Čvrsti dokazi: Zablude i istina o cjepivu protiv gripe
Cijepljenje i gripa omiljene su teme javnosti, no nas ovdje zanima prava istina i zašto je dobro cijepiti se protiv gripe
Postoje vrlo čvrsti dokazi o nužnosti cijepljenja protiv gripe, a postoje i vrlo čvrsta uvjerenja velikog broja ljudi zašto se ne bi trebali cijepiti. Ta uvjerenja o bespotrebnosti cijepljenja uglavnom počivaju na pogrešnim informacijama.
Najčešća pitanja i odgovori o cijepljenju – informirajte se i educirajte
Tvrdnja broj 1: Gripa je kao prehlada i nije teška bolest
Ova tvrdnja djelomično je istina. Gripa ima vrlo slične simptome kao i prehlada, no oni su znatno snažniji i oboljelog prilično iscrpe. Za većinu odraslih, zdravih ljudi, gripa nije opasna bolest i prolazi bez posljedica. Za malu djecu, trudnice, starije sobe i sve kronične bolesnike gripa može biti vrlo teška bolest, a ako nastanu komplikacije, može biti i smrtonosna.
Tvrdnja broj 2: Zdrav/a sam i ne trebam se cijepiti
Netočno. Zdrave osobe mogu oboljeti od gripe i iako će ona kod njih proći blago, moraju odmirovati i biti na bolovanju. Mogu i zaraziti velik broj ljudi oko sebe. Virus gripe širi se kapljičnim putem (kašljanjem, kihanjem, govorom) te preko predmeta, a širi se već dok osoba i ne zna da je oboljela. Tako može zaraziti svoju djecu, starije ukućane ili nekog drugog u javnom prijevozu, prodavaonici, bilo gdje. Zbog toga je nužno da se cijepi što veći broj ljudi, čime se stječe jači kolektivni imunitet. Zbog toga se trebaju cijepiti i svi zdravstveni radnici te oni koji brinu o osobama u domovima umirovljenika ili tete u vrtićima.
Tvrdnja broj 3: Od cjepiva sam dobio/la gripu
Neistina. U cjepivu se ne nalazi virus koji uzrokuje bolest, nego se nalazi samo onesposobljeni djelić virusa koji u organizmu potiče stvaranje imuniteta. Ako je osoba u vrijeme cijepljenja dobila gripu, to samo znači da se zarazila neposredno prije cijepljenja ili neposredno nakon njega dok organizam još nije razvio imunitet. Nakon cijepljenja potrebno je otprilike dva tjedna da se razvije puni imunitet na gripu, a činjenica je i da neke osobe neće razviti dostatan imunitet. I jače prehlade mogu simptomima nalikovati gripi, pa osobu navesti na pogrešan zaključak.
Tvrdnja broj 4: Iako sam se cijepio/la, ipak sam dobio gripu
To je istina. Naime, sastav cjepiva, odnosno tip virusa u cjepivu za sjevernu polutku se svake godine određuje prema tipu virusa koji je u prethodnih šest mjeseci cirkulirao južnom polutkom. No kako se virus gripe prilično brzo mijenja, to znači da cjepivo nije dobro „pogođeno“, odnosno da se pojavio drugi tip virusa od onog kojim se cijepilo. Te promjene virusa su i razlog zašto se svake godine trebamo ponovno cijepiti. Osim toga, neke osobe neće razviti dostatan imunitet, čak i kad je cjepivo dobro odabrano. No sigurno je i čvrsto dokazano da kad cijepljena osoba dobije gripu, bolest je znatno slabijeg intenziteta i komplikacije nastupaju vrlo rijetko.
Tvrdnja broj 5: Bolujem od kronične bolesti i ne smijem se cijepiti
Upravo suprotno, osobe koje boluju od kroničnih bolesti, posebice srca i pluća, kroničnih metaboličkih bolesti (poput šećerne bolesti, pretilosti), kroničnih bolesti bubrega, krvi i živčano-mišićnog sustava koje utječu na disanje i bolesti koje oštećuju imunosni sustav (maligne bolesti, dugotrajno liječenje kortikosteroidima) trebaju se cijepiti i zbog toga je cjepivo za njih besplatno. Infekcija gripom kod takvih bolesnika često dovodi do pogoršanja kronične bolesti i drugih komplikacija gripe, što može biti vrlo teško i opasno te završiti fatalno.
Tvrdnja broj 6: Trudna sam i ne smijem se cijepiti
Netočno. Trudnice su u velikom riziku od nastanka brojnih komplikacija i u sezoni otprilike 10% hospitaliziranih bolesnika čine upravo trudnice. Ujedno, cijepljenjem trudnica štiti sebe i novorođenče, koje se inače može cijepiti tek nakon šest mjeseca života.
Protiv čega se cijepimo – pregled bolesti protiv kojih se treba zaštititi
Bolesti protiv kojih se cijepimo su opasne i teške (difterija, tetanus, hripavac, dječja paraliza, tuberkuloza, bolesti uzrokovane hemofilusom, hepatitis...
SAZNAJTE VIŠETvrdnja broj 7: Cjepivo uzrokuje brojne nuspojave
Ni ova tvrdnja nije istinita. Najčešća nuspojava cjepiva je bolnost na mjestu uboda, koja prolazi za nekoliko dana. Kod nekih osoba će se javiti blago povišena temperatura, glavobolja, umor, no to su zapravo reakcije organizma jer je potaknuta imunosna reakcija koju i želimo potaknuti. Ako je osoba ikad imala težu reakciju na cjepivo, neće se cijepiti pa je upravo stoga nužno da se cijepi što više ljudi kako bi zaštitili one koji se ne mogu ili ne smiju cijepiti. Ne smiju se cijepiti ni osobe alergične na jaja.
Ja sam se cijepila. Prvo, zato što ne želim biti bolesna i ne želim da me gripa izmuči. Drugo, zato što brinem o nekoliko starijih, kroničnih bolesnika i ne želim im prenijeti bolest. Ako još niste, razmislite trebate li se i vi cijepiti.