Krizni plan za bolnice: Otkrivamo kako će odsad raditi zdravstveni sustav
Sve zagrebačke bolnice u praksi postaju jedna bolnica na više lokacija, a dijelit će sestre, doktore i aparaturu
Ravnatelji bolnica održali su u petak izvanredni sastanak s ministrom zdravstva Vilijem Berošem da bi dogovorili kako će bolnice nastaviti s radom u kriznim uvjetima, javlja news portal jutarnji.hr. KB Dubrava od petka ne prima pacijente koji nisu COVID-pozitivni, bolesnike je razmjestila po drugim bolnicama.
„Svi smo se usuglasili tako da će se i ljudski resursi i aparatura raspodijeliti prema potrebama. Ova ideja je prihvaćena i zagrebačke bolnice će u ovoj COVID krizi raditi u zajedništvu“, naglašava Beroš.
Sastanak je bio konstruktivan, potvrđuju i drugi sudionici.
Što učiniti ako ste pozitivni na koronavirus ili ste bliski kontakt?
Jedna bolnica na više lokacija
„Svi smo složni oko dogovora. Plastično pojašnjeno, to će izgledati ovako: sve zagrebačke bolnice postaju jedna bolnica na više lokacija. Ministar Beroš je ravnatelj, a svi ostali su mu zamjenici. Međusobno se dijele sestre, doktori i aparatura prema potrebama, dakle svi smo u istom timu“, kaže jedan od sudionika sastanka.
„Situacija je kao u ratu, moramo se prilagoditi i raditi na dobrobit pacijenata i održavanja sustava. Sestre i liječnici iz moje ustanove idu u Dubravu, dio njih dolazi k nama i to je dobro. Jer osim COVID-pacijenata imamo i sva ona druga stanja i bolesti koje nisu prestale zbog COVID-krize. Primjerice, ako neurokirurg iz Dubrave sad tamo nema posla, imat će na Rebru ili u Vinogradskoj,“ napominje jedan od ravnatelja.
Svakim danom sve više COVID-pacijenata
Hrvatske bolnice svakim danom imaju sve više COVID-pozitivnih bolesnika kojima je potrebna liječnička pomoć. U petak je diljem zemlje u bolnicama bilo 1307 pacijenata, od čega je njih 135 bilo na respiratoru. Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” popunila je svoje kapacitete. A slično je posljednjih dana bilo u COVID-bolnici KB Dubrava zbog čega više nisu mogli primati pacijente, pa je više od 50 hospitaliziranih COVID-pozitivnih raspodijeljeno na liječenje u četiri zagrebačke bolnice: KBC Sestre milosrdnice, KBC Zagreb, KB Merkur i KB Sveti duh. Kako doznajemo, nekoliko pacijenata koji su u ne-COVID bolnicama je na respiratorima.
Kako je u tijeku otvaranje C bloka KB Dubrava, odakle su preseljeni pacijenti koji su hospitalizirani zbog drugih zdravstvenih tegoba, njihovi kreveti su oslobođeni za COVID-pozitivne. Premješteni će biti i pacijenti koji su na respiratoru i to bez ikakvog rizika jer će biti priključeni na transportne respiratore i prevezeni u KB Dubrava.
Poštena preraspodjela
Zdravstveni kadar je raspoređen. Što se medicinskih sestara tiče, iz Dubrave, prema drugim ustanovama odlazi 128 sestara, dok iz četiri zagrebačke bolnice, prema Dubravi ide 357 medicinskih sestara.
Što se liječnika tiče, na dan 29. listopada raspoređeno je 58 liječnika, a od 1. studenog njih 64, tako da je u KB Dubrava preraspoređeno ukupno 122 liječnika, od čega su većinom specijalisti, specijalizanti i inženjeri radiologije.
Mario Gazić, predsjednik Komore medicinskih sestara, kaže kako je ta preraspodjela napravljena pošteno tako da sedam posto sestara odlazi iz svake bolnice.
