Mineral br. 1 u organizmu: cink

Cink je esencijalni mineral prijeko potreban zdravom imunološkom sustavu. Njegov manjak nas može učiniti ranjivima i podložnijima raznim bolestima.

Cink je odgovoran za brojne funkcije u ljudskom tijelu te pomaže stimulirati aktivnost više od 300 različitih enzima. Već je mali unos dovoljan da doprinese dobrom zdravlju. Preporučena dnevna doza cinka za odraslu osobu je 10 mg. Pritom se odraslim ženama preporučuje osam miligrama dnevno, a muškarcima 11 miligrama. Preporuke postoje i za djecu, počevši od 2 mg za novorođenčad te se kasnije postupno povećavaju. No važno je naglasiti da uvijek treba tražiti mišljenje liječnika o davanju djeci dodataka prehrani, pa tako i cinka.

Cink je prirodno prisutan u mnogim jelima. Ne unosi li se u dovoljnim količinama, može doći do deficita što kod djece može rezultirati teškoćama u rastu i razvoju, kao i povećanom sklonošću infekcijama. Veće doze cinka potrebne su i trudnicama te dojiljama.

Saveznik imunološkog sustava i borac protiv prehlada

Kao osnovne blagodati cinka, među ostalim, ističu se:

• reguliranje imunološkog sustava
• podrška u liječenju obične prehlade
• pomoć pri liječenju proljeva
• poboljšanje koncentracije i pamćenja
• pomoć pri tretiranju kroničnih rana

U današnje vrijeme pandemije nerijetko se spominje upravo uloga cinka u reguliranju imunološkog sustava, kao i podrška u liječenju obične prehlade.

Prema članku objavljenom u stručnom časopisu European Journal of Immunology, tijelo treba cink za aktivaciju T limfocita (T stanica). T stanice pomažu tijelu na dva načina: kontrolirajući i regulirajući imunološki odgovor te napadajući inficirane ili zloćudne stanice.

Manjak cinka može ozbiljno naštetiti funkcioniranju imunološkog sustava. Prema studiji objavljenoj u časopisu American Journal of Clinical Nutrition, osobe s manjkom cinka imaju povećanu osjetljivost na razne patogene.

S druge strane, postoje stotine studija koje su istraživale učinak cinka u liječenju obične prehlade. Prema teoriji, cink može inhibirati vezivanje virusa prehlade na stanice u sluznici nosa te suzbiti upalu. Iako je bilo proturječnih rezultata, čini se da je cink učinkovit u određenim oblicima ili okolnostima.

Može li cink pomoći u liječenju COVID-a?

Novo istraživanje španjolskih znanstvenika pokazalo je da su pacijenti hospitalizirani s dijagnozom COVID-19, a kod kojih su uočene manje razine cinka imali veću vjerojatnost za lošiji ishod liječenja, odnosno povećan rizik od smrti. Ukratko, prosječna početna razina cinka kod 249 pacijenata bila je 61 μg/dl.

Među onima koji su umrli razina cinka na početku bila je značajno niža u odnosu na preživjele, odnosno iznosila je 43 μg/dl, dok je kod preživjelih bila 63,1 μg/dl.
I laboratorijsko istraživanje iz 2010. godine pokazalo je da cink inhibira aktivnost i replikaciju drugog koronavirusa, odnosno SARS-CoV koji je izazvao epidemiju bolesti SARS 2002. godine.

Teoretski, uzimanje cinka tijekom ranog stadija bolesti COVID-19 moglo bi smanjiti simptome i skratiti trajanje bolesti, no to još uvijek nije znanstveno dokazano. U svakom slučaju nije na odmet da ponajprije obogatite jelovnik prirodnim izvorima cinka među kojima su grah, meso životinja, orašasti plodovi, riba te ostali plodovi mora, cjelovite žitarice i mliječni proizvodi. Vegetarijancima se preporučuje da misle o dodatnom unosu ovog minerala zbog niske bioraspoloživosti cinka iz biljne hrane.

Nije dobro ni premalo, ali ni previše cinka

Do manjka cinka u organizmu najčešće dolazi zbog neodgovarajuće prehrane, iako ga može biti i rezultat malapsorpcije te kroničnih bolesti kao što su dijabetes, karcinom, bolest jetre te bolest srpastih stanica. Simptomi deficita cinka mogu uključivati gubitak apetita, anemiju, sporo zarastanje rana, kožne bolesti poput akni i ekcema, promijenjen okus i miris, proljev, gubitak kose i promjene svijesti. Recimo i to da manjak cinka tijekom trudnoće može povećati rizik teškog ili dugog poroda.

Svakako treba naglasiti da se s uzimanjem cinka ne smije niti pretjerati. Nuspojave uzimanja visokih doza cinka mogu uključivati mučninu, povraćanje, gubitak apetita, bolove u trbuhu, glavobolje i proljev. Postoje i istraživanja koja daju naslutiti da povišene razine cinka u organizmu igraju ulogu u razvoju bubrežnih kamenaca.

Sumnjate li da vašem organizmu nedostaje cink, odnosno uočite li simptome deficita, svakako se javite vašem liječniku za stručni savjet. O izboru odgovarajućeg dodatka prehrani savjetujte se s vašim ljekarnikom.