Komarci i krpelji ne mogu nam prenijeti koronavirus, ali mogu druge bolesti

Počela je sezona komaraca, zaštitne mrežice već se stavljaju na prozore, a pri izlasku na otvoreno koriste se repelenti. Iako se do sada o tome već pisalo, i dalje se često postavlja pitanje mogu li nas komarci zaraziti novim koronavirusom? Možemo li zbog njih oboljeti od COVID-19?

Stručnjaci i dalje stoje pri tvrdnji iznesenoj početkom epidemije: nema podataka koji bi upućivali da komarci mogu prenositi novi koronavirus (SARS-CoV-2) ili druge slične koronaviruse (npr. SARS-CoV, MERS-CoV).

Zašto nas komarci i krpelji ne mogu zaraziti koronom?

Naime, novi koronavirus je respiratorni virus koji se prvenstveno širi kapljicama oslobođenim iz dišnog sustava. Odnosno oslobađaju se kašljanjem, kihanjem, govorom, sekretom iz nosa i slinom. Znači, izvor infekcije su zaraženi pacijenti (simptomatski i asimptomatski). Put prijenosa je bliski kontakt s izlučevinama dišnog sustava zaražene  osobe.

Podatak koji je korisno znati jest jednostavna činjenica da se koronavirusi ne mogu replicirati u komarčevom sustavu ili žlijezdama. Odnosno da se komarac ne može zaraziti što bi bio osnovni uvjet koji bi trebao biti ispunjen pa da može zaraziti one koje ubode. Isto objašnjenje vrijedi i za krpelje.

Drugim riječima, pri odlasku u prirodu ne morate se bojati da će vam komarci ili krpelji prenijeti koronavirus. No i dalje postoji rizik zaraze drugim bolestima koje prenose.

Bolesti koje prenose komarci

Među bolestima koje prenose komarci najčešće se spominju malarija, denga groznica, žuta groznica, Zika virusna infekcija, Groznica Zapadnog Nila, Chikungunya groznica te limfatička filarijaza (izvor: Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije)

Malarija

Jedna od najvažnijih i najpoznatijih bolesti koje prenose komarci je malarija, poznata i kao jedna od najopasnijih tropskih bolesti. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u 2015. godini u svijetu je bilo preko 200 milijuna novooboljelih od malarije (od čega 90% u afričkim tropskim i subtropskim zemljama, 7% u zemljama jugoistočne Azije, 2% na istočnom Mediteranu) te 430.000 umrlih.

U našim krajevima malarija je uspješno iskorijenjena prije više od pedeset godina. Međutim pojedinačni slučajevi bolesti javljaju se kod osoba koje su boravile u tropskim i subtropskim krajevima, tamo se zarazile, dok su se simptomi bolesti javili po povratku u Hrvatsku.

Denga groznica

Posljednjih godina globalni problem postala je denga groznica, virusna bolest ljudi koju prenose komarci, a koja nije zaobišla ni naše krajeve. U Hrvatskoj ovaj virus prenosi azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), koji je prvi put zabilježen 2004. u Zagrebu. Od tada ta vrsta komaraca širi se duž jadranske obale. Na području Pelješca 2010. prvi put je dokazana autohtona infekcija virusom dengue.

Žuta groznica

Još jedna opasna i potencijalno smrtonosna bolest koju prenose komarci je žuta groznica. To je teška akutna virusna hemoragijska bolest. Endemična žarišta virusa žute groznice nalaze se u tropskim područjima Afrike te Centralnoj i Južnoj Americi. Danas, zahvaljujući brojnim strategijama cijepljenja u prevenciji širenja ove zarazne bolesti, od rutinske imunizacije djece u endemskim žarištima, masovnih vakcinalnih kampanja u zemljama pod rizikom do cijepljenja putnika koji odlaze u endemična područja žute groznice, širenje ove bolesti i izbijanje potencijalnih epidemija je kontrolirano, a pobol diljem svijeta značajno smanjen.

U Hrvatskoj nema oboljelih, a svi koji putuju u zemlje s endemičnim žarištima žute groznice moraju se cijepiti.

Zika virusna infekcija

Zika virusna infekcija posebnu pozornost plijenila je 2016. godine kada se širenjem infekcije zabilježilo grupiranje neuroloških poremećaja i malformacija novorođenčadi na području Kariba, Južne, Srednje i Sjeverne Amerike kao i u zemljama ostalih kontinenata.
Svjetska zdravstvena organizacija to je proglasila javnozdravstvenim događajem međunarodnog značaja. Iste godine SZO, temeljem sustavnog pregleda literature, potvrdila je uzročnu povezanost Zika virusne infekcije tijekom trudnoće s kongenitalnim malformacijama mozga novorođenčadi (uključujući mikrocefaliju) te Zika virusa kao okidača za Guillian Barréov sindrom.

Groznica Zapadnog Nila

Groznica Zapadnog Nila je zoonoza, bolest koja se sa životinja širi na ljude. Njen uzročnik virus Zapadnog Nila (West Nile Virus) je uzročnik bolesti ptica, konja i drugih životinja, a komarci kao vektori prenose virus sa životinje na čovjeka. Virus je proširen u Africi, Europi, Bliskom istoku, Sjevernoj Americi i zapadnoj Aziji.

U Hrvatskoj je, tijekom sustavnog praćenja infekcija konja, dokazana stalna aktivnost ovog virusa u konja. Prvi slučajevi infekcije ovim virusom u ljudi zabilježeni su u istočnoj Slavoniji 2012. godine. Dvadeset posto osoba zaraženih virusom Zapadnog Nila razvit će simptome infekcije. Najteži oblici bolesti kao što su meningitis, encefalitis ili poliomijelitis mogu biti smrtonosni.

Chikungunya groznica

Chikungunya groznica je još jedna virusna bolest, koju isključivo prenose komarci, a rasprostranjena je u Africi, jugoistočnoj i južnoj Aziji.

Prvi slučaj ove bolesti u Europi zabilježen je 2007. godine, kada je virus unesen preko zaraženog putnika. Jedan od vektora za prijenos virusa Chikungunya groznice je već spominjani azijski tigrasti komarac. Vrlo je rasprostranjen u mediteranskim pa tako i u našim krajevima, što predstavlja visoki potencijal za pojavu infekcija u ovim do sada nezahvaćenim područjima.

Limfatička filarijaza

U tropskim i subtropskim područjima Afrike i Azije rasprostranjena je limfatička filarijaza, infekcija limfnih čvorova i žila, čije uzročnike prenose komarci. Procjenjuje se da u svijetu oko 120 milijuna ljudi ima ovu infekciju. U Hrvatskoj nema oboljelih, ali treba biti upoznat s činjenicom da je endemično područje na Mediteranu Egipat.