Dugotrajni COVID može pogoditi bilo koga, no nekima više prijeti

Posljednjih mjeseci koliko traje pandemija novog koronavirusa znanstvenici prikupljaju sve više informacija, kako o virusu, tako i o bolesti koju izaziva, odnosno COVID-19. Uočeno je, kao što već znamo, da bolest nema kod svih pacijenata istu težinu, odnosno da klinička slika varira od blage, pa do vrlo teške i po život opasne. Također se puno pisalo o asimptomatskim osobama, točnije o onima kod kojih je utvrđena zaraza virusom SARS-CoV-2, no nisu razvili simptome bolesti.

Proteklog tjedna ponovno je u središte medijske pažnje došao „dugotrajni COVID“ (eng. long COVID), odnosno pacijenti čiji se simptomi ne povlače. Simptomi o kojima se najčešće raspravlja u kontekstu dugotrajnog COVID-a su kronični umor, glavobolje, otežano disanje (dispneja) i dugotrajni gubitak osjeta mirisa (anosmija).

Model predviđanja rizika

Nova analiza koju su proveli istraživači londonskog King’s Collegea pokazali su da bi kod jednog od 20 pacijenata s COVID-19 simptomi mogli trajati osam tjedana i više. Istraživači su analizirali podatke prikupljene od 4.182 korisnika aplikacije „COVID Symptom Study app“ koji su bilježili simptome tijekom vremena, a bili su pozitivni na PCR testu.

Tim je otkrio da je kod starijih ljudi, žena, kao i onih koji su tijekom prvog tjedna bolesti imali veći broj različitih simptoma, bila veća vjerojatnost da će razviti dugotrajni COVID. Temeljem prikupljenih podataka istraživači su razvili model koji pomaže u predviđanju rizika za dugotrajni COVID, a koji uzima u obzir dob, spol i broj ranih simptoma bolesti. Statistički testovi pokazali su da je ova jednostavna metoda predviđanja bila u mogućnosti otkriti više od dvije trećine (69%) osoba koje će razviti dugotrajni COVID (osjetljivost) te je bila 73% učinkovita u izbjegavanju lažnih uzbuna (specifičnost).

Tim znanstvenika potom je testirao model na neovisnom skupu podataka za 2.472 osobe koje su imale pozitivan test na serološkom testiranju (test na antitijela koronavirusa) s rasponom simptoma te su otkrili da je i u tom slučaju predviđanja modela slična.

Simptomi dugotrajnog COVID-a

Rezultati ove analize mogu pomoći u ranim intervencijama i istraživanjima s ciljem prevencije i liječenja ovog stanja. Istraživanje britanskih znanstvenika također pruža uvid u ovaj fenomen koji još uvijek nije dovoljno razjašnjen, kao i u iskustvo osoba koje trpe od dugotrajnog COVID-a. Identificirane su dvije osnovne skupine simptoma – u prvoj su dominantni respiratorni simptomi poput kašlja i kratkog daha, kao i umor te glavobolje, dok je druga skupina „multisistemska“, utječući na mnoge dijelove tijela, uključujući mozak, crijeva i srce.

Pacijenti s dugotrajnim COVID-om češće prijavljuju srčane simptome poput palpitacija i ubrzanog pulsa, a također i trnce ili utrnulost te probleme s koncentracijom („maglovitost“ u mozgu). Osobe s dugotrajnim COVID-om također su dvostruko češće izvijestile da su se njihovi simptomi vratili nakon oporavka (relapsa) u usporedbi s onima koji su imali kratkotrajni COVID (16% u odnosu na 8,4%).

Ukratko, tim je otkrio:

• da će većina pacijenata s COVID-19 potvrditi da su se oporavili nakon 11 dana ili manje
• oko jedan od sedam pacijenata (13,3%, odnosno 558 korisnika aplikacije) imalo je simptome bolesti u trajanju od 4 tjedana
• oko jedan od 20 pacijenata (4,5%, 189 korisnika aplikacije) bilo je bolesno osam tjedana, a
• jedan od 50 pacijenata (2,3%, 95 korisnika aplikacije) trpjelo je simptome dulje od 12 tjedana.

Riječ je još uvijek o procjenama koje još uvijek ne mogu dati točan prikaz situacije vezano uz dugotrajni COVID.

Dugotrajni COVID, pišu znanstvenici, zahvaća oko 10% pacijenata u dobi od 18 do 49 godina te oko 22% osoba starijih od 70. Na njegovu pojavu utječe i tjelesna težina, a uočeno je da žene imaju 50% veću vjerojatnost da će trpjeti od dugotrajnog COVID-a u odnosu na muškarce (no taj podatak odnosi se samo na mlađu populaciju). Istraživači su otkrili da je rizik povišen i kod astmatičara iako nema jasne povezanosti s bilo kojom drugom podležećom bolešću.

Još je previše nepoznanica

S obzirom na činjenicu da postoji značajan broj pacijenata koji još dugo nose posljedice COVID-19 bolesti, s ciljem njihova proučavanja i tretiranja u SAD-u se već otvaraju post-COVID klinike.

Pritom se naglašava da je uz tijek oporavka još uvijek vezano puno nepoznanica. Tako nije ni posve jasno jesu li post-COVID simptomi doista jedinstveni za COVID-19 bolest. Dr. sc. Ann Parker, docentica na Odjelu za pulmološku i intenzivnu njegu na Sveučilištu Johns Hopkins u Marylandu proučava oporavak pacijenata nakon otpuštanja s intenzivne njege. Za portal Health objasnila je da nije neobično da se pacijenti, koji su se borili s bilo kakvom ozbiljnom infekcijom, osjećaju umorno i slabo još mjesecima kasnije. Kognitivne i mentalne zdravstvene tegobe povezane s PTSP-om (post traumatski stresni poremećaj) su također česte, posebice među osobama koje su bile toliko teško bolesne da su morale biti smještene na odjel intenzivne njege.

Post-COVID klinike

„Mislim da ljudi traže neki novi aspekt ove bolesti i moguće je da takav postoji“, rekla je dr. Parker, „ali nakon šest mjeseci (pandemije u SAD-u) još uvijek učimo imaju li pacijenti inficirani u veljači uopće dugotrajne simptome ili ne“. I dr. Rebecca Keith, suvoditeljica klinike za respiratorni oporavak u bolnici National Jewish Health u Denveru, slaže se da je prerano da se utvrdi jesu li pojedini post-COVID simptomi doista specifični za ovu bolest, no nada se da će to ona i njezini kolege otkriti. Osobno je pobudio njezin interes velik broj ljudi koji su se javili u njihovu kliniku tražeći pomoć.

Pružanje odgovarajuće njege tim pacijentima u temelju je ideje otvaranja post-COVID klinika. Njihova je namjera okupiti specijaliste s različitih područja, od pulmologa, kardiologa, neurologa, pa do psihologa i farmaceuta. Mnogi od tih centara provode i istraživanja s ciljem boljeg razumijevanja zašto novi koronavirus toliko teško pogađa neke pacijente.