Nikada nije bilo važnije cijepiti se protiv gripe

Influenca ili gripa je akutna zarazna bolest dišnoga sustava koju uzrokuju virusi influence A, B i C. Virusi stalno spontano mijenjaju svoju strukturu (mutiraju), osobito virus A, pa se zbog toga ne stječe trajna imunost, niti prirodnim prebolijevanjem bolesti niti cjepljenjem. Zbog toga se svake godine priređuje novo cjepivo prema promjenama virusa i svake je godine potrebno ponovo se cijepiti.

Virusi A i B uzrokuju jednaku kliničku sliku bolesti s pojavom sličnih komplikacija koje su ipak češće povezuju s virusom influence A. Virusi se vrlo lako prenose kapljičnim putom, pa se gripa pojavljuje u manjim ili većim epidemijama svake zime.

Gripa i COVID-19

Zbog dugotrajne epidemije nove infektivne bolesti (COVID-19) koju uzrokuje koronavirus SARS-CoV-2 u nastupajućoj zimskoj sezoni 2020/21. godine u cirkulaciji će se istodobno naći virusi influence i novi koronavirus, a uzrokuju gotovo identične simptome. Sada nije moguće predvidjeti niti epidemiološki, niti klinički rezultat istodobne pojavnosti dvaju virusa.

Sa stajališta epidemiologije svakako se očekuje povećanje broja inficiranih i oboljelih u populaciji. Mogući klinički oblik bolesti u situaciji kada se u jednom organizmu nađu oba virusa zasigurno neće neutralizirati simptome, a težinu i eventualne komplikacije se ne može predvidjeti.

Budući da za SARS-CoV-2 čovječanstvo neće raspolagati učinkovitim cjepivom, osobito je važno naglasiti potrebu cijepljenja protiv influence.    

Komplikacije gripe: od upale pluća do infarkta

Influenca je teška bolest upravo zbog komplikacija koje se pojavljuju mnogo učestalije nego u drugim virusnim infekcijama dišnog sustava. Komplikacije mogu biti uzrokovane samim virusom influence ili sekundarnim bakterijskim infekcijama. Najčešće su u dišnom sustavu, osobito upale uha, sinusa i pluća te pogoršanje kroničnog bronhitisa i astme, ali mogu biti zahvaćeni i svi drugi organski sustavi.

Upala pluća je česta i teška komplikacija gripe. Česta, jer se pojavljuje u 10% bolesnika s influencom, a teška jer je odgovorna za golemu većinu smrtnih slučajeva. I takozvani višak smrtnosti koji se pojavljuje u mjesecima kad traje epidemija influence nastaje poglavito zbog povećanja broja pneumonija, pogotovo u starijih ljudi.

Poznata su dva osnovna, uzročno i klinički različita oblika upale pluća u influenci. To je primarna virusna pneumonija i sekundarna bakterijska pneumonija.

• Primarna virusna pneumonija prouzročena je samim virusom influence te se pojavljuje u početku bolesti, a češće se susreće u pandemijama. Antibiotici su bez učinka, a stopa smrtnosti je visoka.
• Sekundarna pneumonija, čiji su uzročnici bakterije (pneumokok, hemofilus, stafilokok), obično se razvija nakon kliničkog poboljšanja influence, uz ponovni porast temperature i pogoršanje općeg stanja s pojavom produktivnog kašlja. Najčešće se pojavljuje u drugom tjednu bolesti, posebice kod starijih bolesnika i onih s kroničnim bolestima. Liječenje antibioticima je uspješno, a stopa smrtnosti je puno niža nego u primarnoj virusnoj pneumoniji.

U zimskim mjesecima, za vrijeme epidemije gripe, registrira se i znatno veći broj bolesnika sa srčanim infarktom i moždanim udarom, u odnosu na preostali dio godine. 

Kod djece se pneumonija pojavljuje mnogo rjeđe nego u odraslih, a relativno često se dijagnosticiraju upala glasnica praćena promuklošću (laringitis), otežano stridorozno disanje (krup) te bronhitis i bronhiolitis. 

