Gripa i prehlada - 11. studenoga 2019.
AUTOR ČLANKA - Prof. dr. sc. Ilija Kuzman, professor emeritus, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Gripa je teška bolest, a komplikacije mogu biti itekako opasne

Komplikacije gripe odgovorne su za najveći broj smrtnih slučajeva, a kad je gripa u pitanju najviše su ugrožene rizične skupine kojima se preporučuje cijepljenje

gripa 2019. i komplikacije gripe

Virusi influence zamršenim imunosnim mehanizmima mogu oštetiti, odnosno prouzročiti komplikacije na gotovo svim organima.

Influenca ili gripa akutna je infektivna bolest dišnog sustava koju uzrokuju virusi influence A, B i C. Gripa je najteža virusna infekcija dišnog sustava a prate je brojne komplikacije, među kojima je česta i osobito teška upala pluća.

Influenca je kozmopolitska bolest s vrlo brzim širenjem i danas se još jedino ona od svih klasičnih zaraznih bolesti pojavljuje u obliku velikih epidemija. Javlja se u hladnijem dijelu godine, u Europi i kod nas od prosinca do travnja, dakle zimi ili u rano proljeće. U Hrvatskoj se godišnje registrira 50 do 100 tisuća oboljelih. Nakon kratke inkubacije (1 – 3 dana), bolest počinje vrlo naglo, povišenom temperaturom i glavoboljom te bolovima u mišićima i umorom. Potom se pojavljuju respiratorni simptomi (začepljenost nosa, grlobolja, suhi nadražajni kašalj). Bolesnici osjećaju potpunu klonulost i nemoć, gubitak teka, mučninu, a neki su pospani, smeteni ili dezorijentirani. Povraćanje i proljev nisu rijetke pojave, posebno kod male djece.

Znate li pravilno izmjeriti tjelesnu temperaturu?

Komplikacije u dišnom sustavu

Influenca je teška bolest upravo zbog brojnih komplikacija koje se pojavljuju mnogo učestalije nego kod drugih virusnih infekcija dišnog sustava. One mogu biti prouzročene samim virusom influence ili sekundarnim bakterijskim infekcijama, odnosno zajedničkim djelovanjem virusa i bakterija. Komplikacije su najčešće u dišnom sustavu, osobito upale uha, sinusa i pluća, te pogoršanje kroničnog bronhitisa i astme, ali mogu biti zahvaćeni i svi drugi organski sustavi.

Upala pluća je česta i teška komplikacija gripe. Pojavljuje se kod 10% bolesnika s influencom, a odgovorna je za većinu smrtnih slučajeva. Poznata su dva osnovna, uzročno i klinički različita oblika upale pluća u influenci. Primarna virusna pneumonija, prouzročena virusom influence, pojavljuje se odmah na početku bolesti – antibiotici su neučinkoviti, a stopa smrtnosti je visoka. Sekundarna pneumonija, čiji su uzročnici bakterije (pneumokok, hemofilus, stafilokok), obično se pojavljuje nakon kliničkog poboljšanja influence, uz ponovni porast temperature i pogoršanje općeg stanja s pojavom produktivnog kašlja. Najčešće se registrira u drugom tjednu bolesti, posebice kod starijih bolesnika i onih s kroničnim bolestima.

Liječenje antibioticima je uspješno, a stopa smrtnosti mnogo je niža nego u primarnoj virusnoj pneumoniji. Kod djece se pneumonija pojavljuje mnogo rjeđe nego kod odraslih, a relativno često se dijagnosticiraju upala glasnica praćena promuklošću (laringitis), otežano stridorozno disanje (krup) te bronhitis i bronhiolitis. Kod djece je osobito česta bakterijska upala uha.

Komplikacije izvan dišnog sustava

Virusi influence zamršenim imunosnim mehanizmima mogu oštetiti, odnosno prouzročiti komplikacije na gotovo svim organima. Najvažnije komplikacije izvan dišnog sustava su miozitis (upala mišića), zahvaćenost središnjeg živčanog sustava i srčanog mišića.

