Epidemiolozi o cijepljenju protiv gripe u doba pandemije novog koronavirusa

U hladnije doba godine česte su akutne respiratorne infekcije kao što su gripa i prehlada, koju može uzrokovati oko 200 različitih virusa. No ove godine imamo i akutnu respiratornu infekciju novim koronavirusom. Ljudi mogu oboljeti od prehlade tijekom cijele godine, no češće u hladnijim mjesecima (jesen, zima i rano proljeće).

Sezona gripe obično kod nas počinje u siječnju i traje negdje do travnja, no ima godina kad počne u prosincu  ili kasnije u veljači. Epidemija COVID-19 počela je krajem veljače i još uvijek traje.

Kako se prepoznaje COVID-19?

Nagla pojava barem jednog od sljedećih simptoma mogu upućivati na infekciju novim koronavirusom odnosno COVID-19:

1. Povišena tjelesna temperatura

2. Kašalj

3. Nedostatak zraka

4. Nagli gubitak mirisa, okusa ili promjena okusa

Neki bolesnici mogu imati blage nespecifične simptome. Poput glavobolje, grlobolje, bolove u mišićima i zglobovima, umor, osjećaj iznemoglosti, gastrointestinalne smetnje (povraćanje i/ili proljev), sa ili bez povišenja tjelesne temperature.

Uz navedene simptome, epidemiološka povezanost koja upućuje na COVID-19 su bliski kontakt s osobom oboljelom od COVID-19. Ili je osoba korisnik ili djelatnik ustanova za smještaj osjetljivih skupina u kojima je potvrđena pojava COVID-19 unutar 14 dana prije početka simptoma.

Niže u tablici možete vidjeti simptome i druge značajke gripe odnosno prehlade i COVID-19. Gripa i COVID-19 se ne može u početku bolesti razlikovati po simptomima.

Interes za cijepljenje raste

S približavanjem sezone gripe ponovno su aktualne teme prevencija i cijepljenje. Nakon značajnog pada interesa za cijepljenje protiv gripe u razdoblju od 2008. do 2014. godine, u posljednjih nekoliko godina vidljiv je njegov porast. To je posebice izraženo ove godine zbog epidemije novog koronavirusa.

Ove godine, kada traje epidemija novog koronavirusa, preporuka za cijepljenje protiv gripe još je naglašenija kako bi se smanjila mogućnost zaraze s oba virusa.

Za ovu sezonu je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) osigurao 460.000 doza četverovalentnog cjepiva u Programu cijepljenja za osobe koje imaju pravo na besplatno cjepivo, koje će biti dostupno do kraja listopada. U tijeku je i nabava dodatnih doza koje bi trebale stići u prosincu. Sezonsko cijepljenje protiv gripe započelo je 19.10..

Određivanje sastava cjepiva i stvaranje imuniteta

Svake godine u veljači Svjetska zdravstvena organizacija donosi preporuku za sastav cjepiva u sezoni gripe za sjevernu polutku, a u listopadu za južnu polutku. I to na temelju rezultata kontinuiranog praćenja genskih i antigenskih osobina cirkulirajućih virusa gripe u prethodnoj sezoni. Sastavni dio cjepiva protiv gripe za sezonu 2020/2021 biti će cjepnih sojeva dva virusa tipa A i dva tipa virusa B. Ove godine Hrvatska agencija za lijekove HALMED je izdala odobrenje za dva četverovalentna cjepiva protiv gripe.

Jedno je registrirano za osobe starije od šest mjeseci, a drugo za osobe starije od tri godine. Djeca do devet godina starosti, koja se do sada nikad nisu cijepila protiv gripe, trebaju primiti dvije doze cjepiva u razmaku od mjesec dana. Svi ostali jednu doza cjepiva.

Prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., spec. epidemiologije

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), cijepljenje je stvaranje imuniteta ili rezistencije na zaraznu bolest. I to u pravilu primjenom cjepiva, koja potiču naš imunološki sustav na proizvodnju protutijela na određene uzročnike bolesti. Na taj se način može postići potpuni izostanak zaraze određenom bolesti odnosno, u slučaju da zaraza ipak nastupi, znatno blaži tijek bolesti i njezino lakše liječenje.

Cijepljenje u Hrvatskoj

U travnju 2017. je u Hrvatskoj donesena Deklaracija o važnosti cijepljenja, kojom se ističe kako je cijepljenje jedno od najvećih medicinskih dostignuća modernog doba. Naglašava se da je dobrobit cijepljenja za zdravlje ljudi neusporedivo veća od rizika nastanka nuspojava.

U Hrvatskoj zadnjih godina bilježimo povećanje zainteresiranih za cijepljenje pa sukladno tome naručujemo i veći broj doza namijenjenih za rizične skupine kojima je cijepljenje besplatno.

