COVID-19: Što možemo očekivati od liječenja krvnom plazmom?

Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) još je krajem ožujka odobrila korištenje krvne plazme osoba koje su preboljele COVID-19 za liječenje kritično bolesnih pacijenata. Njemačka i Srbija već su pozvale donatore krvne plazme, a pripreme počinju i u Hrvatskoj.

Iako učinkovitost ovog postupka u liječenju COVID-19 nije potvrđena, neki stručnjaci vjeruju da bi liječenje takozvanom „rekovalescentnom plazmom“, odnosno postupkom poznatim kao pasivna imunizacija, moglo uroditi plodom.

O rekovalescentnoj plazmi i antitijelima

Krvna plazma je vanstanična tekućina koja se dobiva izdvajanjem krvnih stanica iz nezgrušane krvi. Ona čini više od polovice cjelokupne zapremine krvi. Boja krvne plazme je žućkasta i bistra. Nakon prebolijevanja virusne infekcije, u ovom slučaju bolesti COVID-19, u plazmi ostaju antitijela koja je organizam razvio u borbi protiv infekcije.

Rekovalescentna plazma je, dakle, plazma bogata antitijelima, a koju dobivamo iz krvi osoba koje su se oporavile od bolesti.

Pomoću plazme se može liječiti na dva načina – transfuzijom, odnosno primanjem plazme s antitijelima ili prerađenom krvnom plazmom. Iz nje se izdvaja imunoglobulin što je moguće učiniti samo u inozemstvu.

Iskustva iz prijašnjih epidemija i pandemija

Ovaj se je postupak liječenja već koristio tijekom povijesti, pa tako i u liječenju pacijenata u epidemijama SARS-a, Ebole i MERS-a. Tijekom pandemije „svinjske gripe“ 2009. godine, studija koju su proveli Hung i suradnici, piše stručni časopis The Lancet, pokazala je značajno smanjenje u relativnom riziku mortaliteta kod pacijenata koji su primili rekovalescentnu plazmu. I nedavno provedena studija kineskih znanstvenika na 10 pacijenata teško oboljelih od COVID-19, pokazala je značajno poboljšanje simptoma nakon transfuzije od 200 ml rekovalescentne plazme.

Ipak, ova metoda liječenja nije se pokazala korisnom kod svih pacijenata. Niti je bila jednako učinkovita kod svih bolesti (primjerice, u slučaju Ebole rezultati nisu bili značajni). Učinkovitost se nastavlja ispitivati, ovih dana i u Francuskoj.

Složena procedura

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, prof. dr. Alemka Markotić, objasnila je ovih dana medijima da je riječ o metodi koja se primjenjuje kod svih opasnih bolesti za koje ne postoji lijek. Također je upozorila da je riječ o složenoj proceduri, kao i na to da je pitanje koliko je na raspolaganju onih koji su preboljeli COVID-19 te su spremni dati krv.

Postupak izdvajanja plazme traje sat i pol. Tomu prethode strogi testovi koji vrijede i za ostale darivatelje krvi, ali i provjera dokumentacije darivatelja koji se oporavio od bolesti.

Hrvatski zavod za transfuzisku medicinu spreman je za prikupljanje i pohranu ove plazme. Čeka se odobrenje Ministarstva zdravstva. Ravnateljica Zavoda, doc.prim.dr.sc. Irena Jukić, rekla je za Tportal kako se s prikupljanjem plazme od pacijenata koji su preboljeli COVID-19 može početi i prije odluke o liječenju pacijenata. Smrznuta plazma, dobivena staničnim separatorom, tako pohranjena može čuvati i do tri godine.

Otvorena pitanja

Na liječenje krvnom plazmom osvrnuli su se za Deutsche Welle i Marija Gnjatović, znanstvena suradnica na Institutu za primjenu nuklearne energije te profesor Erhard Seifried s frankfurtskog Instituta za transfuziju krvi i imunologiju.

Prije svega, nisu svi preboljeli pacijenti ujedno i kandidati za donatore jer ne razviju svi potrebnu visoku razinu efikasnih antitijela. Istraživanje frankfurtskog Instituta za transfuziju krvi pokazalo je da postoje pacijenti koji su imali jake simptome, ali su slabo razvili antitijela. S druge strane ima onih koji nisu imali simptome, a razvili su snažna antitijela.

Terapija krvnom plazmom može imati i neželjene učinke poput alergijskih reakcija. Može se dogoditi i da pacijent jednostavno ne reagira na terapiju, objasnio je profesor Seifried.

Profesor Seifried je istaknuo da se na ovaj vid liječenja gleda kao na „paket pomoći u izvanrednoj situaciji, kada nemate lijekova i cjepiva”. Dodao je da ništa ne može zamijeniti aktivnu imunizaciju koja bi se postigla cijepljenjem. Ono što je sigurno jest da se ovom terapijom ne mogu masovno liječiti pacijenti.

Do primjene liječenja krvnom plazmom, potrebno je još definirati i protokole liječenja. Odnosno odrediti kome će se i kada davati plazma, u kojim dozama i slično.