Stigla je jesen: Kako se zaštititi od prehlade i tko su najugroženiji?

Istraživači s londonskog Imperial Collegea formulirali su molekulu koja ne napada sam virus prehlade, nego blokira pristup jednoj bjelančevini u ljudskim stanicama bez koje se virus ne može umnožavati.

Postoji više stotina virusa koji uzrokuju prehladu, što čini proizvodnju specifičnog antiviralnog lijeka i cjepiva gotovo nemogućom. Međutim, svi ti virusi trebaju bjelančevinu zvanu NMT kao “hranu”. Prva laboratorijska istraživanja na ljudskim stanicama pokazala su da sprečavanje korištenja NMT-a onemogućuje umnožavanje virusa.

Zahlađenje zraka u ranu jesen i sve izraženije razlike između jutarnje i dnevne temperature narušavaju imunitet i povećavaju podložnost prehladi 

“Prvi pokusi na ljudima mogli bi početi za godinu i pol dana”, najavio je Ed Tate, kemičar i voditelj projekta lijeka protiv prehlade, prenosi BBC News.  

“Ovaj bi lijek mogao biti vrlo blagotvoran ako se dade na početku infekcije. Radimo na verziji koja će se moći inhalirati tako da čim prije dođe do pluća”, dodao je.

Zaraza? Ništa lakše! 

Prehlade su zarazne upale gornjih dišnih puteva uzrokovane virusom. Među najčešćim su tipovima virusa koji dovode do prehlade rinovirusi, adenovirusi, virusi influence i parainfluence i sincicijalni respiratorni virus. Uzročnik prehlade vrlo se lako širi zrakom ili tjelesnim kontaktom. U prvom slučaju zaraženi odašilje virus u okoliš kašljanjem, kihanjem i govorom. Ispušteni virusi ostaju lebdjeti nekoliko minuta pa ih prolaznici mogu udahnuti. Druga je mogućnost da se virusi nakupljaju na rukama zaraženog kad si pokriva usta dok kašlje, kiše ili si briše nos. Ti virusi mogu prijeći na zdravu osobu rukovanjem ili dodirivanjem istog predmeta, primjerice kvake, telefona ili daljinskog.

Tko je najugroženiji

Najčešće su žrtve oni kojima je imunitet nizak – djeca, stariji, prestresirani, neispavani, neuhranjeni i pušači. Zahlađenje zraka u ranu jesen i sve izraženije razlike između jutarnje i dnevne temperature narušavaju imunitet i povećavaju podložnost prehladi. Hladnija razdoblja godine pogoduju zarazi i zato što se tada ljudi češće nalaze zajedno u zatvorenim prostorima. Inkubacija traje između jednog do tri dana. Početni simptomi uključuju slabost, osjećaj hladnoće, kihanje i glavobolju, a ponekad i grlobolju. Ubrzo im se pridružuju curenje iz nosa i kašalj. Vrhunac simptoma uobičajeno traje četiri do sedam dana, no može se protegnuti do tri tjedna.

Kako ublažiti tegobe?

Dok spomenuti lijek koji obećava ne bude odobren, moguće je samo ublažiti tegobe prehlade i skratiti joj trajanje. Najčešće se koriste dekongestanti za otčepljenje nosa, antipiretici za snižavanje temperature, analgetici za uklanjanje bolova i antihistaminici za smanjenje nosnog iscjetka i kihanja. Samopomoć kod prehlade uključuje ispijanje velikih količina toplih čajeva od kamilice, šipka, metvice ili kadulje s medom i limunom radi sprečavanja dehidracije. Pileća juha, koju Amerikanci daju prehlađenima, smanjuje upalu i ublažava curenje iz nosa.  Ehinaceja je popularno biljno sredstvo protiv prehlade. Novija istraživanja govore da skraćuje njeno trajanje za dan i pol, a da je korisna i u prevenciji zaraze. Visoke doze vitamina C, iznad 1000 mg, nisu dale jasnih rezultata.

>>Kihanje, curenje nosa, a potom začepljen nos, grebanje ili bol u grlu i povišena temperatura. Tipični su simptomi i za prehladu i gripu, ali postoje značajne razlike u intenzitetu i nastupu simptoma koje nam pomažu razlikovanje ove dvije bolesti.<<

Prevencija higijenom

Zaštitite se od uzročnika temeljitim pranjem ruku toplom vodom i sapunom nakon kontakta s drugim ljudima i po povratku s javnog mjesta. Koristit će vam i čišćenje ruku vlažnom maramicom. Prikladno odijevanje za niže temperature također vam može pomoći. Ako kišete i kašljete, prekrijte usta papirnatom maramicom i potom je bacite. Tako ćete zaštititi zdrave s kojima dolazite u doticaj.  

• Olakšajte nadraženost grla grgljanjem tople vode s pola žličice soli, ali se klonite alkohola i kofeinskih pića.   
• Povećajte postotak vlage u zraku stavljanjem posude s vodom na radijator ili peć.  
• Antibiotici ne pomažu protiv virusne prehlade, nego samo ako se razvila sekundarna bakterijska infekcija.

Razlikujte prehladu i gripu

Obična prehlada i gripa dvije su bolesti dišnih putova sa sličnim simptomima. Kod prehlade, simptomi su u početku blagi, ali se pogoršavaju u iduća tri do četiri dana. Izraženi su začepljenost ili curenje iz nosa, temperatura je neznatno povišena, a bolovi u mišićima i iscrpljenost blagi.

Gripa nastupa brzo i od početka izaziva ozbiljne tegobe, koje uključuju povišenu temperaturu iznad 38 stupnjeva Celzija. iscrpljenost, bezvoljnost i bolove u mišićima. Gripa se može spriječiti cijepljenjem, a trajanje skratiti antivirusnim lijekovima.