Borba s dugotrajnim COVID-om i dalje traje: što znamo o simptomima?
Milijuni ljudi koji su imali COVID-19 i dalje pate od niza iscrpljujućih simptoma koji mogu potrajati tjednima ili čak mjesecima nakon što je njihova početna infekcija koronavirusom nestala
Ovaj fenomen, nazvan dugotrajni COVID, zbunjuje stručnjake od samog početka pandemije. Dr. sc. Greg Vanichkachorn, liječnik i specijalist medicine rada i zrakoplovstva te medicinski direktor programa rehabilitacije nakon COVID-a iz klinike Mayo, rekao je da dugotrajni COVID još uvijek nije do kraja razjašnjen, a veliki je razlog taj što se sve više i više simptoma može povezati s ovim stanjem.
Popis najčešće prijavljenih simptoma dugotrajnog COVID-a kojeg redovito održava i osvježava američki CDC (Centri za kontrolu i prevenciju bolesti) uključuje gotovo 20 simptoma, u rasponu od neuroloških komplikacija do probavnih poremećaja. Neke studije su otkrile više od 50 dugoročnih učinaka COVID-19, dodajući na listu tegobe poput gubitka kose i vida. Drugi procjenjuju da ih je i puno više, bliže broju 200.
Koji su najčešći simptomi dugotrajnog COVID-a
Pa ipak, čini se da su neki od ovih simptoma češći. Umor je najčešća tegoba koju dr. Vanichkachorn viđa među svojim pacijentima koji su preboljeli COVID, „a to je često povezano s nekim respiratornim tegobama, bilo s kašljem ili kratkim dahom”, dodaje Vanichkachorn. Gotovo u istom broju su pacijenti koji dolaze s neurološkim problemima – glavobolje, trnci ili utrnulost u rukama i nogama, zujanje u ušima, promjene u vidu, kao i puno onih s teškoćama koncentracije, kaže Vanichkachorn.
Istraživanje koje je proveo AARP otkriva slične podatke kada su u pitanju odrasli od 50 godina i stariji, a koji su se borili s dugotrajnim posljedicama COVID-a. Umor (57%), kašalj (34%) i kognitivni problemi poput „moždane magle“ (31%) na vrhu su popisa među ispitanicima. Kratkoća daha (26%) i poteškoće s koncentracijom (25%) zaokružuju prvih pet simptoma.
CDC navodi sljedeću listu simptoma dugotrajnog COVID-a:
- umor ili iscrpljenost koji ometaju svakodnevni život,
- simptomi koji se pogoršavaju nakon fizičkog ili mentalnog napora,
- groznica,
- otežano disanje ili nedostatak daha,
- kašalj,
- bol u prsima,
- ubrzani puls i „lupanje“ srca,
- poteškoće s razmišljanjem ili koncentracijom („moždana magla“),
- glavobolja,
- problemi sa spavanjem,
- vrtoglavica pri ustajanju,
- trnci,
- promjena mirisa ili okusa,
- depresija ili anksioznost,
- proljev,
- bol u želucu,
- bol u zglobovima ili mišićima,
- osip,
- promjene u menstrualnim ciklusima.
Simptomi su, međutim, samo „pola priče“, kaže Vanichkachorn. „Druga polovica je kako su ti simptomi doista promijenili sposobnost osobe da živi normalnim životom.”
Dubok umor…
Nekoliko virusa može uzrokovati dugotrajnu bolest (stručnjaci to nazivaju post-akutnim posljedicama bolesti), a oporavak može biti posebno težak za one kojima je bila potrebna hospitalizacija ili intenzivna njega. Ali ono što je drugačije kod dugotrajnog COVID-a je to što se čini da je rašireniji, a simptomi koje ljudi doživljavaju su snažniji, čak i kada više nisu pozitivni na koronavirus, rekao je Vanichkachorn. „I prije smo imali pacijente koji su se žalili na umor nakon virusne infekcije. Ali pacijenti koji su preboljeli COVID-19 osjećaju doista dubok umor.”
Kod nekih to znači da im je u izvršenju rutinskih zadataka, poput oblačenja ili tuširanja, potrebna pomoć. Drugi imaju teškoća s dovršavanjem svakodnevnih obaveza poput kupovine namirnica ili pranja rublja zbog svojih simptoma, a teškoće se odražavaju i na posao. U AARP-ovom istraživanju je jedna trećina osoba u dobi od 50 i više godina koje su imale dugotrajne simptome povezane s COVID-om izjavila da je njihovo stanje na neki način utjecalo na posao.
