Najučestalije bolesti današnjice: akutne infekcije dišnih putova

Akutne infekcije dišnih puteva, odnosno akutne respiratorne infekcije (ARI), najučestalije su bolesti čovjeka. Odrasla osoba u prosjeku oboli 3 do 5 puta godišnje, djeca češće, 4 do 7 puta godišnje, a djeca s boravkom u dječjem vrtiću i do 10 puta na godinu.

Češće su infekcije gornjega dijela dišnoga sustava koje su u pravilu i mnogo lakše od infekcija u donjem dijelu. Učestalost ARI je velika zbog lakog prijenosa uzročnika zaraze, jer je čovjekov dišni sustav “najotvoreniji” sustav i jer ima mnoštvo uzročnika koji uzrokuju ove bolesti. Na sreću, većina ovih bolesti, posebno gornjeg djela dišnog sustava, je blaga i ne zahtjeva ozbiljnije ili dugotrajnije liječenje. Uzročnici bolesti mogu biti virusi i bakterije.

Većina ovih bolesti, posebno gornjeg djela dišnog sustava, je blaga i ne zahtjeva ozbiljnije ili dugotrajnije liječenje

Najučestalije su blage infekcije gornjega dijela dišnoga sustava uzrokovane brojnim virusima koje zovemo obična prehlada, ili teži oblik, febrilni respiratorni katar. Ponekad se pojavljuju i njihove komplikacije, kad na virusom oslabljenom tkivu nastane bakterijske upala (upala uha, upala sinusa i streptokokna upala grla).

Sezonska i pandemijska gripa

Ozbiljna bolest gornjeg dijela dišnog sustava, koju uzrokuju virusi je gripa (influenca) koja se svake godine pojavljuje i zovemo je sezonska gripa. Pored ove gripe, ove godine se pojavila još jedna gripa koju zovemo pandemijska gripa (svinjska gripa). Gripa je ozbiljna bolest, jer se kod nje mogu javiti i dodatne komplikacije.

Obična prehlada

Obična prehlada je akutna, virusna upala sluznice nosa koja katkada zahvaća i ždrijelo. Javlja se tijekom cijele godine, ali je češća zimi. To je vrlo blaga bolest, kod koje se javlja neki od simptoma: kihanje, curenje , zatim začepljenost nosa, grlobolja i kašalj. Obična prehlada je uzrokovana virusima i liječi se uklanjanjem simptoma (simptomatski).

>>U našem je tijelu sve povezano pa tako infekcije gornjih dišnih putova – nosa, sinusa, ždrijela i grkljana – mogu biti prolazne, ali i uzrokovati čitav niz komplikacija donjih dijelova dišnih putova.<< 

Febrilni respiratorni katar 

Febrilni respiratorni katar je virusna upala gornjega dijela dišnoga sustava s povišenom temperaturom i ostalim respiratornim simptomima kao i kod prehlade: kihanje, curenje , zatim začepljenost nosa, grlobolja i kašalj. Za razliku od obične prehlade, ova bolest je teža i mogu nastati komplikacije, najčešće kao dodatna bakterijska upala. Težina bolesti znatno ovisi o vrsti virusnog uzročnika, ali i stanju sluznice dišnog sustava, te otpornosti organizma. Kao i prehlada, febrilni respiratori katar se liječi simptomatski.

Simptomatsko liječenje

Ublažite simptome prehlade uz sljedeće savjete:

• Kod svih bolesti dišnog sustava, najvažnije je zaštititi sluznicu dišnog sustava, što podrazumijeva boravak na stalnoj, umjerenoj temperaturi, provjetravanje prostorija i vlaženje zraka.
• Neophodno je važno uzimanje veće količine tekućine (napitci sobne temperature ili blago zagrijani) i dostatan odmor. 
• Curenje ili začepljenost nosa – potrebno je vlažiti ili ispirati sluznicu nosa sa fiziološkom otopinom ili otopinom morske vode, a mogu se primjeniti i kapi za nos. Važno je znati da se kapi za nos ne smiju primjenjivati dulje od 7 dana, jer mogu oštetiti sluznicu nosa.
• Grlobolja – mogu se koristiti razne otopine za grgljanje ili pastile za otapanje u ustima koje sadržavaju antiseptike i sredstva protiv upale i bolova
• Temperatura i bolovi – primjenjuju se tablete paracetamola ili rijeđe acetilsalicilne kiseline ili ibuprofena, ali uz obaveznu preporuku ljekarnika. Kod povišene temperature valja mirovati
• Kašalj – liječi se ovisno o vrsti kašlja, koji može biti neproduktivni (suhi) ili produktivni (vlažni). Za neproduktivni kašalj se primjenjuju antitusici, sredstva koja smiruju kašalj, a za produktivni sekretolitici, sredstva koja razrijeđuju bronhalnu sluz, kako bi se ona mogla iskašljati. Preparati se odabiru uz preporuku ljekarnika. 

Kombinirani lijekovi i jačanje imuniteta

Postoje i “kombinirani” lijekovi koji u jednoj tableti sadržavaju sredstva protiv temperature i bolova, začepljenosti nosa, grlobolje ili blagog suhog kašlja, ali se o njihovom izboru i primjeni valja obavezno savjetovati s ljekarnikom.

Kod ovih bolesti mogu se primjenivati i neki od preparata koji djeluju na jačanje otpornosti organizma. Iako nemaju klinički dokazani učinak, oni kod većine osoba smanjuju trajanje bolesti i intenzitet simptoma, te se za njihov izbor treba savjetovati s ljekarnikom: C vitamin, razni vitaminsko-mineralni nadomjestci, cink, preparati ehinaceje, propolisa, matične mliječi i slično. Izbor ovisi o dobi i stanju organizma, te eventualnim kontraindikacijama.

Važno je znati da antibiotici djeluju samo na bakterije, odnosno ne djeluju na viruse i nemaju nikakav učinak kod obične prehlade ili febrilnog respiratornog katara

Kada se treba javiti liječniku

Ne odgađajte javljanje ili odlazak liječniku:

• ako je temperatura 39°C ili više i traje 1-2 dana ili je blago povišena temperatura (38°) ali ne prolazi 7 dana
• ako se javlja bol u uhu ili bol u sinusima (između obrva ili ispod očiju, posebno prilikom saginjanja glave)
• ako se prilikom disanja javlja težina ili bol ili se čuje “pištanje”
• ako je grlobolja izrazito jaka sa osjećajem stezanja ili teškog gutanja
• ako je suhi, podražajni kašalj izrazito jak i traje dulje od 7 dana, ili ako se iskašljava krv
• ako oboljela osoba inače boluje od neke kronične bolesti dišnog sustava ili imunološkog sustava

Antibiotici

Ukoliko je liječnik dijagnosticirao neku od bakterijskih upala: streptokoknu anginu, upalu uha ili upalu sinusa, ili neku od upala donjeg dijela dišnog sustava, propisat će antibiotik. Važno je znati da antibiotici djeluju samo na bakterije, odnosno ne djeluju na viruse i nemaju nikakav učinak kod obične prehlade ili febrilnog respiratornog katara. Antibiotici se primjenjuju samo prema odluci liječnika i kad su propisani trebaju se uzimati točno prema uputi.

Za pravilan učinak antibiotika važno je da se primjenjuju u točno određeno vrijeme i onoliko dugo koliko je propisana terapija. Uputu o uzimanju pacijent dobiva od liječnika i ljekarnika.