Kako odrediti težinu i razvoj bolesti COVID-19?

Infekcija novim koronavirusom kod mnogih će izazvati zabrinutost. Što zbog nemira, a što zbog straha, pacijenti žele znati što mogu očekivati, kakav je razvoj simptoma, odnosno u kojem trenu mogu biti sigurni da je opasnost prošla.

Od samog otkrića novog koronavirusa (SARS-CoV-2), a posebice s njegovim širenjem te poprimanjem pandemijskih razmjera, znanstvenici se intenzivno bave praćenjem bolesti COVID-19 i njezinom kliničkom slikom, istraživanjem lijekova i terapija, a temeljem spoznaja donose se i smjernice o liječenju bolesti. Najnovije su smjernice u Hrvatskoj objavljene u studenom.

Kako se procjenjuje težina bolesti?

Da bi se donijela odluka o terapiji, odnosno lijekovima, liječnici najprije moraju procijeniti težinu bolesti. Navodi se pet kliničkih oblika bolesti COVID-19 s pripadajućim definicijama. Pritom, zbog lakšeg razumijevanja, objasnimo da se SpO2 odnosi na zasićenost krvi kisikom, a MEWS score objasnit ćemo u nastavku teksta).

Klinički oblici bolesti COVID-19 su:

• Asimptomatska infekcija: osoba bez kliničkih simptoma i znakova bolesti kod koje je infekcija virusom SARS-CoV-2 potvrđena laboratorijski (pozitivnim specifičnim molekularnim testom).
• Blagi oblik bolesti (bez komplikacija): bolesnik sa simptomima nekomplicirane infekcije dišnog sustava koji može imati vrućicu, opću slabost, glavobolju, mialgije (bolovi po mišićima), hunjavicu, grlobolju i/ili kašalj. Kod bolesnika nisu prisutni znakovi dehidracije, sepse ili otežanog disanja (nedostatka zraka) (MEWS score: ≤ 2). Dijete s akutnom infekcijom gornjih dišnih putova.
• Srednje teški oblik bolesti: odrasli bolesnik s težim simptomima bolesti i/ili upalom pluća, ali bez kriterija za tešku pneumoniju, bez potrebe za nadomjesnom terapijom kisikom (SpO2 > 93% na sobnom zraku) (MEWS score: ≤ 2). Dijete s upalom pluća, bez kriterija za tešku bolest.
• Teški oblik bolesti: odrasli bolesnik s teškom (bilateralnom) upalom pluća uz najmanje jedan od znakova: frekvencija disanja >30 udisaja/min, respiratorna insuficijencija ili potreba za nadomjesnom terapijom kisikom (SpO2 ≤ 93% na sobnom zraku). (MEWS score: 3–4). Dijete s teškom pneumonijom uz prisutan jedan od znakova: centralna cijanoza (cijanoza je plavkasta boja kože i sluznice) ili SpO2 ≤ 90%, izražena dispneja (otežano disanje), poremećaj općeg stanja, promjene svijesti, konvulzije.
• Kritični oblik bolesti: odrasli bolesnik ili dijete s kriterijima za ARDS, odnosno sepsu, septični šok, sa/bez akutne disfunkcije drugih organskih sustava (šok, zatajenje bubrega, koagulopatija, poremećaj svijesti). (MEWS score: ≥ 5)

Pri određivanju težine bolesti, imunokompromitirane bolesnike uvijek se svrstava u jednu kategoriju više od one koju prikazuje klinička slika. Riječ je o pacijentima kojima je imunološki sustav oslabljen bilo zbog neke bolesti ili, na primjer, zbog uzimanja lijekova (imunosupresiva) koji se daju nakon transplantacije.

Što je to MEWS score?

U procjeni težine bolesti liječnici računaju takozvani MEWS score, odnosno jednostavan alat za bodovanje vitalnih parametara. Temeljem konačnog broja bodova može se procijeniti težina bolesti.

Bodovi se dodjeljuju kako je prikazano u tablici:

MEWS score može se računati i online, pa se liječnicima preporučuje ova poveznica.

Važno je naglasiti da praćenje razvoja kliničke slike bolesti svakako treba prepustiti liječniku. Točnije, čim uočite prve simptome, obavezno se javite svom liječniku obiteljske medicine koji će vam savjetovati daljnje korake i liječenje, a posebice odrediti trebate li ili ne uzimati antibiotike. Poseban oprez potreban je pri pojavi teških simptoma kao što su otežano disanje ili poremećaji u svijesti.

