U očekivanju cijepljenja protiv gripe

Sezona gripe se kod nas uobičajeno pojavljuje krajem prosinca ili početkom siječnja, traje ponekad i do kraja travnja, no prošlih godina javljali su se prvi slučajevi već krajem studenog.

Gripa je ozbiljna respiratorna bolest; iako u najvećem broju slučajeva prolazi bez ozbiljnih posljedica, njene komplikacije mogu uzrokovati teška stanja pa i smrt oboljelog. U ovo vrijeme pandemije COVID-19 važnije je više nego ikada zaštiti se od gripe. Naime, obje bolesti su bolesti dišnog sustava i u slučaju istovremene infekcije s oba virusa, stanje oboljelog bilo bi vrlo teško. Nadalje, cijeli zdravstveni sustav je zbog COVID-19 već sada jako opterećen, a u slučaju većeg broja oboljelih i od gripe, mogao bi nastati kolaps pojedinih dijelova ili čak cijelog sustava.

Odgovornim ponašanjem širenje bolesti COVID-19 i gripe mogu se usporiti, a protiv gripe imamo dostupno i cjepivo koje značajno smanjuje broj zaraženih te umanjuje intenzitet i komplikacije bolesti kod onih koji obole.

Kako se gripa širi?

Gripu uzrokuju virusi iz grupe ortomiksovirusa: A, B, C i D koji imaju i podgrupe. Humani virusi influence Ai B uzrokuju sezonsku gripu u ljudi. Za virus tipa A podgrupe se zovu H i N, a za virus tipa B nose naziv mjesta gdje je izoliran. Virus gripe A uzrokuje teži oblik bolesti. Virus gripe B izaziva blaže simptome.

Kao i SARS-CoV-2, virusi gripe prenose se s čovjeka na čovjeka kapljičnim putem. Mogu se prenijeti i dodirivanjem predmeta koje je dirao zaraženi. Zbog ovako jednostavnog prijenosa virusa zaštita se provodi higijenskim mjerama, no one nisu dostatne. Jedina prava zaštita je cijepljenje protiv gripe jer protiv virusa antibiotici ne djeluju, a antivirusnih lijekova protiv gripe imamo vrlo malo. Pritom su i slabije učinkoviti, ponajprije zato što se moraju početi uzimati čim virus dođe u doticaj s organizmom, što se najčešće ne prepozna na vrijeme.

Cijepljenje već u listopadu

Kako virusi gripe mutiraju te postoji nekoliko tipova koji cirkuliraju među stanovništvom Zemlje, svake godine se priprema novo sezonsko cjepivo prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije koji tip virusa će biti prevladavajući u nadolazećoj sezoni. Ove godine u programu cijepljenja je četverovalentno cjepivo koje sadrži komponente dva tipa A (H1N1 i H3N2) i dva tipa B. Cjepivo se priprema tijekom ljeta, a u jesen je dostupno za cijepljenje.

Cijepljenje obično započinje u studenom. Zbog specifičnosti epidemiološke situacije uzrokovane COVID-19, ove godine predviđa se nešto raniji početak, sredinom listopada, o čemu će stanovništvo obavijestiti Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Što se postiže cijepljenjem

Ono što treba razumjeti, a što često buni pojedince, jest da cjepivo ne pruža apsolutnu zaštitu od zaraze virusom, odnosno obolijevanja od gripe. Cijepljenjem se u organizmu nastoji izazvati imunološki odgovor koji se očituje proizvodnjom specifičnih antitijela protiv virusnih čestica sadržanih u cjepivu, a koja onda omogućuju borbu organizma u slučaju kontakta s pravim, živim virusom. Kod nekih osoba će se razviti snažan imunitet, a kod nekih nešto slabiji što znači da osoba koja je cijepljena može oboljeti od gripe u slučaju kontakta s virusom. No, s obzirom na to da je ipak cijepljenjem izazvan imunološki odgovor, tijek bolesti, odnosno simptomi koje pacijent osjeća, bit će znatno slabiji nego da osoba nije bila cijepljena.

