Je li strah opravdan: Činjenice koje moramo znati o koronavirusu

Krajem 2019. godine u Kini se kod ljudi pojavio novi soj koronavirusa koji prije nije bio otkriven te je privremeno bio nazvan 2019-nCoV. Od tada do danas nazivlje se promijenilo. Bolest o kojoj čitamo, a koju uzrokuje taj virus nazvana je COVID-19 (skraćeno od COronaVIrus Disease-19), dok je virusu dodijeljen naziv SARS-CoV-2 (skraćeno od engl. severe acute respiratory syndrome coronavirus 2, teški akutni respiratorni sindrom) jer pripada istoj porodici virusa kao i virus koji uzrokuje SARS.

Koronavirus u brojkama

Podaci Europskog centra za kontrolu bolesti (ECDC) do 15. veljače 2020. govore o više od 67.000 laboratorijski potvrđenih slučajeva oboljelih od COVID-19 te o 1527 smrtnih slučajeva u svijetu. U Europi je zabilježeno 46 oboljelih. Velika većina slučajeva zaraženih osoba (99%) zabilježena je u Kini, gdje je i umrlo najviše ljudi. U Hrvatskoj u trenutku pisanja ovog članka nije zabilježen nijedan slučaj infekcije ovim novim koronavirusom (SARS-CoV-2).

Koronavirusi (CoV) su velika porodica virusa koji su česti kod životinja, no neki od njih mogu povremeno prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinje na čovjeka mogu se prenositi među ljudima. Tako se prije 18 godina pojavio teški akutni respiratorni sindrom ili SARS (engl. Severe Acute Respiratory Syndrome) koji potječe od cibetke, životinje iz reda zvijeri srodnih mačkama i koji je, ubrzo nakon što se pojavio, prestao uzrokovati bolest među ljudima. Godine 2012. se, pak, pojavio  koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (engl. Middle East Respiratory Syndrome MERS) koji potječe od deva. Ljudski koronavirusi uzrokuju najčešće običnu prehladu, ali mogu uzrokovati i tešku bolest kao što je SARS ili MERS.

Globalno izvanredno stanje

Epidemija akutne respiratorne bolesti prouzročene novim koronavirusom (SARS-CoV-2) počela je tako što je u prosincu 2019. uočeno grupiranje oboljelih od upale pluća u kineskoj provinciji Hubei. Oboljeli su razvili simptome povišene temperature, kašlja i otežanog disanja s upalom plućima. Prvi slučajevi se epidemiološki povezuju s boravkom na veleprodajnoj tržnici morskih i drugih živih životinja (tzv. mokra tržnica).

Broj oboljelih mijenja se iz dana u dan, kao i broj umrlih. Infekcija se proširila i izvan Kine u 24 zemlje, a zabilježeni su slučajevi bolesti i u devet europskih zemalja. Broj novooboljelih u Kini raste svakodnevno za tri do četiri tisuće, što pokazuje da je riječ o brzorastućoj epidemiji. Od ukupnog broja zaraženih oko 17% imalo je teški oblik bolesti.

Stoga je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) krajem siječnja 2020. epidemiju virusom SARS-CoV-2 proglasio javnozdravstvenom ugrozom od međunarodnog značenja i globalno izvanredno stanje radi organizacije i provedbe javnozdravstvenih mjera međunarodne zajednice u zaustavljanju epidemije.

Je li strah opravdan?

Strah je jedna od temeljnih ljudskih emocija i prihvatljivo je ponekad ga osjećati. Strah, ako je opravdan, ima zaštitnu funkciju u upozoravanju i pripremi na potencijalnu opasnost. Ponekad je pretjerana razina straha neopravdana, a najčešće se događa zbog nedostatka informacija, pogrešnih uvjerenja ili iskrivljene percepcije.

Pojava općenito novih i dosad neviđenih situacija, pa tako i novih zaraznih bolesti, može izazvati strah i zabrinutost. U tom slučaju mogu pomoći informiranje, edukacija, odgovorno ponašanje i primjena preporuka o prevenciji i zaštiti.

Put prijenosa

Svi dosad dostupni podaci upućuju da je glavni put prijenosa s čovjeka na čovjeka kapljični put putem bliskog kontakta s oboljelom osobom koji uključuje izravni kontakt s respiratornim izlučevinama bolesnika koje nastaju prilikom kašljanja, kihanja ili izdisanja ili posredni kontakt dodirivanjem površina kontaminiranim kapljicama oboljele osobe gdje virus može preživjeti vrlo kratko vrijeme i nakon toga dodirivanje očiju nosa i usta.

To znači da se virus prenosi s jedne osobe na drugu u bliskom kontaktu s oboljelom osobom, posebice u napučenim, zatvorenim prostorima ili u bliskom fizičkom kontaktu (kućnom ili bolničkom)  sa zaraženom osobom.

Zasad nije poznato u kojoj mjeri postoji mogućnost prijenosa zaraze fekalno-oralnim putem (unos stolice bolesnika u probavni sustav prljavim rukama, zagađenom hranom ili vodom), spolnim ili putem krvi. Korinavirusi ne preživljavaju dugo vremena na predmetima kao što su pisma i paketi, te poštanske pošiljke ne predstavljaju rizik za prijenos virusa.

