COVID i koža: odgovori stručnjaka na najčešća pitanja

Britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) pokrenula je stranicu „Your COVID recovery“ na kojoj pruža niz korisnih savjeta pacijentima koji boluju ili se oporavljaju od bolesti COVID-19. U dijelu koji se odnosi na simptome, odnosno posljedice bolesti, osvrnuli su se i na tegobe vezane uz kožu i sluznice – ovom prilikom prenosimo dio njihovih savjeta.

Što se događa ako već imam kožnu bolest?

Kod većine oboljelih od kožnih bolesti rizik zaraze virusom SARS-CoV-2 nije veći u odnosu na ostale. Stres i briga mogu pogoršati neke probleme s kožom. Važno je nastaviti s liječenjem kožne bolesti. Ako ste zabrinuti zbog bolesti ili lijekova, obratite se svom liječniku obiteljske medicine ili dermatologu za savjet.

Može li COVID utjecati na moju kožu?

Kožne tegobe vrlo su česte u uobičajenim okolnostima te oko 50% populacije svake godine ima neki problem s kožom. Kod osoba oboljelih od COVID-a uočene su brojne kožne tegobe, no postoje one koje se javljaju češće.

• „COVID prsti” – riječ je o promjenama na koži, odnosno osjetljivim oteklinama na prstima ruku i nogu. Mogu biti ljubičaste kod osoba svjetlije puti ili nešto tamnijeg izgleda (smeđe/crne) kod onih tamne puti. Izgledaju poput ozeblina te su češće kod mlađih ljudi. Obično se pojavljuju negdje nakon početka infekcije, a mogu trajati više od 12 tjedana. Područja polako zacjeljuju nakon što osoba ozdravi, uz ljuštenje kože. Od pomoći mogu biti lijekovi protiv bolova kao što je paracetamol.
• Afte, odnosno ranice u ustima i na usnama također se mogu javiti kod pacijenata oboljelih od COVID-a. Stanje se obično smiruje unutar dva tjedna, a mogu pomoći antiseptička sredstva za ispiranje usta.

• Kod COVID-a se može javiti osip koji svrbi, zahvaća veću površinu kože, a sastoji se od sitnih kvržica i mjehurića (poput toplinskog osipa izazvanog temperaturom i znojenjem). Ovaj osip se može javiti tijekom infekcije ili pak tjednima nakon oporavka. Može trajati tjednima nakon što se infekcija smiri. Ako je jako problematičan, može pomoći tretman s hidratantnim kremama (emolijensima) i steroidnim kremama ili mastima, no svakako potražite savjet liječnika ili dermatologa.
• COVID može izazvati i koprivnjaču, odnosno urtikariju. Također je riječ o osipu koji svrbi, a pojavljuje se iznenada u vidu glatkih izbočenih područja na koži. Urtikarija može izbiti, ali i nestati vrlo brzo, tijekom nekoliko sati. Može se pojaviti u ranoj fazi infekcije koronavirusom, ali može trajati mjesecima nakon toga. Svrbež mogu ublažiti lijekovi koji se zovu antihistaminici. Ako osip zahvaća lice, uzrokujući oticanje usana ili jezika, treba hitno potražiti savjet liječnika. Ako pak oteklina uzrokuje probleme s disanjem, potrebno je pozvati hitnu pomoć.
• Kod pacijenata oboljelih od COVID-a uočena je i pojava upalne kožne bolesti koja izbija na trupu, a poznata je kao pityriasis rosea. Ovu vrstu osipa mogu potaknuti i drugi virusi. Obično počinje s jednom velikom crvenom mrljom, koju nakon nekoliko dana slijede mnoge manje crvene/tamnije mrlje na trupu, blago uzdignutih, ljuskavih rubova. Najčešće ne svrbe. Kod tamnije kože mrlje mogu biti vrlo tamne, smeđe ili crne. Pityriasis rosea najčešće spontano nestaje nakon nekoliko mjeseci bez liječenja. Izazivaju li tegobe, mogu pomoći hidratantne kreme i steroidne kreme. Potražite savjet vašeg liječnika ili dermatologa.
• Mnogi virusi, uključujući SARS-CoV-2, izazivaju generalizirani osip koji blago svrbi, poznat kao virusni egzantem. Može biti različitog izgleda, hrapav ili više gladak, crven kod osoba svjetlije puti i smeđ, pa i crn kod osoba tamnije puti. Promjene obično nestanu nakon tjedan dana ili više s ljuštenjem kože, kao što se to događa s opeklinama od sunca. Svrbež također mogu ublažiti hidratantne i steroidne kreme.