Još je važnije razumjeti tzv. imunitet krda. Što se više ljudi cijepi i kod njih se izazove imunološki odgovor, odnosno proizvodnja antitijela, to će više ljudi biti otpornije prema virusu, pa će se i znatno smanjiti širenje virusa unutar populacije. Smanjenjem širenja virusa štite se oni koji su slabije otporni, kao i oni koji se ne mogu cijepiti zbog medicinskih razloga.

Nakon cijepljenja protiv gripe, razvoj imuniteta odnosno zaštite postiže se otprilike nakon petnaest dana, što je razlog zašto se cijepimo u jesen. Cijepiti se može i kasnije, u sezoni gripe, no tada postoji mogućnost kontakta s virusom gripe dok se još nije razvila dostatna zaštita. Ipak i tada vrijedi pokušati umanjiti rizik razvoja teških oblika bolesti. Imunitet protiv virusa gripe nije dugotrajan kao protiv nekih drugih zaraznih bolesti i virus gripe stalno se i brzo mijenja te se cijepljenje mora provoditi svake godine.

Nuspojave cijepljenja su većinom blage: bolnost, crvenilo ili oteklina na mjestu uboda, vrućica, glavobolja, malaksalost i bol u mišićima (mijalgija). Ove nuspojave traju kratko, jedan do dva dana, a najčešće su posljedica razvoja imunološkog odgovora kod cijepljene osobe.

Za koga je cijepljenje besplatno

Cijepljenje se posebno preporučuje svim osobama starijima od 65 godina, svim štićenicima i zaposlenicima domova za starije ili osobe s posebnim potrebama te svim osobama koje imaju kronične bolesti jer kod njih gripa vrlo često dovodi i do pogoršanja postojeće bolesti. Također se preporučuje svim osobama sa smanjenim imunitetom, kao što su oboljeli od malignih bolesti ili pacijenti koji se liječe kemoterapijom, kortikosteroidima ili imunosupresivima. Cjepivo se preporučuje i trudnicama, djeci s kroničnim bolestima te svim zdravstvenim radnicima i onima koji skrbe o bolesnicima.

Za ove osobe država osigurava besplatno cjepivo. Iako ostali cjepivo plaćaju, preporuka je da se čim veći broj stanovnika cijepi. Cijepiti se ne smiju samo osobe koje su nekad razvile tešku alergijsku reakciju na jaja ili neku komponentu cjepiva. Osobe koje imaju neku akutnu bolest trebaju se savjetovati s liječnikom o cijepljenju, pri čemu se najčešće cijepljenje odgađa do izlječenja.

Ova sezona cijepljenja protiv gripe važnija je nego ikada. Centar za kontrolu bolesti i prevenciju (CDC) preporučuje cijepljenje protiv sezonske gripe za sve osobe iznad 6 mjeseci. Ne zaboravite, cijepljenjem sprječavate širenje virusa gripe na sebe, ali i na osobe u svojoj blizini.

Literatura:

1. https://www.cdc.gov/flu/season/faq-flu-season-2020-2021.htm; pristupljeno rujan 2020.

2. https://www.cdc.gov/flu/prevent/prevention.htm?CDC_AA_refVal=https%3A%2F%2Fwww.cdc.gov%2Fflu%2Fprevent%2Fpreventing.htm; pristupljeno rujan 2020.

3. https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2019/10/Pitanja-odgovori-gripa-jesen-2019.pdf, pristupjeno rujan 2020.

4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/gripa-u-hrvatskoj-u-sezoni-2019-2020-17-5-2020/, pristupljeno rujan 2020.

5. http://gripa.hr/content/cijepljenje/tko_se_treba_cijepiti.aspx, pristupljeno rujan 2020.

Članak je nastao u suradnji sa