Epidemiolog upozorava: na jednog prepoznatog oboljelog imamo 30 neprepoznatih

Između ostalog, rekao je kako je 2,3 % posto testiranih bilo u kontaktu s virusom. “To bi značilo da na jednog prepoznatog oboljelog imamo 30 neprepoznatih, stoga se dovodi u pitanje smisao pobrojavanja oboljelih, pa je upitan i smisao pronalaska kontakata”, kazao je Kaić za N1 čiji članak prenosimo u cijelosti.

Kazao je kako je zabrinut, jer virus očito ne posustaje s toplim vremenom kako što smo se svi nadali.

Raste broj oboljelih od koronavirusa

“Broj oboljelih raste, a mislim da je širenje virusa nemoguće zaustaviti bez jako strogih mjera kakve smo imali u ožujku i travnju, i sigurno je da će se nastaviti širiti. Ako bude velik broj zaraženih, bit će i velik broj onih s ozbiljnijim simptomima i umrlih. Dodatni razlog zašto je sad manje hospitaliziranih je taj što smo u početku praktički sve oboljele hospitalizrali, ali smo s vremenom uvidjeli da je to nepotrebno. Ima težih i ozbiljnijih bolesti od kojih se više umire, ali pošto je potrebno ozbiljno angažirati zdravstveni sustav može se reći da je ovo najveća pošast za zdravstveni sustav”, rekao je Bernard Kaić.

U 10 dana smo imali 706 oboljelih, prije tri mjeseca u 10 dana imali smo 684 oboljelih. Koja je razlika?

“Ništa nije različito, potpuno je isto sve, samo što smo se tada nadali da bi se to moglo zaustaviti. Tada je tek krenuo val i postojala je nada da bi se uz jako stroge mjere moglo zaustaviti njegovo širenje. Ali po svemu sudeći, neće se ovo moći tako zaustaviti. Virus se ne može zaustaviti bez strogih mjera, ali ne bih preporučio opet stroge mjere. Ako se svi zatvorimo na mjesec dana transmisija virusa bi se zaustavila – uz ogromne štete. Stradalo je i gospodarstvo, i zdravlje ljudi, pogotovo psihičko. To se može opet napraviti, ali opet kad sve otvorimo opet ćemo imati oboljele. Treba naći najbolji mogući način da se drži pod kontrolom”, rekao je Kaić, te dodao da je ples s virusom potpuno nedekvatan izraz.

“Nema se što plesati s virusom od kojega ljudi umiru. Postoje nekakve naznake da bi virus mogao postati manje patogen. Ako bismo do te budućnosti uspjeli držati sve pod kontrolom spasili bismo i više života”, kazao je.

Uvesti zaštitne maske u javnim prostorima

Kazao je kako bi, što se njega tiče, maske trebalo uvesti u javnim prostorima.

“Uveo bih obvezu nošenja maske u javnim prostorima. Uveo bih obvezu i fizičke distance, koja očito ne postoji. Smanjio bih dozvoljeni broj ljudi u zatvorenim prostorima. Sva mjesta na kojima se ne može održavati fizička distanca, poput noćnih klubova i svadbi, to bih smanjio. Izgleda da je smanjenje skupova jedini način da se okupljanja ograniče. Ako bi se sve pustilo, kada bi se ljudi ponašali kao prije korone, brzo bi imali na tisuće oboljelih i na stotine po bolnicama”, rekao je Kaić te dodao da je trenutak za ograničavanje skupova bio prije dva tjedna.

“Pitanje je je li u toj mjeri trebalo popuštati s mjerama. Ako se želi usporiti širenje virusa mjere treba postrožiti, no odluka se može donijeti i da se to ne uradi. Mi smo sada dosegnuli maksimum i ako bude više oboljelih morat ćemo prestati pratiti kontakte.

Kad smo imali lockdown uspjeli smo nakupiti 2000 oboljelih, puno više je bilo asimptomatskih. Ako bi se sve oslobodilo da bi se ljudi ponašali još slobodnije, imali bismo na tisuće oboljelih i stotine po bolnicama. Mi smo sada dosegnuli maksimum i ako bude više oboljelih morat ćemo prestati pratiti kontakte”, rekao je Kaić.

Epidemiološke mjere: zašto ih se trebamo pridržavati

“Važno je da se svi pridržavaju mjera kojima se sprječava širenje virusa. Mi znamo da je više ljudi nego što je detektirano bilo zaraženo, ali stroge su mjere dovele do toga da se virus nije širio. Jasno je da ne možemo ostati doma kao u ožujku, ali ljudi se trebaju držati mjera za smanjenje rizika. Fizička distanca, maske i pranje ruku – oko toga se i dalje svi slažu. Druge mjere, poput smanjenja okupljanja, su ono oko čega postoje razilaženja.

