Kašalj nije bolesno stanje, već refleks 

Kašalj je prirodni refleks kojim se iz dišnih putova izbacuje uzrok nadražaja: sluz, odnosno sekret, strane čestice poput mrvica hrane, prašina, alergeni, razni iritansi i mikroorganizmi. Kašalj se javlja i nakon ozljede dišnih putova poput opeklina ili nuspojave zračenja. Čovjek kašlje dok god postoji stvarni uzrok nadražaja, a ako je taj nadražaj dugotrajniji i uzrokuje ozlijede sluznice, kašalj traje dok se sluznica ne oporavi. U nekim slučajevima kašalj može ukazivati na bolesti probavnog sustava ili srca ili pak nuspojavu lijekova. Ipak, najčešći razlog kašlja su akutne upale dišnih puteva zbog virusne infekcije ili alergije.

Vrste kašlja

Prema trajanju razlikujemo:

• kratkotrajni, akutni kašalj koji traje u pravilu do tri tjedna i
• dugotrajni, kronični kašalj koji traje dulje od tri tjedna.

Iako pacijenti obično ne razlikuju vrste kašlja, stručnjaci razlikuju:

• produktivni kašalj, kod kojeg se pojačano stvara sluz i
• neproduktivni kod kojeg nema stvaranja sluzi.

Produktivni se često naziva i mokri ili vlažni kašalj, a neproduktivni suhi. S obzirom na to da je kašalj refleks, liječenjem zapravo ublažavamo taj refleks, a odabir lijekova ovisi upravo o tome je li on produktivan ili neproduktivan te koliko je intenzivan.

Liječenje produktivnog kašlja

Produktivan kašalj, kod kojeg se pojačano stvara sluz, liječimo tako da olakšavamo izbacivanje sluzi. Osim što sekret uzrokuje opstrukciju dišnih putova, on je pogodno hranilište za mikroorganizme, predstavlja rizik za razvoj (druge) infekcije, pa ga treba čim prije ukloniti.

Lijekovi se zovu bronholitici koji prema načinu djelovanja mogu biti mukolitici, sekretolitici i sekretomotorici. Oni, pojednostavljeno, razrjeđuju nakupljeni sekret te sam refleks kašlja ne ublažavamo jer mu i jest uloga da se sekret izbaci. Inače, ovom prilikom spomenimo i da se u hrvatskom jeziku koristi riječ ekspektorans, kao prijevod iz engleskog govornog područja, iako za ljekarnike ekspektorans znači lijek koji djeluje na centar za kašalj u mozgu (korijen ipekakuane) koji potiče kašalj i ne koristi se u liječenju kašlja. Liječenje bronholiticima ponekad zbuni pacijente jer je u početku kašalj čak i pojačan, što je u redu jer sekret želimo ukloniti. Kad ga je manje i kad se lakše iskašljava, tada i sam kašalj postaje lakši i rjeđi.

Kao mukolitici se koriste tradicionalni biljni sirupi koji u svom sastavu sadrže trputac, jaglac, bršljan ili timijan. Neki stručnjaci smatraju da biljni lijekovi nemaju dostatan učinak i da blagi produktivni kašalj i nije potrebno liječiti, već će se sam organizam oporaviti. Jači kašalj liječimo sintetskim bronholiticima koji mogu biti u obliku sirupa ili praha i šumećih tableta koji se otapaju u vodi, a sadrže acetilcistein, bromheksin, gvaifenezin ili ambroksol.

Liječenje neproduktivnog kašlja

Kod neproduktivnog kašlja nema sluzi, a podražaj nastaje djelom i zbog izrazite suhoće sluznice.

Blagi neproduktivni kašalj liječimo tradicionalnim biljnim sirupima koji sadrže biljne sluzi bijelog sljeza ili islandskog lišaja, koje oblažu sluznicu i smanjuju podražaj na kašalj.

Teže i teške oblike kašlja liječimo antitusicima, lijekovima koji djeluju na centar za kašalj u mozgu tako da smanjuju sam refleks. Teži oblici se liječe neopioidnim antitusicima kao što je butamirat i opioidnim kao što su folkodin i dekstrometorfan.

Kronični, vrlo teški suhi kašalj, koji se javlja kod karcinoma ili oštećenja dišnih putova nakon teških ozljeda zračenjem ili opeklinama, ublažava se opioidnim antitusikom kodeinom. On je rezerviran samo za vrlo teške slučajeve jer izaziva brojne nuspojave i naviku.

Rješenje nije uvijek jednostavno

Ipak, iako je najčešće jednostavno, liječenje kašlja ponekad može biti i zahtjevno i dugotrajno. Ponekad treba kombinirati lijekove, preko dana bronholitike da se potakne izbacivanje sekreta, a navečer antitusike kako bi se smirio nagon na kašalj i pacijentu omogućio odmor, ali i uključiti i druge lijekove. Kronični kašalj kod nekih pacijenata ostaje trajan i tada ne možemo drugo već ga samo ublažavati kako bismo održali određenu, dosta smanjenu kvalitetu života.

Kašalj, kao simptom, zapravo treba liječiti tako da liječimo ili, ako je moguće, uklonimo uzrok kašlja.