8 zlatnih pravila strategije protiv prejedanja

Teže je oduprijeti se iskušenju kada su kuhinja i smočnica stalno dostupne, to više što zapadnjačko društvo propagira hranu kao izvor sigurnosti, užitka i utjehe. Stoga nerijetko grickamo i žvačemo pokušavajući se osloboditi briga i problema ili čak jedemo samo zato što nam je dosadno.

1. Pokrenite se

Da biste stali na kraj prejedanju, pokrenite se, i to doslovno. Tjelesna aktivnost odlična je ne samo za sagorijevanje masnih viškova, nego i smanjenje napetosti i poboljšanje raspoloženja. Kretanje nam puni baterije pozitivom pa smo time manje skloni žudnji za nezdravim zalogajima.

Po mogućnosti barem na pola sata izađite van. Prirodna svjetlost i svjež zrak izvrsni su podizači energije, među ostalim zato što povoljno djeluju na metabolizam te uravnotežuju ritam budnosti i spavanja.

2. Mislite na higijenu sna

Spavanje je ključno za zdravlje, pa tako i za ravnotežu osjećaja gladi i sitosti. Brojna istraživanja utvrdila su povezanost između manjka sna i pretilosti (kao i mnogih drugih poremećaja i bolesti). Stoga, ako ikako možete, nemojte ostajati budni do kasno u noć.

3. Jedite češće, a manje

Uspostavljanje takozvane strukture obroka također je dobra strategija protiv prejedanja. Češći, a manji obroci tijekom dana postojano daju energiju i smanjuju prekomjernu želju za hranom. Najčešće se preporučuje sljedeća kombinacija: izbalansirani i umjereni doručak, ručak i večera, plus dva manja međubroka koji sprečavaju napadaje umora i gladi u razdobljima između glavnih obroka. Nastojte jesti mirno i polako da biste hranu mogli probaviti.

4. Birajte svježe i raznovrsno

Dajte prednost svježim, po mogućnosti lokalno uzgojenim namirnicama. Jedite raznovrsno: ponajprije povrće i voće, te (ovisno o sklonostima i zdravstvenom stanju) cjelovite žitarice, mliječne proizvode, ribu, meso, jaja, orašaste plodove, sjemenke, hladno prešana ulja (npr. maslinovo, bučino, suncokretovo), začinsko bilje… U svakom slučaju, neka obroci budu šareni i što prirodniji.

5. Grickajte zdravo

Ako su vam najveće iskušenje grickalice i drugi usputni zalogaji, nađite im neku zdraviju alternativu među gore navedenim namirnicama. Primjerice, neka vam nadohvat ruke bude svježe ili suho voće (ali bez šećera), povrće narezano na štapiće u kombinaciji s humusom, orašasti plodovi i slično.

6. Izbjegavajte industrijski prerađenu hranu

Koliko god žudjeli za rafiniranom odnosno industrijski prerađenom hranom, nepobitna je činjenica da je to najlošiji izbor. Prepuna je šećera, masti i soli, i to često u “skrivenom“ obliku. Obilje soli nalazi se u namirnicama koje ne doživljavamo kao slane, poput napolitanki, kečapa, gotovih juha, preljeva za salate… Šećera pak ima i u mnogim suhomesnatim i konzerviranim proizvodima, kruhu, čipsu od krumpira, žitnim pahuljicama…

7. Izaberite prirodne zamjene za šećer

Na tržištu se može naći i mnoštvo proizvoda na kojima je istaknuto da su bez šećera, ali to vrlo često znači da sadrže umjetne zaslađivače. Njih ljudsko tijelo ne prepoznaje kao hranu, te je znanstveno dokazano da štetno djeluju na metabolizam. Kao najbolje prirodne zamjene za šećer preporučuju se one s niskim glikemijskim indeksom: sladovi od žitarica (npr. rižin i ječmeni slad), agavin sirup i stevija.

8. Pazite što pijete

Odlični su saveznici protiv prejedanja i prirodni napici. Pijte vodu, lagane biljne čajeve i svježe iscijeđene sokove od voća i povrća, a izbjegavajte zašećerena i gazirana pića. Odrasloj osobi potrebna je jedna i pol do dvije litre tekućine dnevno (otprilike osam čaša vode). Hidriranje organizma jednostavan je, a učinkovit način da ojačate imunitet, imate više energije te izbjegnete glavobolju i umor.