Mi znamo da je puno više ljudi bilo zaraženo nego što smo ih mi detektirali, ali stroge mjere su rezultirale time da oni nisu prenosili bolest. Zato se ljudi trebaju pridržavati mjera u svakodnevnom životu i u javnim okupljanjima”, rekao je.

Stjecanje kolektivnog imuniteta nema smisla

Kazao je kako su završili testiranja uzetih uzoraka, te da podaci pokazuju da je oko 2,3% ljudi bilo u kontaktu s virusom.

“Koliko je ljudi bilo u kontaktu s virusom, je li to 1-3 posto – to nije važan podatak, jer su to mali podaci. 2,3 % osoba koje smo testirali bilo je u kontaktu s virusom, što bi bilo 80.000-90.000 ljudi. To bi značilo da na jednog prepoznatog oboljelog imamo 30 neprepoznatih, stoga se dovodi u pitanje smisao pobrojavanja oboljelih, pa je upitan i smisao pronalaska kontakata. Stjecanje kolektivnog imuniteta nema smisla, s obzirom na to da imamo 30 neprepoznatih.

Mjere za usporavanje imaju smisla jer ako ćemo u tri mjeseca umjesto 80.000 zaraženih imati 500 tisuća zaraženih, imat ćemo i više umrlih i više hospitaliziranih. Treba činiti sve što se može da se širenje virusa uspori. Nema dokaza da se promijenila klinička slika oboljelih”, rekao je Kaić.

Od 24 osobe koje su imale dokaz da su bile u kontaktu s virusom, što je utvrđeno Eliza testom, samo 2 posto je imalo tijela koja štite od virusa, rekao je.

“Ali to je mala studija i ne možemo ništa tvrditi na temelju nje, no imamo jak temelj za hipotezu da je manje od 10 posto ljudi koji su bili u kontaktu s virusom steklo imunitet. Mi sada više testiramo, možda sada nije 30 neprepoznatih nego 10-15, ali toga i dalje ima. Ne znam što bi postigli da sada sve testiramo i otkrijemo da imamo 6.000 zaraženih i sve ih stavimo u karantenu, opet bi propustili one koji su zaraženi, ali nisu još na testu pozitivni”, rekao je.

Možemo očekivati scenarij iz susjedstva

Nema dokaza da je virus slabiji, kazao je.

“U susjedstvu ima puno hospitalizacija i smrti, te možemo i kod nas očekivati da se to može dogoditi. U narednih par tjedana možemo očekivati porast hospitalizacija, onih koji trebaju respirator, te porast smrtnosti”, rekao je.

Kada je u pitanju švedski model, rekao je kako Švedska nije ništa branila, ali da su se građani pridržavali uputa.

“Švedska nije ništa branila, nisu zatvarali škole, poduzeća, nisu ukidai prijevoz, ali su strogo preporučivali fizičku distancu, dezinfekciju i rad od doma. Građani su se toga pridržavali”rekao je Kaić.

I ako se ne poduzmu strože mjere, kaže kako nije moguće pretpostavljati hoće li se na jesen ići u školu.

“Mislim da će se na jesen ići u školu, no teško je reći unaprijed. Škola se otvorila kada smo bili u silaznoj incidenciji, treba vidjeti iskustva drugih zemalja oko toga kako je otvaranje ili zatvaranje škola imalo utjecaj na širenje virusa”, kazao je Kaić.

Što se tiče cjepiva, kaže kako bi se, nakon testiranja, trebale cijepiti rizične skupine.

“Cijepljenje treba ciljano biti preporučljivo za određene kategorije. Kada bi to cjepivo bilo učinkovito kao ono protiv tetanusa, preporučio bih ga starijoj populaciji i osobama s kroničnim bolestima. No o tome ćemo razmišljati kada se doznaju osobine cjepiva, jer, primjerice, kod cjepiva od gripe nije tako visoka zaštita”, rekao je Kaić, te naglasio važnost cijepljenja od gripe.

Cijepljenje protiv gripe ima veliku ulogu

“Ljudi se protiv gripe trebaju cijepiti, posebno sada, jer je teško razlikovati jedno od drugog, gripu od koronavirusa. Cjepivo ipak smanjuje šansu od gripe, a opterećenje zdravstvenog sustava od gripe i korone može dovesti do kolapsa zdravstvenog sustava, i zato cijepljenje od gripe ima veliku ulogu”, zaključio je Bernard Kaić.