Simptomi bolesti i liječenje

Najčešće zabilježeni simptomi su oni slični gripi: povišena tjelesna temperatura, kašalj, otežano disanje, šmrcanje, opća slabost, bolovi u mišićima i umor. U težim slučajevima javljaju se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu prouzročiti smrt pacijenta.

Osobe koje boluju od kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima.

Nema cjepiva niti postoji posebno liječenje za ovu bolest. Liječenje je suportivno, što znači da se liječe simptomi (npr. povišena temperatura), po potrebi se pruža njega tako što se pružaju pomoćna terapija i praćenje, npr. terapija kisikom, infuzija i antiviralni lijekovi, pomaže se funkcija disanja, rada bubrega i slično, što može biti vrlo učinkovito kod zaraženih osoba.

Kada se može posumnjati u zarazu?

Važno je naglasiti da pojava navedenih simptoma može samo upućivati na to da se, među ostalim zdravstvenim teškoćama, može eventualno raditi i o novom koronavirusu (SARS-CoV-2) ako je osoba doputovala iz područja zahvaćenog epidemijom koje je, prema trenutnim podacima, kontinentalna Kina, Južna Koreja pokrajine Lombardija i Veneto u Italiji ili bila u kontaktu sa oboljelom osobom sa sumnjom na ili potvrđenom zarazom sa SARS-CoV-2 (COVID-19).

Ako vaš liječnik smatra da se trebate testirati na SARS-CoV-2, uputit će vas u daljnji postupak. Trenutačno se dijagnostika provodi samo u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu.

Općenito, djeca, starije i osobe s kroničnim bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, poremećaja jetre i bolesti dišnih puteva) imaju veći rizik razvoja težih simptoma zaraznih bolesti. No s obzirom na to da je riječ o novoj bolesti te da dostupni podaci još nisu potpuni, još ne znamo koje skupine ljudi imaju teži ishod zaraze SARS-CoV-2.

Je li SARS-CoV-2 smrtonosan?

Trenutačno dostupne informacije nisu dovoljne da bi se sa sigurnošću moglo reći koliko je smrtonosan SARS-CoV-2Prema dosad raspoloživim podacima, smrtnost od novog koronavirusa je oko 2 – 3%, što je manje u usporedbi s MERS-om i SARS-om, no više nego što je to slučaj kod gripe. Iako se SARS-CoV-2 i virusi gripe prenose na isti način s osobe na osobu te mogu imati slične simptome, ta dva virusa su vrlo različita te se i ponašaju drugačije.

Trenutačno se procjenjuje da vrijeme inkubacije SARS-CoV-2 (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) traje između dva dana i dva tjedna. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da neki mogu prenijeti virus i bez vidljivih simptoma ili prije nego što se oni pojave. Ako se taj podatak potvrdi, to će otežati rano otkrivanje zaraze virusom SARS-CoV-2.

Mjere koje se provode u Hrvatskoj

Odlukom Kriznog stožera Ministarstva zdravstva u Hrvatskoj se provode mjere epidemiološkog praćenja i 14-dnevnog nadzora osoba koje dolaze iz područja zahvaćenih epidemijom ili su bile u potencijalnom kontaktu s oboljelim.

Zdravstveni nadzor provodi se tako što granična policija obavijesti graničnog sanitarnog inspektora o dolasku putnika iz zahvaćenog područja koji utvrdi je li osoba zdrava ili ima znakove bolesti, po potrebi uz konzultaciju epidemiologa. Ako bi se postavila sumnja da osoba boluje od COVID-19, organizira se transport u bolnicu zbog izolacije, dijagnostike i liječenja, a kontakti bolesnika stave se pod zdravstveni nadzor.

Ako je osoba zdrava, dobit će rješenje o stavljanju pod zdravstveni nadzor koji podrazumijeva svakodnevno javljanje lokalnom epidemiologu tijekom trajanja nadzora (telefonom, pregledom, uz ili bez ograničenja kretanja, ovisno o procjeni izloženosti putnika infekciji).

Svakodnevne obavijesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) (www.hzjz.hr) nalaze se detaljne informacije o novom koronavirusu SARS-CoV-2, uključujući letke na engleskom i kineskom jeziku te upute za zaštitu zdravlja. HZJZ svakodnevno oko 15 sati objavljuje najnovije informacije vezane uz novi koronavirus.

Mjere zaštite od respiratornih bolesti:

• pridržavajte se općih pravila o higijeni ruku i nosa
• redovito perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola prije jela, prije i poslije pripreme hrane, poslije brisanja nosa ili kašljanja, nakon toaleta ili mijenjanja pelena, poslije diranja životinja ili diranja otpada, prije i poslije njege bolesnika
• kada kašljete i kišete prekrijte usta i nos papirnatom maramicom i poslije ju odbacite u koš za otpad
• izbjegavajte bliski kontakt (manje od 1-2 metara) s bolesnim ljudima koji imaju simptome infekcije dišnih putova i šmrcaju, kišu i kašlju

Savjeti za putnike:

• izbjegavajte tržnice i mjesta gdje se drže žive ili mrtve životinje
• izbjegavajte doticaj sa životinjama, njihovim izlučevinama ili izmetom
• kamo god putujete, pridržavajte se općih pravila o higijeni ruku i hrane
• ako imate povišenu tjelesnu temperaturu, kašalj, teškoće disanja ili neki drugi simptom za vrijeme i po povratku s putovanja javite se liječniku