Kod kuće je svakako korisno, uz toplomjer, imati i tlakomjer, pri čemu digitalni pružaju odgovor i o vrijednostima tlaka i o srčanoj frekvenciji, a sve češće se savjetuje i pulsni oksimetar koji mjeri zasićenost krvi kisikom. Iako uz pomoć ovih uređaja i temeljem navedenih kriterija možete i sami procijeniti težinu COVID-19 bolesti, stručno mišljenje prepustite liječniku kojem možete navesti sve izmjerene vrijednosti. Postoje i drugi parametri koji, primjerice, pružaju uvid u prognozu težine bolesti, a liječnik također može odrediti u kojem trenutku je potrebna hospitalizacija.

Možemo li znati kako se bolest razvija po danima?

Kada je riječ o razvoju simptoma COVID-19 bolesti, u medijima se najčešće spominje studija objavljena krajem ožujka u Lancetu, a koja je provedena u dvije kineske bolnice – Jinyitan bolnici i Wuhan bolnici za plućne bolesti. Studijom je obuhvaćen 191 pacijent, od kojih je 137 otpušteno iz bolnice, a 54 ih je preminulo. Pritom je 48% pacijenata imalo komorbiditete, pri čemu je hipertenzija bila najčešća, a potom dijabetes i srčane bolesti.

Temeljem ove „Wuhan studije“ te nekih drugih, uočen je obrazac razvoja simptoma po danima (o čemu je, među ostalima, pisao i Business Insider). No, pritom odmah treba naglasiti da se tog obrasca nije dobro čvrsto pridržavati kao pravila. Klinička slika bolesti i njezin razvoj, kao što je vidljivo već i iz prvog dijela teksta, ovise o mnoštvu detalja, a posebno o pacijentu i njegovom imunološkom sustavu.

• 1. dan: simptomi počinju kao blagi. Pacijenti obično imaju vrućicu praćenu kašljem. Manji je broj onih koji dan ili dva ranije dobiju proljev ili povraćaju što može upućivati na ozbiljniji oblik bolesti.
• 3. dan: pacijenti u Wenzhou bili su, u prosjeku, hospitalizirani treći dan od pojave simptoma. Studija provedena u 550 kineskih bolnica također je pokazala da hospitalizirani pacijenti razvijaju upalu pluća trećeg dana bolesti.
• 5. dan: kod teškog oblika bolesti, petog bi se dana simptomi mogli pogoršati. Pacijenti mogu imati teškoće s disanjem, posebice ako su stariji ili imaju neku podležeću bolest.
• 7. dan: toliko je, u prosjeku, bilo potrebno da neki pacijenti iz Wuhana budu primljeni u bolnicu. Kod drugih pacijenata iz te regije su se toga dana razvile teškoće s disanjem, odnosno kratkoća daha.
• 8. dan: do ovog dana će pacijenti s teškim oblikom bolesti vrlo vjerojatno razviti teškoće s disanjem, upalu pluća ili ARDS zbog čega bi mogla biti potrebna intubacija. ARDS nerijetko ima fatalan ishod.
• 9. dan: kod nekih pacijenata iz Wuhana došlo je do razvoja sepse, odnosno infekcije uzrokovane agresivnim imunološkim odgovorom.
• 10. – 11. dan: ako je kod pacijenata došlo do pogoršanja simptoma, vjerojatno će ovih dana biti primljen na odjel intenzivne njege. Vjerojatno imaju i jače abdominalne bolove i gubitak apetita u odnosu na pacijente s blažim oblikom bolesti.
• 12. dan: u nekim slučajevima pacijenti će razviti ARDS tek nakon dva tjedna od pojave prvih simptoma. Studija iz Wuhana otkrila je da u prosjeku treba 12 dana do primitka na jedinicu intenzivne njege. Pacijenti u oporavku pak mogu vidjeti kako se vrućica povlači nakon 12. dana.

• 16. dan: prema studiji iz Wuhana kod pacijenata u oporavku se kašalj povlači nakon 16. dana.
• 17. – 21. dan: toliko je u prosjeku bilo potrebno da se pacijenti iz Wuhana ili oporave od bolesti ili da budu otpušteni iz bolnice, a neki bi, nažalost, preminuli.
• 19. dan: prema Wuhan studiji, pacijenti bi toga dana mogli uočiti i oporavak disanja, odnosno dah više nije kratak.
• 27. dan: neki pacijenti bili su zadržani dulje u bolnici. Prosječno vrijeme hospitalizacije u Wenzhou bilo je 27 dana.