 Kada je potrebno hitno potražiti liječničku pomoć

Većina osipa koji se javljaju kod COVID-a nestat će bez liječenja. Međutim, dva su stanja koja traže hitnu liječničku pomoć:

• virusni generalizirani osip također se viđa u slučaju rijetkog i teškog stanja u djece koje se zove upalni multisistemski sindrom. Djeca s ovim osipom će biti lošeg općeg stanja s visokom temperaturom, a mogu biti prisutni i drugi simptomi poput umora, otečenih ruku i stopala, glavobolje, crvenih očiju, bolova, proljeva i povraćanja.
• kod osoba oboljelih od COVID-a može se vidjeti takozvana purpura – bilo gdje na koži mogu se javiti ljubičaste ili tamnije mrlje koje nastaju zbog krvarenja u koži. Na pritisak se njihova boja ne mijenja. Ako se purpura iznenada pojavi kod pacijenta s groznicom, svakako potražite hitan liječnički savjet jer može upućivati na ozbiljna stanja poput meningitisa ili sepse.

Kožne bolesti i učestalo pranje ruku

S ciljem sprečavanja širenja koronavirusa, važno je slijediti epidemiološke mjere te, među ostalim, često prati ruke. Pacijentima s kožnim bolestima ove smjernice mogu biti posebno teške jer učestalo pranje pogoduje isušivanju kože.

• Ruke perite sapunom i vodom. Ovo nije idealno za osobe sa suhom i ispucalom kožom, ali slijedite savjete koliko je to moguće.
• Osušite ruke nakon pranja tapkanjem, a ne trljanjem.
• Hidratantne kreme su korisne za liječenje dermatitisa na rukama. Treba ih nanositi nakon pranja ruku, više puta tijekom dana te kada osjećate da vam je koža suha.
• Prilikom tuširanja ili kupanja umjesto sapuna možete koristiti hidratizirajuća sredstva za čišćenje kože. Ne ubijaju virus učinkovito poput sapuna, ali mogu pomoći u smanjenju problema sa suhom kožom nakon kupanja. Neki ljudi nanose hidratizirajuća sredstva prije tuširanja ili kupke.
• Nekim ljudima pomaže hidratacija tijekom noći. Nanesite obilno hidratantnu kremu neposredno prije spavanja, a zatim preko noći navucite čiste pamučne rukavice.
• Kada ne perete ruke, ali ruke dolaze u kontakt s vodom ili deterdžentima (npr. tijekom pranja suđa, šamponiranja kose, čišćenja površina vlažnim maramicama), nosite rukavice kako biste zaštitili kožu.

 U slučaju pogoršanja ekcema ili dermatitisa svakako potražite savjet ljekarnika ili liječnika. Savjet će vam biti potreban i ako vam nošenje maski izaziva kožne tegobe na licu poput akni. 

Što treba znati o lijekovima

Važno je da nastavite uzimati lijekove koji su vam propisani za liječenje kožne bolesti. Prekid terapije mogao bi znatno pogoršati vaše cjelokupno stanje. Ako imate bilo kakvih nedoumica ili pitanja u vezi s vašim lijekom, razgovarajte sa svojim ljekarnikom, liječnikom obiteljske medicine ili dermatologom. Ako morate biti hospitalizirani, ne zaboravite ponijeti sa sobom ažurnu listu lijekova koje uzimate.

Mnogi pacijenti s kožnim bolestima uzimaju lijekove koji djeluju na imunološki sustav. Još se sa sigurnošću ne zna povećavaju li ovi lijekovi ili smanjuju rizik od infekcije i težinu COVID-a. Istraživanja se nastavljaju, pa će biti dostupno više informacija. Nemojte prekidati liječenje ili smanjivati terapiju ako to nije po savjetu vašeg liječnika.

Lijekovi koji se daju za kožne bolesti ne bi trebali biti kontraindikacija za primitak bilo kojeg cjepiva protiv COVID-a.

Ako imate simptome COVID-a, razgovarajte sa svojim liječnikom trebate li nastaviti s uzimanjem lijekova. Dogovorite li prekid terapije ili smanjenje doze, trebali biste dobiti i savjet o tome kada biste trebali nastaviti s liječenjem.