„Naravno, bolnice koje imaju više kadra daju veći broj sestara, ali postotkom su svi u istoj situaciji. Ono što moram naglasiti je da me ministar Beroš aktivirao prije šest dana i napravljen je plan kojim su zadovoljne i sestre“, govori Gazić. Naime, raspored je takav da su sestre raspoređene prema radilištima na kojima su radile. Primjerice sestra koja je u KB-u Dubrava radila na odjelu otorine premjestit će se na otorinu, ona s neurologije na neurologiju…
„Sva imena su poslana u ustanove, sestre će biti dočekane, a sve je iskoordinirano s glavnim sestrama“, ističe Gazić i dodaje da se za Dubravu sestre ekipiraju.
To znači da će, primjerice, grupa od 25 ili 30 sestara imati svoju glavnu sestru iz svoje matične ustanove, koja će biti u koordinaciji s glavnom sestrom iz Dubrave.
„Sestre će raditi zajedno kako su radile u svojim bolnicama, sa svojom glavnom sestrom. Dakle, one mijenjaju samo mjesto gdje rade“, pojašnjava Gazić i dodaje kako je ovo najlakše rješenje i za sestre, ali i dobro za same pacijente.
Zasad dovoljno respiratora
U što boljoj organizaciji pomoći će i zagrebačka Hitna pomoć koja od danas kod intervencija uvodi brze antigenske testove. Ako je pacijent COVID-pozitivan, dovest će ga u COVID-bolnicu, a ako nije, u nadležnu bolnicu prema mjestu stanovanja. Tako će se izbjeći trijaža na ulazu u bolnice i prevoženje pacijenata prvo u jednu pa prema potrebi u drugu bolnicu. Od jučer je u KB Dubrava još 400 kreveta spremno za COVID-pacijente i sad je najveća bolnica za koronavirus u regiji, saznajemo od prof. dr. Ivice Lukšića, odnedavno vršitelja dužnosti ravnatelja. Također, pacijenti su iz primarnog respiracijskog centra preseljeni u tzv. C objekt, što znači da će za njih uvjeti u kojima se liječe biti primjereniji. Bude li potrebno, svih 650 kreveta bolnice moći će se koristiti za liječenje COVID-pacijenata.
“Imamo dovoljno respiratora jer ih imamo 60. Danas bi trebalo doći još 20 respiratora, što znači da ćemo ih imati dvostruko više nego li je trenutno potrebno”, kaže.
U petak je u KB-u Dubrava bilo ukupno 245 pacijenata od kojih je 124 na kisiku i 42 na respiratoru. Također, u KB-u Dubrava na kirurškom odjelu je 20 operiranih pacijenta koji su bili COVID-pozitivni, a trebali su hitni zahvat. Primjerice, i jučer su učinjene četiri hitne operacije. Kako saznajemo, operacije pacijenata s bolešću COVID-19 i dalje će se raditi u toj bolnici. Svi ostali pacijenti KB-a Dubrava preusmjeravat će se u druge zagrebačke bolnice.
Na udaru korone: Tko su najranjivije rizične skupine za COVID-19
COVID-19 je opet uzeo maha i broj zaraženih raste iz dana u dan; stoga je važno znati koje rizične...
SAZNAJTE VIŠEPlan za onkološke pacijente
S obzirom na to da KB-u Dubrava gravitira gotovo 300.000 pacijenata, nužno je napraviti plan kako zbrinuti one koji trebaju nužnu medicinsku skrb poput onkoloških pacijenta. Oni će se ubuduće liječiti u drugim bolnicama. No, da ne bi ‘lutali’ i sami tražili termine za preglede, dijagnostiku i liječenje, prijedlog je da se to organizira na jednom mjestu, primjerice u Ministarstvu zdravstva. Drugim riječima, trebale bi postojati osobe u Ministarstvu koje bi sve koordinirale s bolnicama.