U svakom zlu ima nešto dobro: kako rast cijena može potaknuti zdravu prehranu
Epidemija pretilosti među djecom posljednjih je godina poprimila zabrinjavajuće razmjere, a upravo bi svakodnevna poskupljenja mogla doprinijeti zaustavljanju tog negativnog trenda
Nova školska godina već se je zahuktala, a roditelje iznova, svake jeseni, muči vječito pitanje: što djeci dati za užinu? Nešto pripremljeno kod kuće ili novac da se sami za nju pobrinu? A o tome koliko se djeca dobro brinu o svojoj užini, pokazuje nam, više nego očita, epidemija debljine među najmlađima.
Domaća hrana kao povoljniji izbor
Za sve postoji rješenje, a ono je danas bliže nego ikada u posljednjih 30-ak godina. Velik poticaj za povratak domaćoj hrani i zdravim prehrambenim navikama jest, koliko god to čudno zvučalo, svakodnevno poskupljenje cijena namirnica. Mudri roditelji će ovu situaciju iskoristiti na dobrobit svoje djece – njihovo mršavljenje na prihvatljiv način te unaprjeđenje zdravlja cijele obitelji.
Sve je više djece pretilo, iznenadit će vas stanje u Hrvatskoj
Evo nekoliko razloga zašto se prikloniti izvornim, neprerađenim i minimalno prerađenim namirnicama te savjeta kako prijelaz prema kvalitetnoj prehrani učiniti lakšim.
Salama ili sir?
Djeca često za školsku užinu odaberu sendvič sa salamom ili hrenovku u lisnatom tijestu. Salame, kobasice, paštete, hrenovke i slični proizvodi često sadrže polifosfate, odnosno aditive koji potenciraju izlučivanje kalcija iz kostiju, to jest remete njegovu iskoristivost iz konzumirane hrane. Time negativno utječu na gustoću i zdravlje kostiju. Osim toga, čest unos polifosfata vezuje se uz povećan rizik za pojavu bolesti srca i krvnih žila.
I zato, umjesto salame, svome djetetu u sendvič stavite polutvrdi sir. U njemu su visokovrijedne bjelančevine, kalcij, magnezij te vitamini B skupine koji podupiru stvaranje novih stanica i dobivanje energije iz konzumirane hrane.
Što se cijena tiče, raspon za kilogram salame se kreće od 35 do 150 kn, dok je cijena polutvrdog sira od 57 do 92 kn. Je li mudriji odabir polutvrdi sir prosječne cijene ili salama, procijenite sami.
Tu je i svježi sir kao izvrstan nadjev za savijaču od tankih kora ili za palačinke. Eto dobrodošlih ideja za kvalitetne školske užine. Spremite ih djeci u zanimljive, šarene kutijice, što će im biti dodatni poticaj da prigrle domaću hranu.
„Plodovi mora“ ili srdele?
Prema liniji manjeg otpora, često se za riblji rižoto kupuje gotova mješavina „plodovi mora“ koja sadrži tzv. surimije. U njima je samo 20% ribljeg mesa, dok ostatak čine škrob, bjelančevine jaja i soje te brojni aditivi među kojima su boje, pojačivači okusa te fosfati. Posljednji, spomenuto je to ranije, remete apsorpciju kalcija iz hrane.
Kilogram „plodova mora“ upitne kvalitete stoji oko 100 kn, pa je daleko korisnije i jeftinije kupiti kilogram srdela za 30 kn. Znamo svi da one obiluju vrijednim bjelančevinama i omega-3 masnim kiselinama.
Pržene srdele, uz kuhani krumpir i cvjetaču začinjene solju, paprom, češnjakom i maslinovim uljem, čine jednostavan, a u isto vrijeme kvalitetan ručak za cijelu obitelj.
Domaći ili kupovni voćni jogurt?
Školarci vole voćne jogurte, no treba znati kako je u njima više dodanog šećera nego voća, a tu su i „nezaobilazni“ aditivi (boje, arome, zgušnjivači…).