Tko je pod rizikom?
Priya Duggal, profesorica na Odjelu za epidemiologiju na Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health, procjenjuje da tri do pet posto osoba koje su imale COVID-19 osjećaju da ne mogu normalno funkcionirati u svakodnevnom životu zbog simptoma koji i dalje traju. „Ako mislimo da bi to moglo biti samo 1%, to bi se odnosilo na 800.000 ljudi, budući da je 80 milijuna ljudi imalo infekciju koronavirusom u SAD-u”, rekla je na nedavnom brifingu za medije Duggal. Taj je broj sada bliži 83 milijuna, pokazuju najnoviji podaci.
Još uvijek nije jasno tko ima najveći rizik od dugotrajnog COVID-a, rekla je Duggal. „Definitivno su ugrožene osobe koje su već imale teškoće s pokretnošću ili su starije životne dobi te one koje su bile hospitalizirane. Ali viđamo i mlađe ljude te one koji su bili zdravi prije infekcije, kao i osobe koje su imale blagi oblik infekcije”, dodala je.
Šire gledano, kada je riječ o dugotrajnom COVID-u za kojeg se smatra da pogađa jednu trećinu ljudi koji su imali infekciju koronavirusom, neki mogu biti pod većim rizikom od ostalih, ali nitko ne dobiva „garanciju“. Ljudi koji su imali podležeće bolesti prije infekcije, mogu imati veću vjerojatnost da će razviti dugotrajni COVID, navodi CDC.
Istraživanja također otkrivaju da žene u većem broju (u odnosu na muškarce) prijavljuju simptome dugotrajnog COVID-a, a obično je češći kod odraslih osoba srednje dobi. I dok su neke studije otkrile da je manja vjerojatnost da će cijepljene osobe koje se inficiraju koronavirusom razviti dugotrajni COVID u odnosu na vršnjake koji nisu cijepljeni, istraživanja na tom području još uvijek traju.
Ne odgađajte posjet liječniku
Mnoga pitanja o dugotrajnom COVID-u su još uvijek bez odgovora, ali jedno je sigurno: stručnjaci kažu da ako ste imali COVID-19 i primijetite nove ili produljene simptome tri ili četiri tjedna nakon infekcije, razgovarajte sa svojim obiteljskim liječnikom. Nemojte čekati mjesecima da rezervirate termin, kaže Vanichkachorn. Ako nemate svog liječnika obiteljske medicine, javite se internistu, dodaje Duggal. Ranije liječenje povećava vjerojatnost potpunog oporavka od dugotrajnog COVID-a.
Istraživanje AARP-a je, međutim, pokazalo da je manje od polovice ispitanika posjetilo svog liječnika kako bi riješio svoje trenutne simptome povezane s COVID-om.
Terapija u ranoj fazi kod mnogih pacijenata se može provesti kod kuće, odnosno mjere poput brige o prehrani, odgovarajućem unosu tekućine i optimiziranju sna. Prema potrebi će vas se uputiti u jednu od post-COVID ambulanti.
Također je važno da osobe s kroničnim zdravstvenim stanjima poput visokog krvnog tlaka ili dijabetesa kontaktiraju svog liječnika ako primijete promjene u vrijednostima (tlaka ili šećera) nakon oporavka od COVID-19, ističe dr. sc. Sabyasachi Sen, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta George Washington. One bi mogle upozoravati na dugorotrajni učinak infekcije.
VIDEO: Zašto se treba cijepiti?
Saznajte sve najvažnije informacije o COVID-19 te cjepivima koje vam donosi ADIVA ljekarnica mag. pharm. Aleksandra Grundler...
SAZNAJTE VIŠECDC savjetuje pacijente kako se pripremiti za razgovor s liječnikom o dugotrajnom COVID-u. Preporučuje se da unaprijed pripremite popis vaših trenutnih i prošlih zdravstvenih stanja, da zapišete svoje iskustvo s COVID-19, kao i svim novim ili dugotrajnim simptomima, odnosno tegobama. Svakako navedite kada su ovi simptomi počeli, što ih pogoršava te kako utječu na vaš svakodnevni život.
Za dugotrajni COVID još uvijek ne postoji „čarobno rješenje“. Trenutno se puno toga svodi na upravljanje pojedinačnim simptomima i pružanje potporne skrbi. No stručnjaci vjeruju da će se približiti odgovorima, čim će se bolje istražiti ovo stanje. Stoga je vrlo važno da ne gubite nadu i svakako se javite svom liječniku.
Izvor: AARP