Epidemiji se ne nazire kraj: Život u čvrstom zagrljaju korone

Zbog pandemije novog koronavirusa život nam se u svega nekoliko mjeseci temeljito promijenio. Zemlje biraju različite strategije pokušavajući pronaći onu najbolju koja će obuzdati širenje virusa. Iz dana u dan učimo o nevidljivom neprijatelju nove informacije, uvode se, pa se ukidaju razne epidemiološke mjere. Već ovisno o broju novih slučajeva, njegovom rastu ili padu.

Održavanje fizičkog razmaka i pranje ruku ostaju zlatni standard prevencije zaraze. Preporučuju se i nošenje maski ondje gdje je veliki broj osoba, dezinficiranje površina te, općenito, pojačana higijena.

Iako smo se ponadali završetku barem prvog vala te prognozirali pojavu drugog za jesen, s otvaranjem granica dogodila se lokalna aktivacija virusa. Brojevi u Hrvatskoj su ponovno na uzlaznoj putanji. Tako se epidemiji još uvijek ne nazire kraj i tko zna kada ćemo dočekati period od dva tjedna bez ijednog zabilježenog novog slučaja. No, ista sudbina prati i većinu ostalih zemalja.

Činjenica je da je novi koronavirus promijenio svijet na razne načine. Stručnjaci i laici se pitaju kako će život izgledati kad pandemija napokon završi i na što će nalikovati nova normalnost. U nekim stvarima vratit ćemo se na staro. No u drugima će se promjene zadržati dulje, možda i trajno. Pogledajmo kako bi pandemija mogla utjecati na poslovni život, način trgovanja i plaćanja, ljubavne veze i mentalno zdravlje.

Rad od kuće postaje mainstream

Mnogi radnici koji mogu obavljati posao izvan ureda poslani su da rade od kuće. Mnogi su bili i ranije sposobni raditi od kuće, ali im poslodavci nisu odobravali takav aranžman da bi imali osoblje pod nadzorom. Tijekom pandemije, zbog preporuke o smanjenju fizičkog kontakta, nisu se više mogli suprotstavljati toj inovaciji jer bi ostali bez radne snage.

Izgledno je da će poslije koronavirusa poslodavci zaključiti da mnogim kućnim radnicima nije opala produktivnost, pa će im omogućiti nastavak rada u tim uvjetima. S obzirom na redukciju broja radnika obaveznih dolaziti u ured, poduzeća bi se mogla prebaciti u manje prostore s ciljem rezanja troškova. Masovni rad od kuće doveo bi do opadanja gustoće prometa i čišćeg zraka u gradovima.

Shopping uzbudljiv i iz fotelje

Budući da su restorani i većina trgovina bili zatvoreni, građani su se morali okrenuti online narudžbama i dostavi. Predvidljivo je da će brojni potrošači nastaviti koristiti ovaj udoban način kupovine i nakon otvaranja prodajnih mjesta, a trgovci razvijati i širiti sustav dostave. Trgovci bi mogli zatvoriti manje isplativa maloprodajna mjesta i unajmiti više skladišnog prostora, odakle bi dostavljači preuzimali robu i prevozili je kupcima.

Je li gotovina na izdisaju?

Slabljenje uloge gotovine mogao bi biti još jedan učinak pojačane kupovine online. Ne samo da su se kupci uživo prorijedili, nego su, kao i prodavači, neskloni razmjenjivati novčanice za slučaj da su kontaminirane. Stoga, pored bezgotovinskih transakcija preko interneta, raste udio bezgotovinskih i beskontaktnih plaćanja karticom uživo. Takav trend ide na ruku političkim snagama koje bi rado u potpunosti zamijenile gotovinu internetskim, kartičnim i drugim naprednim tehnikama plaćanja. Ta zamisao nailazi na otpor javnosti jer bezgotovinsko društvo krije povećan rizik od vladine restrikcije potrošnje ili zamrzavanja sredstava na računu nepoćudnim građanima.

Ljubavni život u sporijem ritmu

Promijenjene okolnosti iznjedrile su nov pristup upoznavanju i ljubovanju. Mnogi tragači za partnerom prebacili su svoja zavodnička nastojanja na online servise i društvene mreže. Temeljitija priprema sastanaka uživo i dulje druženje preko video chata mogli bi preživjeti i nakon prestanka pandemije. Neobavezni seksualni susreti bit će rjeđi jer će ljudi zazirati od tjelesnog kontakta s nepoznatim i neprovjerenim partnerima. U dugotrajnim vezama želja za intimnošću oslabjet će zbog stresa uzrokovanog novčanom stiskom i neizvjesnošću.

Mentalno zdravlje na meti

Opasnost od zaraze koronavirusom, društvena izolacija i prijetnja urušavanja ekonomije posljednjih mjeseci stavljaju snažan pritisak na mentalno zdravlje. Stres koji se je akumulirao u mjesecima straha i samoće, doživjet će idućih tjedana kulminaciju. Stručnjaci predviđaju da će anksioznost, depresija i posttraumatski stresni poremećaj još godinama harati svijetom, a uzimanje psihijatrijskih lijekova će potući rekorde. Također upozoravaju na mogućnost povećanja suicida zbog nastupajuće gospodarske krize.