Uzmimo za primjer voćni jogurt s 8% jagode. Čašica mase 150 g košta 4.5 kn. Daleko kvalitetniji voćni jogurt svom djetetu možete pripremiti kod kuće. Za 150 g voćnog jogurta, pomiješajte 137 g jogurta (2.05 kn), 12 g zamrznutog šumskog voća (0.6 kn) i 1 g meda (0.15 kn). Za 2.80 kn dobit ćete nutritivno kvalitetnu užinu u kojoj će dijete uživati. Kako se ono, među prijateljima, ne bi osjećalo manje vrijedno jer nosi užinu od kuće, stavite mu voćni jogurt u malu, metalik termos čašicu. Bit će oduševljeno.
Kupovna piroška ili domaća savijača?
Htjeli mi to priznati ili ne, lisnato tijesto obiluje mastima. Lisnati izgled dobiva se tako da se tijesto nekoliko puta premazuje margarinom, presavija i valja. Pojesti slani trokut sa sirom od lisnatog tijesta jednom u mjesec dana, neće dovesti do debljine kod djeteta, no jede li ono za užinu u školi najčešće pizzu, lisnata peciva, piroške i krafne, rizik svakako postoji.
Ne radi se samo o debljini, već i o velikoj mogućnosti za razvoj bolesti koje su se ranije vezivale uz stariju dob. Tako smo danas svjedoci sve češće prisutnosti šećerne bolesti te bolesti krvožilnog sustava kod djece i mladih. Slabo aktivna djeca koja svoje slobodno vrijeme provode pred ekranom (računalom, televizijom, mobitelom…) energiju iz velike količine konzumirane masti nemaju gdje potrošiti te se ona skladišti u obliku masnog tkiva.
Umjesto novca, da sebi za užinu u pekarnici kupi lisnato pecivo, pametnije je djetetu pripremiti slanu savijaču od tankih listova s nadjevom od svježeg sira.
Voćni sok ili svježe voće?
Na što je najpametnije potrošiti 9 kn? Na kilu jabuka, litru cola napitka ili litru voćnog koktela? Svima su nam jabuke favorit, no nemali broj djece u danu ne pojede niti jedan komad voća. A trebao bi. Možda će neki reći kako se voćnim napicima dodaju vitamini. To je potpuno točno, no ne postoji voćni sok koji može zamijeniti cijelo voće.
Naime, u cijelom voću su topljiva i netopljiva vlakna, koja pomažu radu crijeva i doprinose zdravlju krvožilnog sustava, a tu su i vrijedni antioksidansi koji u organizmu ispoljavaju cijeli niz korisnih aktivnosti. Ni jednih ni drugih nema u napicima u količini u kojoj ih ima u voću.
Nadalje, od svih sastojaka, voćni koktel sadrži najviše vode te znatnu količinu dodanog šećera; u obliku glukozno-fruktoznog sirupa i saharoze. Energetska vrijednost 100 g cola napitka je 45 kcal, voćnog koktela je 40 kcal, dok 100 g jestivog dijela jabuke nosi 35 kcal. Na prvi pogled je to mala razlika, no ona se vremenom gomila te se višak nepotrošene energije skladišti kao potkožna mast.
Osim toga, dodani šećer iz gotovih napitaka se brzo probavlja i odlazi u stanice. Ubrzo nakon toga, snižava se koncentracija glukoze u krvi što stvara osjećaj gladi i dijete potiče na ponovno jedenje i pijenje, iako tijelu energije ne manjka.
I zato, djeci za ručak ponudite vodu, a za užinu voće.
Fizička aktivnost mališana: Igra je preduvjet zdravog razvoja
Fizička aktivnost mališana, a posebno igra na otvorenom, neophodna je kako bi se naša djeca normalno razvijala, stjecala neophodne...
SAZNAJTE VIŠEVisokoprerađena hrana nije simbol dobrog standarda
Zaključno se može kazati kako visokoprerađenu hranu moramo prestati promatrati kao simbol dobrog standarda.
Pravi je trenutak vratiti se izvornoj, neprerađenoj hrani koja i u ovo vrijeme nemilosrdnih poskupljenja, pomiruje u sebi kriterij prihvatljive cijene i dobre kvalitete kao glavne čimbenike odabira namirnica.
U konačnici, mudrim izborom hrane, unaprjeđujemo kako zdravlje djece, tako i odraslih članova obitelji i pozitivno utječemo na vitalnost pučanstva u cjelini.
Autorica teksta dr. sc. Vesna Bosanac, nutricionistkinja je i autorica knjige „Prehrana mladih sportaša“. Pratiti ju možete i na stranici www.prehranasportasa.com