Snažnom imunitetu nitko ne govori “Nazdravlje!” – ojačajte ga na vrijeme
Zdrav i uravnotežen imunosni sustav jedan je od osnovnih preduvjeta za zdravlje čovjeka. Oslabljena aktivnost imunosnog sustava dovodi do veće podložnosti infekcijama, a u određenim okolnostima i do nastanka zloćudnih bolesti
Imunosni sustav je sustav organa koji štiti organizam od štetnog utjecaja stranih mikroorganizama (virusa, bakterija, gljivica i parazita), njihovih izlučenih kemijskih supstanci (toksina), kao i vlastitih izmijenjenih (npr. tumorskih) ili istrošenih stanica.
Imunosni sustav se sastoji od organa razmještenih po čitavom tijelu te stanica koje sudjeluju u imunosnim reakcijama i koje mogu migrirati po čitavom organizmu (leukociti, granulociti, B i T limfociti, stanice ubojice itd.). Organi imunosnog sustava su:
- koštana srž,
- timus (prsna žlijezda) i
- limfni čvorovi.
Vitamini i minerali su izuzetno važne tvari za imunosni sustav jer sudjeluju u njegovim metaboličkim procesima i potpomažu pravilno funkcioniranje i zaštitu organizma
Prirođeni i stečeni imunitet
Prirođeni imunitet čini prvu liniju obrane organizma, a postoji i prije kontakta s uzročnicima bolesti i reagira na isti način prema svakom štetnom uzročniku. Stečeni imunitet razvija se u kontaktu s uzročnicima bolesti, ne postoji prije prvog kontakta i potrebni su dani, tjedni ili mjeseci da bi se razvio. Ove dvije vrste imuniteta ne djeluju odvojeno jedna od druge, već se međusobno nadopunjuju. Nespecifični imunitet određuje vrstu specifičnog imunosnog odgovora, dok specifični imunitet dalje usmjerava i pojačava nespecifični. Zahvaljujući uzajamnom djelovanju ovih dvaju tipova imuniteta, imunosni sustav posjeduje sposobnosti razlikovanja vlastitih stanica od tuđih te gradi imunosnu memoriju.
Prva linija obrane
Prva linija obrane od vanjskih uzročnika su koža i sluznice. Mali broj mikroorganizama može proći kroz kožu jer mikroorganizmi ne mogu razgraditi njezin površinski sloj. Stalna izmjena površinskog sloja kože, zajedno s mrtvim epitelnim stanicama, sprečava naseljavanje mikroorganizama na koži.
Sluznice očiju, dišnog i probavnog sustava, kao i urogenitalnog sustava mogu se u velikoj mjeri, također, obraniti od mikroorganizama – epitelne stanice sluznice luče supstance koje su toksične za bakterije. Slina i želučana kiselina sprečavaju prodor bakterija preko probavnog trakta. U sluznicama su naseljene različite „dobre” bakterije koje čine bakterijsku floru. One svojom prisutnošću sprečavaju naseljavanje patogenih bakterija, uklanjaju toksine patogenih bakterija i stalno stimuliraju obrambeni sustav.
Sluznice očiju, dišnog i probavnog sustava, kao i urogenitalnog sustava mogu se u velikoj mjeri, također, obraniti od mikroorganizama – epitelne stanice sluznice luče supstance koje su toksične za bakterije
Dišni sustav na udaru
Čovjek udahne do 8 mikroorganizama u minuti, odnosno 10.000 mikroorganizama na dan, iz čega se vidi velika važnost pravilnog funkcioniranja imunosnog sustava. Pri protoku zraka kroz kanale dišnog sustava dolazi do lijepljenja mikroorganizama za membrane sluznice respiratornog sustava. Cilije, odnosno sitne male dlačice (trepetljike), djeluju kao metlice i pomažu da se ovi mikroorganizmi sakupe na jedno mjesto i izbace izvan organizma (npr. kihanjem ili kašljanjem).
Jedan od najvećih problema kod pušača je činjenica da cilije s vremenom i dugoročnim pušenjem bivaju prekrivene slojem nikotina, što sprečava njihovu mobilnost i da rade kao metlice, zbog čega mikroorganizmi koji uđu u respiratorni sustav, ne mogu biti izbačeni van pa se povećava podložnost infekcijama.
Zašto dolazi do slabljenja imuniteta?
