Gripa i prehlada u školskim klupama: Koje su virusne bolesti ispraznile vrtiće i škole?

U zimskim mjesecima učestale su virusne infekcije dišnog sustava, a kliničke prezentacije tih bolesti variraju od obične prehlade, upale grla, upale srednjeg uha i krupa do težih oblika koji zahvaćaju donje dijelove dišnog sustava poput bronhitisa i upale pluća. Može se reći da su gripa i prehlada vladarice zimskih mjeseci, a pod njihovom vladavinom osobito su na udaru djeca kako predškolske tako i školske dobi.

Brojni virusi mogu prouzročiti respiratorne infekcije, uključujući rinoviruse, respiratorni sincicijski virus (RSV), humani metapneumovirus (HMPV), adenoviruse, viruse influence i parainfluence (1-4), koronaviruse i bokaviruse. S obzirom na to da većina respiratornih infekcija, uz izuzetak gripe i upale pluća, ne podliježe obvezi prijavljivanja i sustavnog praćenja broja oboljelih, teško je odrediti učestalost pojedinih uzročnika. Iako je te viruse moguće dokazati u kliničkom uzorku, ipak se većina njih rutinski ne testira.

Djeca i obična prehlada

Prehlade se javljaju više puta godišnje i najčešće ih uzrokuju rinovirusi, koronavirusi i adenovirusi. No roditeljima je ponekad teško razlikovati običnu prehladu ili gripu od bakterijske upale grla.

Obična prehlada je vrlo blaga bolest s tipičnim simptomima kao što su hunjavica, kihanje, osjećaj punoće i začepljenosti nosa, peckanje očiju, a katkad i blaža grlobolja. Povišena temperatura i drugi opći simptomi obično izostaju, ali mogu biti izraženi osjećaj umora, glavobolja ili blaži bolovi u mišićima. Traje u prosjeku od četiri do šest dana te spontano prolazi.

Gripa

S druge strane, gripa je sezonska bolest koja se kod nas obično javlja od prosinca do travnja. Karakterizira je nagli početak s vrućicom od 38 do 40 °C praćenom zimicom i treskavicom, potom bolovi u mišićima i kostima, glavobolja, opće loše stanje i malaksalost. Za razliku od drugih virusnih infekcija dišnog sustava, tipični simptomi infekcije dišnog sustava javljaju se kasnije. Kao i prethodnih sezona, i u ovoj je sezoni najviše oboljelih među djecom predškolske (5 – 6 godina) i školske (7 – 14 godina) dobi. Prema dostupnim podacima, trenutačno se nalazimo na vrhuncu sezone, koji će potrajati još nekoliko tjedana.

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, osim testiranja na viruse influence, moguće je uzorke iz dišnog sustava testirati i na RSV, adenoviruse te viruse parainfluence 1, 2 i 3.

Respiratorni sincicijski virus (RSV)

Podaci pokazuju da se kod nas RSV infekcije javljaju sezonski. Svake godine bilježimo RSV epidemije u zimskim i ranim proljetnim mjesecima (od studenoga do ožujka). RSV često uzrokuje infekcije dišnog sustava koje se najčešće očituju simptomima sličnim prehladi. Ovaj virus, međutim, može prouzročiti i infekcije donjih dijelova dišnog sustava poput bronhiolitisa i upale pluća. Gotovo sva djeca do navršene druge godine zaraze se RSV-om. Budući da nakon infekcije ne ostaje trajna zaštita, ljudi se i kasnije u životu mogu zaraziti tim virusom, no te ponovne infekcije imaju blažu kliničku sliku. Ove sezone RSV epidemija počela je u siječnju i još nije dosegnula svoj vrhunac.

Adenovirusi

Adenovirusi su prisutni cijele godine s nešto manjom učestalošću infekcija tijekom ljetnih mjeseci. Ove infekcije klinički se najčešće prezentiraju grloboljom, povišenom temperaturom te curenjem iz nosa ili začepljenim nosom. Takve slučajeve klinički je ponekad teško razlikovati od bakterijske upale grla. No te se infekcije klinički mogu očitovati i kao upale očne spojnice, srednjeg uha i pluća. I ove sezone, kao i inače u zimskim mjesecima, bilježimo veći broj zaraženih adenovirusima.

Virusi parainfluence

Virusi parainfluence 1-3 najčešće se klinički prezentiraju kao obična prehlada, no važni su uzročnici krupa. Iako ih bilježimo cijele godine, i ove su infekcije češće u hladnijim mjesecima. Virus parainfluence 4 uzrokuje samo blage infekcije.

Liječenje virusnih infekcija

Ove infekcije uglavnom prolaze spontano, ali ponekad zahtijevaju bolničko liječenje.

Prehladu nikada ne treba liječiti antibioticima. Treba uzimati veću količinu tekućine te nekoliko dana izbjegavati teže napore. Iznimno je važno održavati higijenu nosne sluznice i omogućiti prohodnost nosa. Antibiotici se koriste samo za liječenje bakterijskih komplikacija, kao što su upala sinusa ili srednjeg uha. S druge strane, gripa je teža bolest koja se također liječi ublažavanjem simptoma, no dostupni su i specifični antivirusni lijekovi koje treba primijeniti u prvih 48 sati od pojave simptoma.

Svi spomenuti virusi šire se bliskim kontaktom (velikim kapljicama sekreta poput kihanja, kašljanja, poljupca) s oboljelom osobom te posredno preko kontaminiranih predmeta (npr. igračke, radne površine) ili ruku.

Jednostavne i učinkovite mjere prevencije

• redovito prati ruke (svoje i djetetove) sapunom i vodom
• izbjegavati mjesta gdje se okuplja mnogo ljudi, posebno zatvorene prostore
• boraviti na svježem zraku
• baviti se fizičkim aktivnostima
• izbjegavati dijeljenje osobnih stvari (poput čaše, pribora za jelo)
• češće prati dječje igračke
• pokušati izbjegavati bliske kontakte s bolesnim ljudima