Dubrovnik – mjesto u kojem su nastale karantene

Posljednjih dana intenzivno slušamo o karanteni koja je trenutačno najoštrija mjera sprečavanja širenja novog koronavirusa. No jeste li znali da je upravo Hrvatska, točnije Dubrovačka Republika mjesto na kojem je prva karantena doista i otvorena?

Za početak spomenimo da zaštita zdravih stanovnika od mogućnosti zaraze, odnosno izolacija potencijalno zaraženih osoba i robe nije bila potpuno nepoznata i prije otvaranja prve karantene. Tako su lazareti osnivani u lukama radi provođenja karantenskih mjera. Prvi leprozorij (naziv dolazi od lepra, odnosno guba) u hrvatskim je krajevima osnovan 1272. godine u Dubrovniku.

Mjesec dana izolacije

Riječ karantena dolazi od francuske riječi quarante, što u prijevodu znači četrdeset. Naime, toliko je dana nekada trajao postupak odvajanja predmeta, osoba i životinja radi zaštite od širenja eventualne zaraze. Povijest karantene počela se pisati u 14. stoljeću, u doba velike pandemije kuge. Kako bi se zaštitili od njezina širenja, neki su talijanski gradovi obustavili trgovinu, no Dubrovnik je 1377. godine pribjegao specifičnoj mjeri.

Naime, Veliko je vijeće izdalo odredbu: «Onaj koji dolazi iz krajeva zahvaćenih kugom neka ne ulazi u Dubrovnik ili njegovu okolicu.» Prema njoj su putnici koji bi dolazili iz područja zahvaćenih kugom trebali provesti mjesec dana na određenim nadziranim lokacijama (obližnji otok Mrkan i Cavtat) prije ulaska u grad. Kasnije je novom odredbom produljeno trajanje izolacije na 40 dana te je tada uveden naziv karantena.

Visoke kazne za prekršitelje

Za one koji su prekršili pravila karantene bile su određene i kazne koje su se kretale od sto dukata do zatvaranja u tamnice ili čak teškog tjelesnog kažnjavanja, a njihovo su provođenje nadzirala tri službenika (kacamorti).

U karanteni bi morali biti došljaci, ali i Dubrovčani za koje se sumnjalo da su oboljeli ili da su bili u kontaktu s oboljelima. Godine 1397. zabranjen je i uvoz robe iz područja zahvaćenih kugom, što je vrijedilo tijekom trajanja epidemije. Osim franjevačkog samostana na Mrkanu, putnici bi se smještali i u benediktinski samostan na Mljetu. U 15. stoljeću izgrađeni su i lazareti na Dančama (zahvaljujući kojem su napuštene karantene na otocima pokraj Cavtata) te na Lokrumu, ali taj nije dovršen. U 17. stoljeću dovršena je i gradnja karantene u Pločama, a tada je i produljeno trajanje karantene sa 30 na 40 dana.