Zdrav i uravnotežen imunosni sustav čini jedan od osnovnih preduvjeta za zdravlje čovjeka. Oslabljena aktivnost imunosnog sustava dovodi do veće podložnosti infekcijama, a u određenim okolnostima i do nastanka zloćudnih bolesti. Suprotno tomu, nekontrolirana hiperaktivnost imunosnog sustava znači predispoziciju za nastanak alergija i autoimunih bolesti jer tada organizam reagira i na vlastite antigene u krvi, stanicama i tkivima.
Brojni su čimbenici koji mogu oslabiti, odnosno poremetiti, ravnotežu imunosnog sustava: kronične bolesti, dugotrajna upotreba antibiotika, neredovit san, nervoza, težak fizički i psihički rad…
Brojni su čimbenici koji mogu oslabiti, odnosno poremetiti, ravnotežu imunosnog sustava: kronične bolesti, dugotrajna upotreba antibiotika, neredovit san, nervoza, težak fizički i psihički rad. Uz izloženost stresu, trajnu iscrpljenost i sindrom kroničnog umora, tu je također bitan i stil života – nutritivno neadekvatna ishrana, nedovoljno (ili čak previše) tjelesne aktivnosti, pušenje, konzumiranje alkohola i slično. Poremećajima funkcije imunosnog sustava značajno pridonosi i zagađenje okoliša. Pravilna ishrana, fizička aktivnost, izbjegavanje štetnih navika i stresa glavni su preduvjeti za dobro zdravlje.
Kako prepoznati oslabljen imunitet?
Česte prehlade, nedostatak energije, nesanica, kronični umor i česta pojava herpesa na usni sigurni su znaci da je došlo do pada imuniteta. lako znanstvenici još uvijek pokušavaju shvatiti kako taj cijeli mehanizam zapravo funkcionira, nema nikakve sumnje da je zdrav život presudan za smanjenje rizika od zaraza i bolesti.
Zimi naše tijelo troši više energije pa je pad imuniteta češći. Pritom su još i smanjene rezerve vitamina i minerala u organizmu zbog jednolične zimske prehrane, što također rezultira dodatno oslabljenim imunosnim sustavom. Postoji još jedan bitan čimbenik vezan uz hladnije doba godine i imunosni sustav: grijanje. Boravak, a posebno spavanje, u prezagrijanim prostorijama slabi imunitet. Temperatura u spavaćoj sobi trebala bi biti niža od temperature u prostorijama u kojima se boravi tijekom dana. Na taj način tijelo mora raditi da se samo zagrije, a to jača imunitet.
Prehrana i nutrijenti
Redovita, pravilna prehrana i zdrava ishrana jedni su od glavnih uvjeta za jačanje imuniteta, a najbolji „borci” protiv bolesti su korisni nutrijenti: vitamini, minerali, proteini i drugi zdravi sastojci namirnica. Zbog visokog sadržaja vitamina C, tijekom zime se preporučuje konzumiranje citrusnog voća – limuna, naranče i grejpa, ali i kivija, jabuke te kiselog kupusa. Jogurt i drugi fermentirani mliječni proizvodi sadrže korisne bakterije i blagotvorno utječu na ukupni imunitet. Vitamini i minerali su izuzetno važne tvari za imunosni sustav jer sudjeluju u njegovim metaboličkim procesima i potpomažu pravilno funkcioniranje i zaštitu organizma. Normalnoj funkciji imunosnog sustava doprinose vitamin C, vitamin B6, folat (vitamin B9), vitamin B12 te vitamin A, kao i elementi u tragovima selen i cink.
Vrlo bitnu ulogu u procesu dijeljenja stanica imaju folat (vitamin B9), kobalamini (vitamin B12) i cink, dok vitamin A ima ulogu u procesu specijalizacije stanica, što je sve zajedno vrlo važno za pravilno stvaranje i učinkovitost, ranije spomenutih, stanica koje sudjeluju u imunosnim reakcijama. Također, riboflavin (vitamin B2), vitamin E i biljni polifenoli te prirodni vitamin C, elementi u tragovima selen, mangan i cink dodatno doprinose zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Antibiotici ne djeluju na viruse
Ako ipak dođe do oboljenja, dobro je ponoviti da su virusne infekcije najčešće zarazne bolesti u našoj populaciji. Virusi su uzrok prehlade, gripe, većine grlobolja, upala sinusa i kašlja. Zdrav imunosni sustav može se sam obraniti od takvih bolesti, bez upotrebe lijekova. Antibiotici ne pomažu u liječenju virusnih bolesti jer ne djeluju na viruse.