Kod djece je osobito česta bakterijska upala uha. Osim toga, virusi influence zamršenim imunološkim mehanizmima mogu biti uzročnicima komplikacija na gotovo svim organskim sustavima. Najvažnije komplikacije izvan dišnog sustava jesu miozitis (upala mišića), zahvaćenost središnjeg živčanog sustava i srčanog mišića (miokarditis), a kod nekih se bolesnika razvija rabdomioliza s akutnim zatajenjem bubrega.

Tko je najviše ugrožen?

Većina komplikacija, osobito onih najtežih, pojavljuje se u rizičnim skupinama. To su osobe i bolesnici s oslabljenom općom otpornošću i kondicijom te bilo kojim oblikom oštećenja imunološkog sustava.

U rizične skupine pripadaju svi stariji od 65 godina, a osobito oni s pridruženim kroničnim bolestima, mlađi od 65 godina koji imaju teže kronične bolesti pluća (astma, kronični bronhitis) i srca (dekompenzacija, koronarna bolest, srčane griješke), dijabetes, kronične bolesti jetre i bubrega te neurološke i zloćudne bolesti.

Rizičnim čimbenicima treba pribrojiti trudnoću i izrazitu pretilost. Svi bolesnici s oslabljenim imunološkim sustavom, uključujući one koji primaju kemoterapiju i kortikosteroide jesu rizična skupina.

Gripa može biti smrtonosna

Smrt od gripe događa se, nažalost, svake godine te uglavnom umiru bolesnici  starije dobi i oni s kroničnim bolestima koji razviju komplikacije (prvenstveno upalu pluća). Porast stope mortaliteta, odnosno višak smrtnosti jest vrlo važna epidemiološka značajka influence. Odavna je zapaženo povećanje broja umrlih, poglavito starijih osoba, u mjesecima kada je epidemijski val gripe na vrhuncu. To su u pravilu dva zimska mjeseca – siječanj i veljača. To povećanje stope smrtnosti, statistički nedvojbeno utvrđeno naziva se «viškom smrtnost».

Godišnje se u Hrvatskoj službeno registrira oko 50 umrlih od gripe. To su uglavnom bolesnici koji su umrli u bolnici od neke komplikacije i kod kojih je laboratorijski dokazan virus influence. No, pravi broj umrlih od gripe se nikada službeno ne registrira jer se kod većine ne posumnja na influencu kao na mogući uzrok smrti.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da svake godine u svijetu umre 350 – 600.000 ljudi od gripe, a za Hrvatsku to iznosi 250 do 550 osoba godišnje, ovisno o intenzitetu epidemije. 

Kada se obavezno javiti liječniku?

Sve  osobe s rizičnim čimbenicima za pojavu komplikacija trebaju se već na početku bolesti javiti nadležnom liječniku. No, bez obzira na rizične čimbenike influenca ponekad nastupa vrlo naglo i prijeteće.

Simptomi i znakovi  koji upućuju na vrlo težak oblik bolesti s komplikacijama su:

• pritisak u prsima i otežano disanje s kratkoćom daha,
• iznenadna vrtoglavica,
• ošamućenost, konfuzija i dezorijentacija,
• uporno povraćanje (osobito u djece) te
• ponovna pojava povišene temperature nakon poboljšanja simptoma.

Bilo koji od ovih znakova zahtijeva hitnu liječničku intervenciju, a nerijetko i bolničko liječenje.

Svakako se cijepite

Zbog težeg oblika bolesti s brojnim komplikacijama osobama iz rizičnih skupina preporučuje se neizostavno cijepljenje svake godine, upravo zbog smanjenja broja i težine komplikacija. Kod nas zato Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) osigurava besplatno cijepljenje za sve rizične skupine. Upravo je u tijeku ovosezonsko cijepljenje protiv gripe. Cijepite se svi, a osobito ako ste stariji od 65 godina ili ako imate bilo koju kroničnu bolest.