

Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest koja intenzivno i neumorno cijele godine radi na pružanju pomoći i savjeta te edukaciji pacijenata, članova njihovih obitelji, kao i njegovatelja, na svojim je stranicama posvetila prostor upravo ovoj temi.

Iz prezentacije prof. dr. sc. Huali Wang, izvršne dopredsjednice Kineske udruge za Alzheimerovu bolest: „Dementia Care during the COVID-19 Outbreak”, koju na engleskom jeziku možete pogledati na YouTubeu, prenijeli su, uz manje dopune, ključne savjete o načinu kako u vrijeme pandemije koronavirus može utjecati na život osoba s demencijom i njihovih njegovatelja.

Osobe koje žive s demencijom će mjere predostrožnosti/izolacije zbog prevencije, odnosno liječenja bolesti COVID-19 doživljavati na različite načine. To će ovisiti o stupnju razvoja njihovih simptoma demencije, njihovim osobinama te o tome nalaze li se u bolnici, kod kuće ili u domu za starije osobe.

U bolnici

Osobe s demencijom kod kojih se sumnja ili je utvrđena zaraza koronavirusom će se u bolničkom okruženju, radi primjene dodatnih mjera zdravstvene zaštite i nemogućnosti da ih rodbina i prijatelji posjećuju, osjećati izoliranije, zbunjenije i nelagodnije, a moguća je i pojava delirija.
Promjena okruženja je za osobe s demencijom stresna sama po sebi. Posebice u situaciji kada se zahtjeva izoliranost kakva je potrebna u slučaju sumnje ili utvrđene zaraze koronavirusom. Na to će dodatno utjecati osobe sa zaštitnim maskama i odijelima, koje će im se doimati poput nestvarnih bića. Njihov govor kroz masku, koja onemogućava „čitanje s usana“, umanjit će osobama s demencijom i sposobnosti razumijevanja. Navedeno će ili može utjecati kod hospitaliziranih osoba s demencijom na:

• povećanje osjećaja nesigurnosti i zaplašenosti
• povećanje agitiranosti i neprijateljskih stavova prema osoblju, što može izazvati i agresivno ponašanje
• izazvati probleme sa spavanjem
• doprinijeti snažnijem fokusiranju na osjećaj boli
• umanjiti koncentraciju
• izazvati halucinacije i emocionalne poremećaje

Kod kuće

Sa smanjenim sposobnostima razumijevanja i prihvaćanja mjera obrane od koronavirusa i ograničenim vjerodostojnim informacijama o situaciji, kod osoba s demencijom povećat će se stres i napetost. To će se ili se može odraziti kod njih:

• anksioznošću
• poremećajima spavanja i nadražljivošću
• češćim promjenama raspoloženja
• mogućim agresivnim ponašanjima
• nervoznim hodanjem po kući (i većom opasnošću da odlutaju iz kuće)
• deluzijama i, općenito,
• dodatnim umanjenjem spoznajnih sposobnosti

Promjene u brizi i njezi

Preporuke i ograničenja kretanja te ulaska u trgovine i ljekarne će obiteljskim njegovateljima osoba s demencijom produljiti vrijeme izbivanja iz kuće. Zbog toga će osobe s demencijom u svojoj kući dulje biti same. Moguće je i da, zbog nestašica ili ograničenja prodaje, osobe s demencijom ne dobiju nešto što su si poželjele.

U nastojanju da se njihova samoća svede na što manju mjeru, njegovatelji će možda zamoliti susjeda/u ili daljnju rodbinu i prijatelje da umjesto njih provedu neko vrijeme s osobom s demencijom. Međutim, nagla promjena njegovatelja može biti jako stresna za osobu s demencijom te ju ona može odbiti. Stoga, ako je moguće, neka osoba koja će povremeno preuzeti brigu o osobi s demencijom prethodno provede neko vrijeme u kući zajedno s obiteljskim njegovateljem.

Sve navedeno, uz strah da se njihove voljene osobe i oni sami ne zaraze koronavirusom, povećat će obiteljskim njegovateljima emocionalni pritisak, kojem bi se trebale čim više oduprijeti kako svoju nervozu ne bi prenijele na osobu o kojoj brinu.

Kako nadoknaditi šetnju?

Preporuke o ograničavanju ili moguće zabrane starijim osobama da izlaze iz kuće izazvat će potrebu kreiranja dodatnih aktivnosti s osobama s demencijom. Tražite li s tim ciljem nove ideje, poslužite se Radnom bilježnicom Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest koju možete slobodno preuzeti te otisnuti željene radne listove na ovoj poveznici.

U domovima za starije osobe

Mjere koje poduzimaju domovi za starije kako bi zaštitili i maksimalno smanjili mogućnost zaraze koronavirusom svojih korisnika, djelomice će se negativno odraziti na doživljaje i ponašanja osoba s demencijom ili osoba s blagim kognitivnim umanjenjima.

Naime, preporuke o ograničenju posjeta te novi način rada s korisnicima koji nastoji smanjiti broj grupnih okupljanja, nošenje zaštitnih maski i veća učestalost čišćenja može djelovati zbunjujuće na osobe s umanjenim kognitivnim sposobnostima. Rezultat toga može biti:

• manje osobne komunikacije s obitelji
• manje interakcija s njegovateljima
• manje tjelesnih kontakata (rukovanja, pridržavanja pri hodu…)
• drugačiji ritam i način života u domu (moguće je uvođenje novih pravila korištenja blagovaonice, na primjer, veći razmak stolova u blagovaonici i serviranje hrane u više smjena)
• moguća (polu)izolacija pojedinaca u njihovim sobama

Osobe s demencijom mogu imati problema s razumijevanjem razloga takvih promjena. To kod njih može izazvati:

• nemir ili apatiju
• osjećaj odbačenosti ili zanemarenosti
• osjećaj dosade jer neće znati što da rade i kako da se zabave u vremenu u kojem su prije, primjerice, imali grupnu rekreaciju ili radnu terapiju.

Utjecaj na njegovatelje

Dok traje opasnost od koronavirusa obiteljski njegovatelji prolazit će kroz dodatni stres uzrokovan potrebom hitne i što cjelovitije zaštite osoba s demencijom s kojima žive. To se kod njih može izraziti dodatnom:

• zaplašenošću
• osjećajem ljutnje
• zabrinutošću o zdravlju
• sukobima s njegovateljima

Profesionalni njegovatelji, socijalni radnici, medicinske sestre i tehničari, terapeuti različitih profila i drugo osoblje domova za starije osobe pod pritiskom dodatnih zadataka (posebice u sredinama gdje nema dovoljno zaposlenih) mogu osjetiti:

• tjeskobu i paniku
• zbunjenost i bespomoćnost
• iscrpljenost
• iritantnost

Kako psihološki pomoći osobama s demencijom

Kad osobe s demencijom počnu izražavati neželjene osjećaje i oblike ponašanja prvenstveno im trebamo pomoći psihosocijalnim metodama:

• usmjerite se na rješavanje njihovog najhitnijeg problema
• nastojte se usmjeriti na njihovu temeljnu potrebu
• pomognite osobi da prizove osjećaj svoje sigurnosti
• slušajte osobu, umjesto da ju uvjeravate
• komunicirajte jasno i što jednostavnije
• smjestite ju negdje gdje se osjeća toplo i zaštićeno i gdje ima svoj mir
• pustite tihu, umirujuću glazbu