Česta zimska muka mališana: ublažavanje i prevencija grlobolje

Najvjerojatniji uzrok grlobolje kod djeteta ovisi o dobi djeteta, godišnjem dobu, pa čak i o zemljopisnom području. Dok su virusi najčešći uzrok upale grla, tu su i bakterije. Oboje se prenosi s jedne osobe na drugu izravno, putem dodira rukama kojima je oboljeli doticao svoj nos ili usta ili neizravno (dodirujući kvake, telefon, igračke itd.).

Teško je odrediti uzrok upale grla samo na temelju simptoma, nerijetko su potrebni pregled i laboratorijske pretrage.

Simptomi virusnih i bakterijskih infekcija

Postoje mnogi virusi koji mogu uzrokovati bol i oticanje grla. Najčešće je riječ o virusima koji uzrokuju običnu prehladu, no grlobolja je često simptom i drugih bolesti koje izazivaju virusi poput virusa gripe, enterovirusa, adenovirusa i Epstein-Barr virusa (uzročnik mononukleoze).

Simptomi koji se mogu pojaviti kod virusne infekcije mogu uključivati:

• curenje iz nosa ili začepljenost,
• iritaciju ili crvenilo očiju,
• kašalj,
• promuklost,
• bol u nepcu,
• kožni osip ili
• proljev.

Osim toga, djeca s virusnim infekcijama mogu imati temperaturu i osjećati se slabo.

S druge strane je često spominjan streptokok grupe A koji uzrokuje streptokoknu upalu grla. Iako i druge bakterije mogu uzrokovati grlobolju, ovaj je streptokok najčešći bakterijski uzročnik – do 30 posto djece s upalom grla zimi imat će u brisu streptokok grupe A. Streptokokna upala grla obično se javlja tijekom zime i ranog proljeća te je najčešća kod djece školske dobi i njihove mlađe braće i sestara.

Simptomi streptokokne upale grla u djece starije od tri godine često se iznenada razviju i uključuju:

• groznicu (temperatura ≥ 38 °C),
• glavobolju,
• bol u trbuhu,
• mučninu i
• povraćanje.

Ostali simptomi mogu uključivati natečene limfne čvorove na vratu, bijele gnojne mrlje na stražnjoj ili bočnoj strani grla, male crvene točkice na nepcu i oticanje uvule (mišićna tvorba u sredini mekoga nepca, pokrivena sluznicom koja slobodno visi poput „jezičca“).

Streptokokna upala grla nije uobičajena kod djece mlađe od dvije do tri godine, no može se pojaviti te uzrokovati dugotrajno curenje nosa i začepljenost, temperaturu i osjetljive limfne čvorove na vratu. Dojenčad mlađa od godinu dana mogu biti nervozna, smanjenog apetita i s temperaturom.

Drugi uobičajeni uzroci grlobolje koji nisu povezani s infekcijom uključuju udisanje suhog zraka kroz usta (osobito zimi) i alergije (alergijski rinitis).

Postavljanje dijagnoze

Većina slučajeva grlobolje uzrokovana je virusima i ne zahtijeva liječenje. Međutim, važno je prepoznati i liječiti djecu sa streptokoknom upalom grla kako bi se spriječilo širenje infekcije i spriječile potencijalno ozbiljne komplikacije Streptococcusom grupe A (npr. reumatska groznica).

Roditeljima i skrbnicima je teško znati je li grlobolja kod njihovog djeteta uzrokovana streptokokom ili virusom. Potiče ih se da nazovu liječnika kako bi utvrdili treba li dijete doći na pregled, posebno ako:

• temperatura je viša od 38,3 °C,
• dijete boli grlo, ali ne kašlje,
• dob djeteta je od 5 do 15 godina,
• nedavno je bilo izloženo nekome s upalom grla,
• ima poteškoće s disanjem ili gutanjem,
• djetetov glas zvuči prigušeno,
• vrat je ukočen ili je otežano otvaranje usta,
• roditelj ima pitanja ili je zabrinut zbog simptoma.

Ako liječnik posumnja da bi dijete moglo imati streptokoknu upalu grla, može se napraviti test za potvrdu dijagnoze. Ako dijete nema znakove ili simptome streptokokne upale grla, testiranje obično nije potrebno.

