Kako pelud utječe na širenje koronavirusa?

Neki znanstvenici kažu da su primijetili obrazac u ponavljajućim valovima infekcija virusom SARS-CoV-2 širom svijeta: kako se je razina peludi povećavala u zraku u 31 zemlji, javljao se i rast broja oboljelih od COVID-a na tim područjima.

Neke druge studije pokazuju pak drugačiju povezanost, sugerirajući da se vrhunci u sezonama peludi podudaraju s padom širenja pojedinih respiratornih virusa, poput COVID-a i gripe. Postoje čak i neki dokazi da se pelud može „natjecati“ s virusom koji uzrokuje COVID-19 te da bi mogla zapravo pomoći u prevenciji infekcije.

Dakle, koje od ova dva objašnjenja je ispravno? Odgovor možda još uvijek lebdi u zraku, a o njemu piše portal MedScape.

O sezonalnosti virusnih infekcija

Liječnici ne razumiju u potpunosti zbog čega neki virusi, poput onih koji uzrokuju gripu, sezonski cirkuliraju. Naravno, postoje brojne teorije koje se vrte oko pojmova kao što su temperatura i vlaga. Virusi preferiraju hladniji, suši zrak koji im može pomoći da se jednostavnije šire tijekom zimskih mjeseci. Ljudi su tijekom zime manje izloženi suncu, provode više vremena u zatvorenom, a i na otvorenom je manje svjetla. I to može igrati ulogu jer sunčevo UV svjetlo djeluje poput prirodnog dezinficijensa koji može pomoći u smanjenju razina virusne cirkulacije.

Dodajmo k tome da izloženost suncu pomaže tijelu u stvaranju vitamina D koji može doprinijeti očuvanju snage našeg imunološkog sustava. Ekstremne temperature, bilo niske ili visoke, također utječu na naše ponašanje pa provodimo više vremena u zatvorenom gdje možemo lakše inficirati jedni druge kašljući i kišući te, općenito, razmijeniti više klica.

Dvije različite teorije o utjecaju peludi

Nova studija objavljena u stručnom časopisu „Proceedings of the National Academy of Sciences“ (PNAS), dodaje ovim spoznajama još jednu varijablu – pelud. Studija se oslanja na podatke s 248 web stranica koje prate razine peludi u zraku u 31 zemlji. Studija je također uzela u obzir druge čimbenike poput gustoće naseljenosti, temperature, vlažnosti i mjera izolacije. Autori studije su uočili da kada su razine peludi na nekom području visoke, raste i broj infekcija, s prosječnim vremenskim odmakom od otprilike četiri dana. Autori studije navode kako se čini da pelud čini u prosjeku 44% varijabilnosti stope infekcije između zemalja.

Autori studije kažu da bi pelud mogla biti krivac za respiratorne infekcije, ne zbog toga što se virusi primaju na peludna zrnca te tako dolaze u naša usta, oči i nos, već zato što se čini da pelud remeti našu imunološku obranu, čak i ako osoba nema alergiju na pelud.

“Kad udišemo pelud, zrnca završe na našoj nosnoj sluznici te ondje umanjuju ekspresiju gena koji su važni za obranu od virusa u zraku”, rekla je na tiskovnoj konferenciji autorica studije Stefanie Gilles, predstojnica medicine okoliša na Tehničkom sveučilištu u Münchenu u Njemačkoj.

U studiji objavljenoj prošle godine Gilles je otkrila da su miševi izloženi polenu stvarali manje interferona i ostalih zaštitnih kemijskih signala imunološkog sustava. Nakon toga su zaraženi respiratornim sincicijskim virusom te su imali više virusa u tijelu u usporedbi s miševima koji nisu bili izloženi polenu. Gilles se činilo da isti učinak vidi kod ljudi dobrovoljaca.

Polen može uzrokovati i slabljenje obrane protiv virusa?

Autori studije smatraju da polen može uzrokovati i slabljenje obrane protiv respiratornog virusa koji uzrokuje COVID-19.  “Ako ste u prenatrpanoj sobi s drugim ljudima koji nisu asimptomatski, a čitav dan ste samo udisali pelud, vjerojatno je da ćete biti osjetljiviji na virus”, kaže Lewis Ziska , biljni fiziolog koji proučava pelud, klimatske promjene i zdravlje na školi za javno zdravlje Sveučilišta Columbia u New Yorku. “Imati masku je u tom pogledu očito ključno.” Maske izvrsno blokiraju pelud, pa je njihovo nošenje još važnije kada pelud i virusi kruže oko nas, kaže Ziska.

Međutim, drugi istraživači kažu da, iako studija postavlja nekoliko zanimljivih pitanja, ne može dokazati da pelud povećava infekcije virusom odgovornim za COVID-19. “To što se dvije stvari događaju istovremeno ne znači da jedna uzrokuje drugu”, kaže dr. Martijn Hoogeveen, profesor tehničkih znanosti i okoliša na Otvorenom sveučilištu u Nizozemskoj. Hoogeveenova nedavna studija, objavljena u „Science of the Total Environment“, otkrila je da se dolazak sezone peludi u Nizozemskoj poklapa s krajem sezone gripe te da vrhunci infekcije COVID-19 slijede sličan obrazac – upravo suprotno od PNAS studije.

Druga preprint studija (još nije recenzirana) koja se je fokusirala na područje Chicaga, otkrila je istu pojavu – s porastom koncentracije peludi, slučajevi gripe padaju. Znanstvenici koji stoje iza te studije smatraju da se pelud zapravo može natjecati s virusima u našim dišnim putovima, pomažući u sprečavanju zaraze naših stranica virusima.

Naredni mjeseci ponudit će više odgovora

Pa zašto ove studije imaju tako različite zaključke? Hoogeveenov rad bio je usmjeren samo na jednu zemlju te je pratio pojavnost gripe tijekom četiri sezone, od 2016. do 2020., dok je PNAS studija prikupila podatke o peludi od siječnja do prvog tjedna u travnju 2020. godine u više zemalja.

Hoogeveen smatra da samo jedna sezona ili dio nje možda ne traje dovoljno kako bi se vidio smislen obrazac, posebice uzimajući u obzir da se je ovaj, ljudima novi virus, širio gotovo u isto vrijeme. Rekao je da će biti zanimljivo pratiti što će se dogoditi s COVID-19 infekcijama i peludi u nadolazećim mjesecima i godinama. Također je mišljenja da bi u velikoj studiji koja je obuhvatila toliko zemalja bilo gotovo nemoguće objasniti razlike u strategijama suzbijanja pandemije. Na primjer, neke su zemlje prihvatile nošenje maski, naredbe za boravak kod kuće i socijalno distanciranje, dok su druge poduzele manje stroge mjere kako bi pustile virus da se širi svojim putem u potrazi za imunitetom krda.

Ograničavanje područja istraživanja na jednu zemlju ili grad, kaže, pomaže istraživačima da bolje razumiju sve varijable koje su mogle biti u igri zajedno s peludi.

“Još nema znanstvenog konsenzusa o tome što on pokreće i to ga čini toliko zanimljivim područjem”, rekao je Hoogeveen.