Upala pluća često pogađa djecu, no može joj se stati na kraj
Svjetski dan borbe protiv upale pluća obilježava se 12. studenog kako bi se podigla svijest o ovoj bolesti
Svjetski dan borbe protiv upale pluća ujedinjuje ljude diljem svijeta u njihovim zahtjevima da se nešto učini kako bi borba protiv ove bolesti bila što uspješnija.
Prvi svjetski dan pneumonije održan je 2009. godine, udruženjem više od 100 organizacija koje predstavljaju interese djece u Globalnu koaliciju protiv dječje pneumonije.
Svake se godine obilježava na ovaj specifični datum kako bi se javnost informiralo o ovoj izlječivoj bolesti od koje svake godine umre skoro milijun djece mlađe od pet godina, navodi Svjetska zdravstvena organizacija.
Osim djece, na upalu pluća nisu imuni ni stariji ljudi. Naime, pneumonija godišnje pogađa oko 450 milijuna ljudi te je na šestom mjestu među glavnim uzrocima smrtnosti.
Nažalost, ni Hrvatska nije imuna na pneumoniju pa se kod nas godišnje registrira oko 50 do 60 tisuća oboljelih od pneumonije, a oko 10 tisuća se hospitalizira. Više od 90 posto svih smrti od pneumonije odnosi se na stariju populaciju.
Uzrok upale pluća
Pneumoniju najčešće izazivaju infekcije uzrokovane bakterijama, ali i virusima, dok se gljivična pneumonija javlja puno rjeđe. Miješane infekcije bakterijama i virusima mogu se javiti u do 45 posto infekcija kod djece i 15 posto infekcija kod odraslih.
Bakterije su najučestaliji uzrok pneumonije, a vrsta Streptococcus pneumoniae izolirana je u gotovo 50 posto slučajeva. Bakterije do pluća najčešće dospijevaju udisajem iz grla ili nosa, a mogu se proširiti i krvlju.
>>Najteža infekcija dišnih putova: upalu pluća treba shvatiti ozbiljno!<<
Što se tiče virusa, kod odraslih osoba oni čine približno trećinu, a kod djece oko 15 posto slučajeva pneumonije. Kod dojenčadi i male djece susrećemo respiratorni sincicijalni (RS) virus, a adenoviruse u starije djece. Kod odraslih osoba virusne upale pluća su rjeđe, a prouzročene su virusom influence A.
Virusi do pluća mogu doprijeti različitim putevima – dodirivanjem očiju ili nosa nakon dodirivanja virusom zagađenih predmeta, udisanjem u zraku raspršenih kapljica koje sadrže virus, na nos ili usta ili putem krvi, piše Wikipedija.
Simptomi upale pluća
Bolest se razvija postupno, a karakteriziraju je povišena temperatura, glavobolja, zimica i opća slabost organizma. Kako navodi mr. sc. Alma Rožman, simptomi dišnog trakta razvijaju se kasnije, a najčešći su grlobolja, hunjavica, promuklost, suhi nadražajni kašalj i bolovi u prsima.
Pneumoniju najčešće izazivaju infekcije uzrokovane bakterijama, ali i virusima, dok se gljivična pneumonija javlja puno rjeđe.
Kako je liječiti?
Upala pluća kod mladih, zdravih osoba liječi se antibioticima i odmorom kod kuće, dok se kod bolesnika koji pate od srčanih bolesti, dijabetesa ili oslabljenog imuniteta treba razmotriti potreba za bolničkim liječenjem jer kod njih ona može biti opasna za život.
Također se preporučuje cijepljenje protiv gripe, a osobama koje su sklone upalama pluća ili kroničnim bolesnicima preporučuje se i cijepljenje protiv pneumokoka, bakterije koja najčešće uzrokuje upalu pluća.