Kome se preporučuje

Cijepljenje protiv gripe u našoj se zemlji preporučuje osobama s povećanim rizikom razvoja teških kliničkih slika gripe i njezinih komplikacija. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) svake godine osigurava besplatno cijepljenje za sljedeće kategorije stanovništva:

• osobe životne dobi 65 godina i starije,
• štićenici domova za starije osobe. Institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu), kao i radnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika,
• osobe, uključujući i djecu, s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, a posebno djecu s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama,
• odrasle i djecu s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes mellitus), kroničnim bolestima bubrega, hemaglobinopatijama i oštećenjem imunog sustava (uključujući HIV infekciju),
• djecu i adolescente (6 mj. do 18. god.) na dugotrajnoj terapiji lijekovima koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu (radi izbjegavanja nastanka Reye sindroma uz influenzu),
• u slučaju da se neka od osoba za koje je cijepljenje preporučljivo, zbog svog zdravstvenog stanja ne može cijepiti (kontraindikacija), umjesto njih se pod istim uvjetima trebaju cijepiti osobe iz njihove bliske okoline. Na primjer kućni kontakti (uključujući djecu), osobe koje pružaju kućnu medicinsku njegu
• zdravstvene radnike,
• trudnice.

Te osobe mogu se besplatno cijepiti kod svojih izabranih liječnika (obiteljske medicine ili pedijatra). Moguće je cijepljenje i u zavodima za javno zdravstvo. Također, uvijek je dobro da se i ukućani osoba s povećanim rizikom cijepe. Korisnici domova za starije osobe i druge korisnike smještaja u sustavu socijalne skrbi, cijepit će se u organizaciji domova.

Osobe za koje cijepljenje nije besplatno prema Programu cijepljenja, mogu u dogovoru s izabranim liječnikom obaviti cijepljenje uz plaćanje. Prilikom kupnje cjepiva u ljekarni, važno je da građani to naprave u dogovoru i prema uputama svog izabranog liječnika i ljekarnika. Zato jer je pri kupnji cjepiva potrebno imati privatni recept za cjepivo na ime pacijenta, a za ispravnost cjepiva važno je njegovo pravilno čuvanje na odgovarajućoj temperaturi odnosno uz poštivanje principa tzv. „hladnog lanca“. Za vrijeme trajanja epidemije privatne recepte liječnici mogu slati putem elektroničke pošte. Kao i prošle godine, Hrvatska ljekarnička komora organizirala je cijepljenje u određenim ljekarnama.

Dobrobit je veća od nuspojava

Iako postoji određeni rizik od nastanka određenih nuspojava, kao i za svaki lijek, dobrobit cijepljenja veća je od rizika nastanka nuspojava. Najčešće nuspojave cjepiva protiv gripe su blage i traju dan dva – bol na mjestu primjene, glavobolja, umor te bolovi  u mišićima. Ozbiljnije nuspojave nakon cijepljenja vrlo su rijetke. Jako je malo ljudi koji zbog zdravstvenog stanja ili terapije koju primaju imaju veći rizik od nastanka nuspojava cijepljenja. Takve se ljude ne cijepi protiv gripe.

Prosječna učinkovitost

Učinkovitost cjepiva protiv gripe svake godine se razlikuje. Također razlikuje se za pojedine tipove i podtipove virusa gripe, od populacije do populacije te se razlikuje ovisno o dobi i o zdravstvenom stanju cijepljene osobe. Prema grubim procjenama, prosječna učinkovitost cjepiva posljednjih se godina kreće oko 40 % do 60 %. U nekim sezonama prosječna učinkovitost može biti i puno niža. A u nekima viša, što prvenstveno ovisi o tome je li tip koji je sadržan u cjepivu sukladan tipu ili tipovima virusa gripe koji cirkuliraju u populaciji.

Iako učinkovitost cjepiva protiv gripe nije ni približno visoka kao što je učinkovitost drugih cjepiva koja se koriste u programu cijepljenja (npr. cjepivo protiv tetanusa, dječje paralize, ospica i drugo). No ono je i dalje najbolja zaštita koju imamo od virusa koji može izazvati tešku bolest te dovesti do smrti među osjetljivim skupinama.

Ponekad osobe kažu da su oboljele od gripe iako su se cijepile. Ako osobe obole od akutne respiratorne bolesti nakon cijepljenja protiv gripe, možda doista i jesu oboljele od gripe. Naime cjepivo ne pruža 100% zaštitu, već smanjuje rizik od obolijevanja od gripe, komplikacija i smrti. Međutim, uvijek je moguće i da je osoba oboljela od neke druge respiratorne bolesti kojih ima puno u hladno doba godine.

Ponovimo, ove sezone cijepljenje protiv gripe je važno. Kako bi se smanjila mogućnost istovremenog obolijevanja i od gripe i od COVID-19 te kako bi se smanjilo opterećenje na zdravstveni sustav koji je dodatno opterećen zbog skrbi o oboljelima od COVID-19.