„Dug imunosti“: utjecaj pandemije COVID-19 na pojavnost drugih zaraznih bolesti djece

Protekle dvije i pol godine vlada epidemija uzrokovana SARS-CoV-2 virusom uzrokujući bolest u preko pola milijarde, a smrt preko šest milijuna ljudi diljem svijeta. Kako bi se smanjio prijenos, učestalost i težina bolesti globalno su poduzimane različite mjere. Svakako je jedna od njih uvođenje socijalne distance, higijenskih mjera i, nerijetko, strogih mjera regulacije okupljanja i kretanja većeg broja stanovnika. Tim smo mjerama svjedočili i u Hrvatskoj.

Eksplozivno širenje rotavirusnih infekcija

Proteklih tjedana se u populaciji bilježi neuobičajeno visoka učestalost nekih vrlo zaraznih bolesti. Konkretno, riječ je o rotavirusnim infekcijama koje često uzrokuju teške probavne smetnje – proljeve, povraćanje i vrućicu.

Riječ je o bolesti koja se gotovo ne može prevenirati uobičajenim higijenskim mjerama kao što su pranje i dezinfekcija ruku i radnih površina. Naime, zbog svoje visoke zaraznosti i širenja zrakom (kapljična infekcija), bolest se širi eksplozivno unutar kolektiva i obitelji. U vrtićima će oboljeti većina djece koja nisu preboljela ili nisu cijepljena protiv ove bolesti. Nažalost, teški oblici su nerijetko popraćeni komplikacijama. Ne postoji specifični lijek za ovu bolest, u liječenju se poduzimaju uobičajene mjere nadoknade tekućine i minerala rehidracijskim otopinama, snižavanjem temperature, te u najtežim oblicima infuzijama i antibioticima ako je došlo do pojave bakterijske komplikacije.

Porast učestalosti vodenih kozica

Osim rotavirusnih infekcija, bilježi se i porast učestalosti vodenih kozica. Riječ je također o iznimno zaraznoj virusnoj bolesti čiji se uzročnik širi zrakom. Komplikacije nisu rijetke; najčešće je riječ o bakterijskoj upali srednjeg uha, ali su moguće i druge komplikacije uzrokovane istovremenom infekcijom drugim virusom ili bakterijskom infekcijom negdje drugdje u tijelu.

Kada se pojavi prvi slučaj u kolektivu, tada oboli veći broj djece koja do tada nisu bila zaražena ili nisu cijepljena. Uobičajeno se je mogla zapaziti periodičnost pojave vodenih kozica – naime, kad se vodene kozice pojave, prebole ih ona djeca koja nemaju zaštitu, a potom slijedi jedan dulji period bez većeg broja oboljelih. S vremenom, kada naraste broj nezaštićene djece, učestalost ponovno poraste.

RSV prisutan cijele godine

Respiratorni sincicijski virus (RSV) uzrokuje teške upale dišnih puteva kod djece najmlađe životne dobi. Posebno su ugrožena prijevremeno rođena djeca i djeca s težim srčanim anomalijama. Kada je riječ o pojavnosti ovih infekcija, desetljećima je postojala izrazita sezonalnost i periodičnost – jedne godine bi se virus pojavljivao u studenom, a naredne godine u prosincu te bi se zadržavao u populaciji pet mjeseci.

U vrijeme pandemije SARS-CoV-2 virusa navedena sezonalnost se je izgubila te je RSV prisutan tijekom cijele godine. U Hrvatskoj postoji program zaštite prijevremeno rođene djece i djece s težim srčanim anomalijama koji se je koordinirano provodio mjesečno, kroz pet mjeseci, od mjeseca kada je po prvi puta izoliran RSV u populaciji. Promjena koja se dogodila vezano uz njegovu sezonalnost donosi velike izazove u provođenju prevencije teških oblika RSV infekcija.

Utjecaj pandemije na gripu i streptokokne infekcije

Protekle dvije sezone bilježimo izrazito nisku učestalost gripe u dječjoj, ali i u općoj populaciji.

Tijekom nekoliko godina koje su prethodile pandemiji SARS-CoV-2 pandemiji, bilježena je dosta visoka učestalost infekcija beta hemolitičkim streptokokom tipa „A“ – bakterijom koja uzrokuje gnojnu anginu i šarlah. S početkom pandemije i protuepidemijskih mjera, učestalost ovih bolesti je drastično smanjena.

Kako objasniti ove promjene?

Početne, vrlo stroge protuepidemijske mjere su zapriječile prijenos navedenih bolesti. Nastao je takozvani „dug imunosti“  – veći broj djece naprosto nije bio u prilici preboljeti ove bolesti i stvoriti otpornost. S popuštanjem mjera i povratkom djece u kolektiv, ponovno je omogućen prijenos uzročnika.

Kada je riječ o najzaraznijim bolestima, rotavirusnim infekcijama i vodenim kozicama, u kolektivu je porastao broj djece koja u protekle dvije godine nisu preboljela ove bolesti, stoga je njihova učestalost veća proteklih tjedana. Može se očekivati da će u narednih mjesec do dva učestalost početi opadati; što zbog činjenice da će veći broj djece preboljeti bolesti i postati imun, što zbog ljetnih praznika kada manji broj djece pohađa kolektiv.

O ospicama

I na kraju, nekoliko riječi o jednoj od najzaraznijih bolesti koje trenutno nema u Hrvatskoj. Riječ je o ospicama, virusnoj bolesti koja je nerijetko popraćena s težim komplikacijama. Naime, s početkom epidemije i ograničenjima korištenja zdravstvenih usluga, prijetila je opasnost nedostatne provedbe obaveznog programa imunizacije. Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zdravstva su od samog početka epidemije naglašavali važnost redovite provedbe imunizacije, osobito kada je riječ o primovakcinaciji. Strah roditelja od ulaska u zdravstvenu ustanovu i moguće infekcije SARS-CoV-2 virusom kao i preopterećenost primarne zdravstvene zaštite su u nekim regijama Hrvatske uzrokovale nisku stopu procijepljenosti djece protiv ospica.

Za kolektivnu imunost koja bi spriječila epidemiju potrebna je procijepljenost od 95% populacije s dvije doze cjepiva. U nekim dijelovima Hrvatske procijepljenost jedva prelazi 60% te postoji visok rizik od epidemije. Prva doza cjepiva se primjenjuje nakon navršene prve godine života, dok se druga daje u prvom razredu osnovne škole.

Pred nama je period učestalih međunarodnih putovanja (popuštanje COVID mjera, turizam, oživljavanje gospodarskih aktivnosti, prisilne migracije) koja definitivno povećavaju rizik epidemije ove bolesti. Ospice su proteklih godina prisutne u državama EU i Balkana uzrokujući manje ili veće epidemije. Stoga treba poduzeti dodatne napore kako bi u što skorijem roku (prije ljetnih praznika) povećao postotak zaštićene djece. Navedeno je zadaća roditelja i primarne zdravstvene zaštite u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.