Iako su mialgije (bolovi mišića) tijekom influence redovita pojava, pravi je miozitis (upala mišića) mnogo rjeđi. Bolesnici s akutnim miozitisom imaju izrazitu osjetljivost i bolnost zahvaćenih mišića s otežanim kretanjem. Kod nekih bolesnika posljedično dolazi do akutnog zatajenja bubrega.

Zahvaćenost živčanog sustava u tijeku influence češća je kod djece nego kod odraslih. Neurološke komplikacije uključuju konvulzije (generalizirani grčevi), encefalopatiju (oštećenje funkcije mozga), meningitis (upala moždanih ovojnica) i encefalitis (upala mozga), Guillain-Barreov sindrom i druge poremećaje. Jedna od vrlo važnih komplikacija influence kod djece jest Reyeov sindrom, karakteriziran encefalopatijom uz istodobnu nekrozu jetre. Uočena je povezanost Reyeova sindroma s uzimanjem salicilata, zato se danas djeci propisuju drugi antipiretici (paracetamol, ibuprofen).

Približno polovica bolesnika s influencom ima neke patološke promjene u EKG-u, a većina ih se spontano normalizira. Nerijetko se registrira blaži oblik upale srčanog mišića (miokarditis) i osrčja (perikarditis), a katkad i teži s trajnim posljedicama. Kod bolesnika s kroničnim srčanim i plućnim bolestima influenca se povezuje s pogoršanjem stanja tih bolesti te se okrivljuje za znatno veći rizik smrtnosti.

Gripa 2019.: Zarazna bolest čiji se simptomi ne smiju ignorirati

Što učiniti kada nas pokosi gripa?

Gripa je ozbiljna zarazna bolest koja se pojavljuje naglo, jakog je intenziteta, a ovo su njezini najčešći simptomi

SAZNAJTE VIŠE

Višak smrtnosti

Smrt od gripe se, nažalost, događa svake godine i uglavnom umiru bolesnici starije dobi te kronični bolesnici koji razviju komplikacije (ponajprije upalu pluća). No u zimskim mjesecima, tijekom epidemije gripe, registrira se i znatno veći broj  bolesnika s moždanim i srčanim udarima u odnosu na preostali dio godine. Porast stope mortaliteta, slikovito nazvan „višak smrtnosti”, iznimno je važna epidemiološka značajka influence.

Odavno se zapaža povećanje broja umrlih, osobito starijih osoba u mjesecima kada je epidemijski val gripe na vrhuncu (u pravilu siječanj i veljača). Godišnje se u Hrvatskoj službeno registrira u prosjeku 30-ak umrlih osoba. To su uglavnom bolesnici koji su umrli u bolnici od neke komplikacije i kod kojih je laboratorijski dokazan virus influence. No pravi broj umrlih od gripe nikada se službeno ne registrira jer se kod većine ne posumnja na influencu kao mogući uzrok smrti. Procjenjuje se da svake godine u svijetu od gripe umre 250 do 500 tisuća ljudi.

Rizične skupine

Komplikacije se mogu pojaviti i u prethodno zdravih i mladih osoba, no većina komplikacija, osobitio onih najtežih pojavljuje se u tzv. rizičnim skupinama. To su osobe i bolesnici s oslabljenom općom otpornošću i kondicijom te bilo kojim oblikom oštećenja imunološkog sustava. U rizične skupine pripadaju svi stariji od 65 godina i svi bolesnici koji imaju kronične bolesti pluća (astma, kronični bronhitis) i srca (dekompenzacija, koronarna bolest, srčane griješke), dijabetes, kronične bolesti jetre i bubrega te neurološke i zloćudne bolesti.

Svi bolesnici s oslabljenim imunološkim sustavom, uključujući one koji primaju kemoterapiju i kortikosteroide jesu rizična skupina. Rizičnim čimbenicma treba pribrojiti trudnoću i izrazitu gojaznost. Zbog težeg oblika bolesti s brojnim komplikacijama osobama iz rizičnih skupina preporučujue se neizostavno cijepljenje svake godine, upravo zbog smanjenja broja i težine komplikacija.

 

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button