Zadovoljava li prehrana potrebu djece za vitaminima?

Najvažnija zadaća roditelja je osigurati pravilan unos nutrijenata koji su potrebni za normalan rast i razvoj djeteta. Od samog rođenja dijete majčinim mlijekom dobiva sve što mu je potrebno za rast i razvoj.

Poslije, što je dijete starije, njegove se potrebe mijenjaju. Roditelji često posjećuju ljekarnu tražeći vitaminske dodatke kada primijete da im djeca izgledaju blijedo, slabo dobivaju na težini ili imaju slab apetit. Ako je prehrana uravnotežena, nema potrebe uzimati dodatne količine vitamina. Vitamine je najbolje uzimati kroz prehranu jer tako je njihova iskoristivost i apsorpcija bolja. 

Hrana upitne kvalitete

No hrana je danas vrlo upitne kvalitete. Poznavajući moderne metode obrađivanja tla koje osiromašuju sastav namirnica, proces termičke obrade i konzerviranja hrane te nepouzdane izvore odakle voće i povrće dolazi na naše tržnice i u trgovine, ne možemo biti sigurni što zapravo organizam prima kroz prehranu. Od najranijeg djetinjstva potrebno je poticati zdravu prehranu u kojoj su zastupljene raznovrsne namirnice, od žitarica, povrća, voća i ribe do drugih namirnica životinjskog podrijetla. No danas, kada se gotovo nitko ne hrani uravnoteženo, povremeni dodatak vitamina je opravdan. 

Danas, kada se gotovo nitko ne hrani uravnoteženo, povremeni dodatak vitamina je opravdan

Nekontrolirana prodaja 

Vitamini imaju važnu ulogu u postizanju i održavanju normalnog zdravlja našeg organizma. Organizam ne može sam proizvoditi vitamine, samo neke može sintetizirati iz provitamina (npr. vitamina A i vitamina D). Nedovoljan unos hrane bogate vitaminima može uzrokovati teška oboljenja, oštećenja organizma i poremećaj metabolizma. 

Na tržištu postoji mnoštvo vitaminskih preparata, njihova dostupnost je velika ne samo u ljekarnama nego i u trgovinama. Velikom dostupnošću, njihova upotreba i prodaja nije kontrolirana, a odabir preparata je prepušten vama, kupcima. Zato je važno da se prije kupnje preparata posavjetujete s ljekarnikom ili liječnikom. Jednako tako, važno je da se takvi preparati kupuju u ljekarnama ili specijaliziranim trgovinama. Danas je popularna prodaja dodataka prehrani i lijekova putem interneta, ali takva kupnja nije sigurna. 

Dnevni unos 

Vitamine dijelimo u dvije skupine:

• vitamine topive u mastima (lipofilni) gdje spadaju vitamini A, D, E i K te
• vitamine topive u vodi (hidrofilni) kao što su vitamin C i vitamini B kompleksa.

Vitaminski preparati mogu se koristiti u bilo koje doba dana, ali je ipak preporuka da se uzimaju nakon obroka zbog apsorpcije vitamina topivih u mastima. Posebnu pozornost potrebno je obratiti na prekomjerno uzimanje vitamina koji su topivi u mastima jer se oni kumuliraju u organizmu i mogu izazvati čitav niz štetnih djelovanja. 

Aktivnost i jačina vitamina izražava se u internacionalnim jedinicama (i.j. ili IU), miligramima (mg) ili mikrogramima (μg). Primjerice: vitamin C 50 mg, vitamin C 500 mg, vitamin E 200 i.j…. 

Posebnu pozornost potrebno je obratiti na prekomjerno uzimanje vitamina koji su topivi u mastima jer se oni kumuliraju u organizmu i mogu izazvati čitav niz štetnih djelovanja

RDA (Recomended Dietary Allowances) – preporučene dnevne količine predstavljaju razinu dnevnog unosa nutrijenta (vitamina ili minerala) koja je dovoljna za zadovoljenje potreba gotovo svih zdravih pojedinaca (97 – 98%) određene životne dobi. 

Važnost vitamina i minerala u razvoju djeteta 

Za pravilan rast i razvoj djeteta važno je zadovoljiti potrebe za sljedećim mikronutrijentima:

• Vitamin C djeca dobivaju majčinim mlijekom ako se majke dojilje pravilno hrane. Nalazi se, također, i u tvorničkim dojenačkim mliječnim formulama. Vitamin C djeca mogu dobiti prehranom koja uključuje dovoljno voća i povrća te na taj način mogu podmiriti svakodnevnu potrebu za tim vitaminom. 
• Željezo u dojenčadi prvenstveno ovisi o stanju željeza u majke. Ove preparate ordinira liječnik ako je potrebno. 
• Kalcij je najpotrebniji u najmlađoj dobi, u pubertetu i adolescenciji kad se postiže životni maksimum ukupne količine kalcija u kostima. Nedostatak kalcija u tom periodu može rezultirati osteoporozom u starijoj dobi. Dnevne potrebe organizma za kalcijem, ovisno o dobi, su slijedeće: dojenče do 6 mjeseci – 400 mg, dojenče do 12 mjeseci – 600 mg, dijete od 2 do 12 godina – 800 mg. Potrebno je da dijete uzima namirnice s izrazito visokom koncentracijom kalcija kao što je mliječna hrana, a i dodatke prehrani koji sadrže kalcij. 
• Vitamin D prvenstveno se koristi u prevenciji rahitisa. U prevenciji rahitisa potrebno je dodavati vitamin D i to u dozi od 200 IU za novorođenče i u dozi od 400 IU za dojenče. Prevenciju je potrebno provoditi u zimskim mjesecima i u djece u drugoj i trećoj godini života te je potrebno obratiti pozornost na prehranu i redovito izlaganje suncu. 
• Vitamin A vrlo je rijetko u deficitu pa stoga nije opravdano njegovo dodatno uzimanje. Potrebno je u prehranu djeteta uključiti što više žutonarančastog i tamnozelenog voća i povrća koje je bogato beta-karotenom te na taj način spriječiti deficit ovog vitamina. 
• Vitamini B skupine rijetko nedostaju dječjem organizmu. Ugroženu skupinu djece (ako se hrane majčinim mlijekom) zbog nedostatka vitamina B12 i B6 čine djeca majki koje se hrane vegetarijanskim načinom. 
• Folna kiselina može biti u deficitu u dojenčadi koja se hrani kozjim mlijekom. Bitno je imati na umu da je kozje mlijeko siromašno folnom kiselinom pa se u djece koja su hranjena isključivo kozjim mlijekom često razvija megaloblastična anemija. 
• Vitamin E je vrlo rijetko u deficitu u djece koja žive u razvijenim zemljama. Djeca hranjena majčinim mlijekom zadovoljavaju svoje dnevne potrebe, a mliječne formule su dodatno obogaćene. 
• Fluor se pokazao djelotvoran u prevenciji karijesa. U nekim zemljama provodi se fluoridiranje vode za piće dok su u nas uobičajeni individualna prevencija preparatima fluora u obliku pasta za zube i premazivanje zuba koje obavlja stomatolog.