Četveronožni dijagnostičari: Mogu li psi „nanjušiti“ COVID-19

Europa i svijet preplavljeni su drugim valom pandemije novog koronavirusa, a brojevi zaraženih, oboljelih i umrlih uporno rastu. Mnoge se zemlje i dalje trude intenzivno provoditi testiranja te zadržati kontrolu nad širenjem virusa u najvećoj mogućoj mjeri. U središtu pažnje tako je i Slovačka koja se je prije nekoliko dana prva u svijetu odlučila na testiranje cjelokupnog stanovništva, odnosno svih osoba starijih od 10 godina.

Pametne njuške iz Helsinkija

U međuvremenu, na aerodromu u Helsinkiju, tri su psa na posebnom zadatku u službi zdravlja: njihovi osjetljivi nosovi otkrivaju zaražene putnike. Prvi rezultati eksperimenta sa psima kojeg su osmislili znanstvenici Sveučilišta u Helsinkiju u suradnji sa stručnjacima za pse tragače organizacije „Wise Nose“, obećavajući su.

Na konferenciji za novinare održanoj prošloga tjedna na aerodromu, Timo Aronkytö, dogradonačelnik Vantaa, izjavio je da je provedeno između 16 i 17 tisuća PCR testova u zračnoj luci te da je manje od jedan posto putnika bilo pozitivno. A rezultati do kojih su došli psi tragači za COVID-om bili su gotovo identični PCR testovima, dodao je Aronkytö. Naime, tri uvježbana psa – Kössi, ET i Miina – ponjušili su 2200 putnika i otkrili virus kod 0,6 posto.

Psi mogu u djeliću minute otkriti zaražene s pouzdanošću od gotovo 100%, a bez stresa i nelagodnog uzimanja uzorka za test iz nosa. Naime, pas može ponjušiti maramicu kojom se je obrisao ručni zglob ili vrat te odmah otkriti je li osoba zaražena virusom i to čak pet dana prije pojave simptoma.

Nedostatak podrške, a potencijal ogroman

Anna Hielm-Bjorkman stručnjakinja je s područja veterine sa Sveučilišta u Helsinkiju, a obuka pasa s ciljem otkrivanja zaraženih novim koronavirusom njezina je zamisao. Naime, kada je počelo širenje novog koronavirusa Europom, željela je vidjeti hoće li Kossi, pas nadaren u otkrivanju bolesti, moći iskoristiti svoje vještine njušenja jednako uspješno kao što ih koristi i kada je riječ o otkrivanju karcinoma. Trebalo mu je sedam minuta da shvati što se od njega traži, ispričala je za portal Deutsche Welle.

Susanna Paavilainen, izvršna direktorica organizacije „Wise Nose“, žena koja je prije osam godina spasila Kossija od eutanazije u španjolskom utočištu, odmah je započela s obukom njezinih pasa za otkrivanje novog koronavirusa. Uz tri psa koji su sudjelovali u eksperimentu, obukom je obuhvaćeno u prvoj fazi ukupno 15 pasa. No, da bi projekt zaživio, bit će potrebna dodatna ulaganja koja bi se mogla pokazati isplativima jer bi psi doista mogli biti daleko povoljnija i brža opcija od PCR testova.

Međutim, nije izgledno da bi se ovaj osjetljivi zadatak mogao tek tako prepustiti psima, pa nedostaje političke volje koja bi poduprla veća ulaganja.

Sa sličnom situacijom suočeni su i stručnjaci u Njemačkoj koji su također objavili obećavajuće rezultate vezane uz korištenje pasa u otkrivanju bolesti COVID-19, no psi se nigdje u Njemačkoj ne koriste. Ipak, profesor Holger Volk s Veterinarskog fakulteta u Hanoveru, unatoč razočaranju zbog manjka razumijevanja za njihovo otkriće, istaknuo je da bi se psi potencijalno mogli koristiti u tvrtkama te im, zahvaljujući brzom otkrivanju zaraženih, osigurati nesmetano poslovanje.

Brojne bolesti se mogu nanjušiti

Korištenje osjetljivog psećeg njuha u otkrivanju raznih bolesti posljednjih se godina intenzivno istražuje. Tako je već dobro poznato da psi mogu nanjušiti opasne promjene u razini šećera u krvi temeljem mirisa daha ili znoja pacijenata i prije nego što postanu vidljive na glukometru. Tako mogu pomoći njihovim vlasnicima da reagiraju pravovremeno te im spasiti život.

Pisalo se i o njihovoj sposobnosti da otkriju karcinom. Primjerice, 2015. godine talijanski su istraživači objavili da su uspjeli istrenirati dva njemačka ovčara kako bi otkrili kemikalije povezane s karcinomom prostate u uzorcima urina – psi su bili točni u 90% slučajeva. Međutim, psi mogu otkriti i mnoge druge vrste karcinoma, kao što su melanom, karcinom debelog crijeva, rak pluća, jajnika, pa čak i karcinom dojke, čime se bave brojne znanstvene studije.

Pse se može izvježbati i da otkriju malariju njušeći čarape pacijenta, a pokazalo se da bi mogli nanjušiti i Parkinsonovu bolest godinama prije pojave simptoma. Ovu bolest su općenito u mogućnosti detektirati s 90 postotnom sigurnošću.