Brzi serološki testovi za koronavirus stižu u Hrvatsku: Sljedeći tjedan počinje provedba

“Testovi za brže otkrivanje zaraženih osoba trebali bi stići u Hrvatsku već sljedeći tjedan i zatim se na 1000 ispitanika provjeriti, oni su naručeni od dobavljača i čeka se isporuka,” rekao je prof. dr. Krunoslav Capak za portal HRT-a, potvrdivši tako izjave date u Dnevniku HTV-a.

O čemu je točno riječ?

“Riječ je o jednostavnim testovima, njihov je rezultat poznat u kraćem razdoblju nego rezultat testova koje sad provodimo, a i jeftiniji su. Međutim, i svrha je testa drugačija,” pojasnio je prof. Capak za HTV.

Serološki testovi pokazuju količinu antitijela kod zaraženih osoba, njima je moguće vidjeti kolika je bila izloženost zarazi, pa i utvrditi da je dio stanovništva bio u kontaktu s virusom i prebolio bolest premda toga možda nije bio ni svjestan. Testovi koje sad provodimo skuplji su, rezultati se dulje čekaju i ciljano se testiraju osobe za koje se sumnja da su zaražene.

Kako će se provoditi?

Serološki testovi se provode iz krvi, obrada uzorka trajat će najviše nekoliko sati, slično kao što se provode testovi kad se traže antitijela za bilo koju drugu zaraznu bolest poput ospica, vodenih kozica ili sličnoga. No, neće se provoditi masovno i nećemo trčati u laboratorije vaditi krv. Prije svega će se u Hrvatskoj na uzorku od 1000 ljudi u različitim županijama provesti testiranja i to na uzorku krvi koja je vađena iz drugih razloga. Iz takve nasumične studije pokušat će se pronaći podatak o nečemu što, epidemiolozi zovu, prokuženost stanovništva.

Koliko je stanovništva izloženo zarazi podatak je koji je bitan kako bismo stekli kolektivni imunitet – upravo ono što se postiže kod cijepljenja i što bi, teoretski, moglo zaštititi stanovništvo u cjelini. Teoretski jer nitko ovoga trenutka ne zna zaista stječe li se trajan imunitet nakon prebolijevanja COVID-19 ili ipak postoji mogućnost reinfekcije.

U najboljem scenariju, prebolijevanje bi ostavljalo trajan imunitet i oni koji su preboljeli bolest ne mogu je ponovno dobiti. Tada virus jednostavno više nema koga zaraziti pa sam odustaje. U takvom scenariju, procjena je epidemiologa da je, kako bismo stekli kolektivnu zaštitu, potrebno da barem 60% stanovništva preboli Covid-19, odnosno stekne trajan imunitet na virus koji ga izaziva.

Pogledajte izjavu Dr. Alemke Markotić o serološkim testovima:

https://www.facebook.com/koronavirus.sluzbeni/videos/247334576319703/

Svijet čeka cjepivo

U trenutku u kojemu imamo takvu kolektivnu zaštitu, stečenu bilo prebolijevanjem bolesti i imanjem antitijela, bilo cijepljenjem, tek u tom trenutku možemo se opustiti i u potpunosti se vratiti uobičajenom, normalnom životu. Svijet, dakako, čeka cjepivo, ali do njega smo udaljeni najmanje mjesecima, a najvjerojatnije oko godine do dvije dana i to pod preduvjetom da virus ne mutira.

Ne treba zaboraviti ni da se u pojedinim zemljama provode studije o učinkovitosti različitih kombinacija lijekova, ni nijedna do sada nije dala zadovoljavajuće rezultate u potpunosti. Zato se serološki testovi čine dobrom viješću, tračkom svjetla u tunelu.

Neke od zemalja su već provele takvo testiranje, poput Islanda i Finske, i dobili rezultat da je samo oko 1- 2 posto stanovništvo bilo izloženo zarazi. U Italiji koja je žarište europske epidemije, takvi su testovi provedeni u Toscani i na uzorku od 8000 osoba dobio se rezultat da je oko 10% osoba bilo izloženo virusu, ima antitijela u krvi, ali nikad nije imalo simptome bolesti. Većina drugih zemalja tek se sprema u takav način testiranja, baš poput Hrvatske.

Tko će se testirati?

Testovi se, doznajemo, neće provoditi masovno kod svih, to ne bi imalo racionalnu logiku, a i bilo bi, bez obzira na to što su serološki testovi jeftiniji od ovih koje sad provodimo, prilično skupo. Ipak, za razliku od sadašnjeg tzv. PCR testa, ovi bi davali brže rezultate.
U Kini u kojoj su predstavili jedan od prvih takvih testova, tvrdili su da je iz samo kapljice krvi za 15 minuta moguće otkriti je li osoba zaražena, odnosno ima li antitijela.

Takvo testiranje dalo bi nam mogućnost da se, prije ulaska u posjet u bolnicu ili u domove za starije osobe ili kod medicinskog osoblja, brzo otkrije postoji li zaraza i vjerojatnost širenja na najugroženiji dio populacije. Proboj virusa u bolničke ustanove ili u domove za starije osobe bio bi tako itekako otežan jer bi se za samo 15 minuta moglo ustanoviti je li osoba koja ulazi zaražena. U teoriji. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je lako moguće da primjena ovakvih testova ima manjkavosti.

Upozorenje WHO-a

Svjetska zdravstvena organizacija skeptična je pri najavi uporabe seroloških testova. Upozorili su da preko dokazivanja antitijela u krvi nije moguće otkriti je li osoba zaražena pa će bolest tek izbiti, je li preboljela bolest pa ima imunitet, niti koliko je rizična za okolinu kao prijenosnik zaraze.

“Čak i prisutnost antitijela ne dokazuje da je osoba imuna na bolest,” rekla je jučer dr. Maria Van Kerkhove, čelnica Odjela za hitne bolesti i zoonoze Svjetske zdravstvene organizacije. Ovoga trenutka, dodala je, taj nam test neće pokazati je li netko imun na ponovnu zarazu.

Oprez Svjetske zdravstvene organizacije je očekivan s obzirom na to da se dosad pokazalo da čak ni oni koji su preboljeli Covid-19 ne moraju imati antitijela u krvi, a s obzirom da je virus u suživotu s ljudskim rodom tek 4 mjeseca, ne znamo stječe li se na njega trajan imunitet ili ne.

Izvor: https://vijesti.hrt.hr/605707/koronavirus-dobre-vijesti