Liječenje grlobolje i savjeti za samopomoć

Liječenje grlobolje ovisi o uzroku; streptokokna upala liječi se antibiotikom poput penicilina ili amoksicilina, dok se virusni faringitis liječi mirovanjem, lijekovima protiv bolova i drugim mjerama za ublažavanje simptoma.

Za ublažavanje grlobolje mogu se dati bezreceptni lijekovi prema savjetu liječnika ili ljekarnika. Osim toga, treba pratiti dijete zbog opasnosti od dehidracije ako dijete zbog grlobolje ne želi piti ili jesti.

Grgljanje slanom vodom staro je sredstvo za ublažavanje bolova u grlu. Nije jasno je li ovaj tretman učinkovit, ali je malo vjerojatno da će biti štetan. Većina recepata predlaže četvrt do pola čajne žličice soli po šalici (oko 2,5 dcl) tople vode. Vodu treba grgljati i zatim ispljunuti (ne progutati). Djeca mlađa od šest godina obično to ne mogu pravilno učiniti.

Za ublažavanje grlobolje dostupni su i sprejevi koji sadrže lokalne anestetike. No treba pripaziti jer uobičajeni sastojak anestetika, benzokain, može izazvati alergijske reakcije. Sprejevi se obično ne preporučuju za djecu.

U ljekarnama su dostupne i razne pastile za grlo za ublažavanje suhoće u ustima ili boli. Pastile se ne preporučuju djeci mlađoj od pet godina koja se mogu zagrcnuti.

Druge intervencije uključuju ispijanje toplih napitaka (npr. čaja od meda ili limuna, pileće juhe), hladnih napitaka ili jedenje hladnih ili smrznutih deserata (npr. sladoleda, sladoleda). Ovi tretmani su sigurni za djecu. Med se ne smije davati djeci mlađoj od 12 mjeseci zbog mogućeg rizika od trovanja botulizmom. Na tržištu se nude i alternativni tretmani za ublažavanje bolova u grlu. S obzirom na rizik od kontaminacije pesticidima/herbicidima, nerijetko netočne informacije o doziranju te nedostatak studija koje pokazuju da su ti tretmani sigurni i učinkoviti, njih se ne preporučuje davati djeci.

Mjere prevencije

Pranje ruku bitan je i vrlo učinkovit način sprečavanja širenja infekcije. Ruke treba namočiti vodom i običnim sapunom te trljati jednu o drugu 15 do 30 sekundi. Posebnu pažnju treba posvetiti noktima, području između prstiju i zapešću. Ruke treba temeljito isprati i osušiti papirnim ručnikom.

Sredstva za trljanje ruku na bazi alkohola dobra su alternativa za dezinfekciju ako umivaonik nije dostupan. Postoje i zaštitne kreme koje treba rasporediti po cijeloj površini ruku, prstiju i zapešća dok se ne osuše i mogu se koristiti po nekoliko puta. Sredstva za trljanje ruku dostupna su kao tekućina ili vlažne maramice u malim, prijenosnim veličinama koje je lako nositi u džepu ili torbici. Kada je umivaonik dostupan, vidljivo zaprljane ruke treba oprati sapunom i vodom.

Ruke treba oprati nakon kašljanja, ispuhivanja nosa ili kihanja. Iako nije uvijek moguće ograničiti kontakt s bolesnom osobom, širenje infekcije može se spriječiti ako se izbjegava dodirivanje očiju, nosa ili usta.

Osim toga, maramice treba koristiti za prekrivanje usta prilikom kihanja ili kašljanja. Ove korištene maramice treba odmah baciti. Kihanje/kašljanje u rukav odjeće (na unutarnjem dijelu lakta) još je jedan način sprečavanja prskanja sline i sekreta te ima prednost jer ne zagađuje ruke.

Kada svakako potražiti pomoć

Osobe koje skrbe o djetetu s grloboljom te jednim ili više od ovih simptoma i znakova, trebaju odmah kontaktirati liječnika:

• poteškoće s gutanjem ili disanjem,
• pretjerano slinjenje kod dojenčadi ili malog djeteta,
• temperatura iznad 38,3 °C
• oticanje vrata,
• nemogućnost ili nespremnost da pije ili jede,
• prigušen glas,
• teško otvaranje usta,
• ukočenost vrata.

Korišten izvor: Patient education: Sore throat in children (Beyond the Basics)