„Crna gljivica“ u Indiji napada pacijente oboljele od COVID-19

Rijetka vrsta gljivične infekcije zabilježena je kod osoba s bolešću COVID-19 u Indiji. I dok se Indija bori da zaustavi smrtonosni val pandemije novog koronavirusa, liječnici prijavljuju slučajeve rijetke infekcije nazvane “crna gljivica”, koja se pojavljuje među pacijentima koji se oporavljaju od COVID-a.

Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ova infekcija crnim gljivicama naziva se mukormikoza, a uzrokuje je skupina plijesni koja se naziva mukormiketi – obično žive u tlu i raspadajućim organskim tvarima. Infekcija može biti opasna po život i ima smrtnost između 46 i 96 posto, ovisno o težini bolesti.

Što je mukormikoza?

„Mukormikoza je rijetka, invazivna, gljivična oportunistička infekcija koja uzrokuje ozbiljnu, ponekad fatalnu bolest“, objasnio je dr. K. C. Rondello, epidemiolog i savjetnik na Sveučilištu Adelphi za portal Healthline. Napomenimo i to da se oportunističke infekcije odnose na infekcije patogenima koji uobičajeno ne uzrokuju bolest ako je organizam zdrav. Rondello je tako objasnio da mukormikoza, kao i ostale oportunističke infekcije najviše ugrožavaju pacijente kojima je oslabljen imunološki sustav. To uključuje i pojedince koji trenutno boluju ili se oporavljaju od COVID-19 bolesti.

Tijekom posljednjih deset godina liječnici su se susreli sa svega nekoliko slučajeva mukormikoze u Indiji, izvijestio je USA Today. Međutim, u posljednjih mjesec dana, zabilježeni su deseci tisuća slučajeva „crne gljivice“.

Simptomi mukormikoze

Mukormikoza može utjecati na različite dijelove tijela, pa će o tome ovisiti i simptomi.

Ako se infekcija razvija u sinusima i mozgu (rinocerebralna mukormikoza), simptomi uključuju vrućicu, jednostrano oticanje lica, glavobolju te začepljenost nosa ili sinusa. Ako su pluća zahvaćena gljivicom, mogu se javiti kašalj, bol u prsima i otežano disanje. Kada mukormikoza napada probavni sustav, mogu se pojaviti bolovi u trbuhu, mučnina i povraćanje te gastrointestinalno krvarenje.

„To je plijesan iz okoliša koja je, nakon što vas zarazi, vrlo morbidna te ima visoku smrtnost“, rekao je dr. Eric Cioe-Peña, direktor Global Healtha u Northwell Healthu u New Yorku. „S obzirom na to da je infekcija tako rijetka, točna stopa smrtnosti nije poznata. No, istraživači procjenjuju da ukupno umire 54 posto ljudi s mukormikozom.“

Dodao je da bi ljudi oboljeli od COVID-19 teoretski mogli biti u većem riziku zbog imunološke reakcije ili lokalne upale lokalno u sinusnom traktu. Cioe-Peña je potvrdio da gljivica uobičajeno nije zarazna.

Gljivicom se možete inficirati udisanjem spora plijesni ili kada dođete s njima u kontakt na mjestima poput tla, trulećih proizvoda ili kruha ili gomila komposta. Mukormikoza se obično ne širi s osobe na osobu, objašnjavaju stručnjaci, ali se nalaze u okolišu. Međutim, s obzirom na njezino širenje posljednjih tjedana, prerano je reći kako se to događa.

Tko je pod povećanim rizikom i kako se mukormikoza liječi?

Prema znanstvenicima, iako je mukormikoza relativno rijetka, povećana uporaba kemoterapije i steroidnih lijekova (poput onih koji se koriste za liječenje nekih bolesnika s COVID-19) može povećati rizik.

U nedavno objavljenoj maloj studiji, znanstvenici su zaključili da pacijenti s COVID-19 i s dijabetesom, a koji su liječeni steroidnim lijekovima, imaju značajno povećan rizik od gljivičnih infekcija poput mukormikoze.

Prema dr. Nikhilu Bhayaniju, stručnjaku za zarazne bolesti u Texas Health Resources, mukormikoza se može liječiti antimikoticima poput amfotericina B, izavukonazola i posakonazola.

„U težim slučajevima vaš liječnik može preporučiti operaciju uklanjanja zaraženog ili mrtvog tkiva kako bi se spriječilo širenje gljivice“, rekao je dr. Bhayani. „To može uključivati uklanjanje dijelova nosa ili očiju. To bi moglo unakaziti pacijenta, ali je od presudne važnosti liječiti ovu po život opasnu infekciju.“

Povećan rizik od raznih oportunističkih infekcija

Pacijenti koji boluju od COVID-19 bolesti imaju povišen rizik od mnogih „oportunističkih infekcija“. Dr. Rondello je objasnio da su osobe koje se bore protiv „značajne infekcije“ poput COVID-19 osjetljivije na razvoj oportunističkih infekcija jer je njihov imunološki sustav „okupiran“ borbom protiv virusa SARS-CoV-2.

„Oportunističke infekcije mogu uzrokovati gljivice, bakterije, virusi, čak i paraziti“, rekao je dr. Rondello te naveo da druge uobičajene gljivične infekcije mogu uključivati:

• kandidijazu, gljivičnu infekciju koju uzrokuje kvasac (vrsta gljivica) zvana Candida
• histoplazmozu, bolest koju uzrokuje gljivica (ili plijesan) koja se naziva Histoplasma capsulatum. Ova je gljivica česta u istočnom i središnjem dijelu Sjedinjenih Država.
• aspergilozu, oportunističku infekciju koja nastaje udisanjem spora plijesni Aspergillus, a koja se nalazi u zgradama i na otvorenom.

„Postoje ograničeni dokazi da su pacijenti s bolešću COVID-19 osjetljivi na razvoj plućne aspergiloze”, rekao je dr. Rondello.