Koje vrste virusa gripe postoje i kako ih razlikovati?

Influenca ili gripa je odavno dobro poznata. Prvi detaljan opis potječe od Hipokrata još iz petog stoljeća prije Krista.  Bolest se vrlo lako i brzo širi. Manje ili veće epidemije pojavljuju se svake godine tijekom zimskih mjeseci, od prosinca do travnja.

Razmjeri epidemije ovise o stupnju imunosti protiv virusa influence u određenoj populaciji. Širenju virusa pogoduje i suvremeni način života, korištenje sredstava javnog prijevoza, velika fluktuacija ljudi u zatvorenim i skučenim prostorima, kao i boravak u kolektivima (škole, vrtići, domovi za stare i nemoćne).

Osnovne higijenske mjere, kihanje u maramicu ili dio ruke koji nije šaka, često temeljito pranje ruku tekućom vodom i sapunom, redovno prozračivanje prostorija, vrlo su jednostavne i učinkovite mjere za suzbijanje širenja virusa.

Glavni virusi influence

Razlikujemo tri glavna virusa influence A, B i C. Virus A na površini virusne ovojnice sadrži dva antigena nazvani H i N. Oni su nestabilni i svakih par godina se mijenjaju, čime virus mijenja svojstva i izmiče obrambenoj reakciji imunološkog sustava.

Ako pri tom mutirani oblik virusa ima sposobnost lakog širenja s čovjeka na čovjeka, što nije uvijek slučaj, ispunjeni su glavni uvjeti za pandemijsko širenje. Radi te sposobnosti virus tip A može prouzročiti velike epidemije i pandemije, te pojavu teških kliničkih oblika bolesti s brojnim komplikacijama.

Epidemije prouzročene virusom influence B uvijek su manjih razmjera. Virus influence C uzrokuje blaži oblik respiratorne bolesti, najčešće samo običnu prehladu.

Zaražena osoba kašljanjem i kihanjem izbacuje virus raspršen u kapljicama sekreta različite veličine. Pritom se virus zadržava na rukama i raznosi po predmetima koji se koriste. Bolesnik je zarazan dva dana prije pojave vidljivih simptoma pa do normalizacije tjelesne temperature, obično do sedam dana. Mala djeca i osobe narušenog imuniteta mogu izlučivati viruse i dulje.

Simptomi gripe

Vrijeme od unosa virusa u organizam do pojave simptoma naziva se inkubacija. Kod gripe traje kratko, jedan do tri dana. Bolest također nastupa naglo, s visokom temperaturom kroz tri do sedam dana, zimicom, glavoboljom, bolovima u kostima, mišićima i zglobovima. Klonulost, nemoć, bezvoljnost, gubitak teka, mučnina, ponekad uz proljev i povraćanje prate povišenu tjelesnu temperaturu.

Simptomi od strane dišnog sustava su obično oskudni, suhi kašalj, bol i neugoda u nosu, ždrijelu i iza prsne kosti. Kašalj postaje produktivan pred kraj faze povišene tjelesne temperature i može potrajati i tjednima nakon početka bolesti.

Najčešće komplikacije

Osim djece mlađe od dvije i osoba starijih od 65 godina, u skupinu bolesnika rizičnih za komplikacije gripe spadaju oni s kroničnim plućnim bolestima, zatim bolestima srca, bubrega i jetre, dijabetičari, oboljeli od malignih bolesti, štićenici domova za umirovljenike i sličnih stacionarnih ustanova.

Upala pluća je najčešća komplikacija, ujedno odgovorna i za najveći broj smrtnih slučajeva za vrijeme epidemije gripe. Može biti primarna uzrokovana samim virusom gripe kad se pojavljuje odmah na početku bolesti. Uz istaknute opće simptome, odmah se pojavljuje i kašalj, zaduha, otežano disanje i pritisak u prsištu. Antibiotici nemaju učinka na virus gripe, te je smrtnost u rizičnih osoba visoka.

Sekundarna upala pluća rezultat je naknadne infekcije uzročnicima koji napadaju organizam iscrpljen prethodnom borbom s virusom gripe. Obično se manifestira ponovnim porastom tjelesne temperature nakon što je već početna febrilna faza prošla ili je pri kraju. Prati je tipičan nalaz na RTG snimci pluća i u laboratorijskim nalazima. Obzirom da su uzročnici većinom bakterije, uspješno se liječi antibioticima.