Trebaju li djeca dodatke prehrani?

Dugo vremena postoji jasno izražena želja roditelja za pojačanjem imunosti njihove djece kako bi ih zaštitili od infekcija dišnih puteva i probavnog sustava. Istovremeno, odgovarajući na ove zahtjeve, industrija nudi brojna rješenja. Vitamini, minerali, biljni pripravci i probiotici čine većinu ponude. U protekle dvije godine, otkako je započela pandemija SARS-CoV-2 virusa, potražnja i ponuda navedenih proizvoda je još prisutnija. Ponuda je opće prisutna u svakodnevnom životu i sredstvima javnog priopćavanja. Postavlja se pitanje kako pomoći roditeljima da raspoznaju relevantne činjenice utemeljene na znanosti? Dodatno, osim na imunosni sustav, navedeni dodaci prehrani mogu imati utjecaj i na ostale tjelesne sustave djeteta.

Osnovno što treba znati

Uvodno je važno istaknuti da, kada govorimo o djetetu, treba promatrati period od začeća; puno onoga što određuje kakvog ćemo zdravlja biti se događa prije rođenja. Druga važna činjenica jest da u najranijoj dobi postoje vrlo burni (i osjetljivi) razvojni procesi. Postoje dosta velike individualne razlike, u neke djece su procesi brži, a u neke sporiji. I treće, kako bi se ovi procesi odvijali neometano i na najbolji mogući način, potrebno je osigurati sve što je za njih potrebno.

Nedostatak, jednako kao i suvišak pojedinih čimbenika, remeti optimalni razvoj i funkcioniranje organizma. Dakle, vrlo je upitno možemo li dodatnom intervencijom, odnosno primjenom većih količina od potrebnih sastojaka, postići višu razinu zdravlja. Stoga u zaključku uvodnog dijela treba reći kako je zdrav životni stil najbolji jamac dobrog zdravlja. Konkretno se to odnosi na raznovrsnu prehranu, odsustvo zagađivača iz okoliša koji mogu biti prisutni u hrani, vodi, zraku i robi široke potrošnje, dostatnoj tjelesnoj aktivnosti i optimalne psihosocijalne uvjete.

Nažalost, u praksi se susreću situacije kada roditelj poseže za nekim od preparata za kojeg vjeruje da ima učinak jačanja imunosti, dok je istovremeno dijete izloženo duhanskom dimu ili mu je prehrana reducirana na svega nekoliko namirnica.

Kada su dodaci prehrani važni?

Navedeni dodaci prehrani stoga imaju najvažniju ulogu u stanjima koja mogu uzrokovati određene nedostatke mikronutrijenata (vitamina i minerala) do normalizacije stanja i uklanjanja primarnog uzroka. Tako su, primjerice, poremećaji u prehrani koji su uzrokovani određenim tjelesnim bolestima ili emocionalnim poteškoćama u pravilu popraćeni s manje ili jače izraženim nedostatkom ovih sastojaka.

Vitamini

Prema svemu istraženom, vitamini D i K u ranom djetinjstvu imaju nedvojbenu korist. Vitamin D osigurava optimalni razvoj kostiju, a vjerojatno i imunosti te mozga. Preporučuje se njegova primjena tijekom prve tri godine, čak i ljeti. Vitamin K je pak koristan u prevenciji poremećaja zgrušavanja krvi koji se javlja tijekom prva tri mjeseca života u isključivo dojene djece.

Folna kiselina i vitamin C imaju zaštitni učinak tijekom trudnoće. Folna kiselina osigurava normalni razvoj mozga i kralješničke moždine, dok C vitamin smanjuje izglede za prijevremeno pucanje plodovih ovoja i prijevremeni porođaj. K vitamin tijekom trudnoće, prema nekolicini radova, umanjuju izglede da dijete kasnije u životu razvije bolest ovisnosti (alkohol, opojna sredstva, nikotin).

Pregledavanjem znanstvenih radova u pravilu postoje potpuno suprotni rezultati istraživanja. Katkada se to događa zbog neprimjerene metodologije istraživanja, a katkada je riječ o komercijalnim utjecajima. Stoga zaključke treba temeljiti na neovisnim, takozvanim meta analizama, koje prikupljaju sve (ili veći broj) studija s istom temom i tada procjenjuju njihovu vrijednost i valjanost zaključaka. Primjer organizacije koja se bavi ovom temom je Cochrane (https://www.cochrane.org/ , https://croatia.cochrane.org/hr). Kakvi su njihovi zaključci na ovu temu?

U dječjoj, ali i u odrasloj dobi vitamin C nema zaštitni utjecaj kada je riječ o virusnim infekcijama dišnog sustava. U periodima ekstremnih psihofizičkih napora može umanjiti učestalost prehlada za 50% (uglavnom u odrasloj populaciji). Nisu zamijećeni neželjeni učinci zbog njegove primjene.

Vitamin D3 nema uvjerljivih zaštitnih učinaka na infekcije dišnih puteva, niti na infekciju virusom SARS-CoV-2.

Potreban je oprez s prekomjernim unosom vitamina skupine A i B, s obzirom na mogućnost pojave nuspojava. Najčešće se vitamini skupine B (neopravdano) primjenjuju za poticanje apetita.

Minerali

Željezo je nužan mikroelement za brojne procese u tijelu. Manjak je dosta čest u dječjoj dobi i često uzrokuje sniženu otpornost na infekcije dišnih puteva. Istovremeno, bakterijske infekcije također snižavaju razinu željeza u organizmu. Sumnja na njegov nedostatak se s visokom pouzdanošću može otkriti određivanjem razine hemoglobina.

Primjena cinka u fazi infekcije dišnih, ali i probavnih organa ima povoljan učinak, umanjuje trajanje i intenzitet bolesti.

Probiotici

Tema probiotika je vrlo složena, no načelno se može zaključiti sljedeće: postoje određeni povoljni učinci na infekcije gornjih dišnih puteva, probavne smetnje uzrokovane infekcijom ili antibioticima te kod dojenačkih kolika. Dodane probiotske bakterije u mliječnim proizvodima (npr. jogurt, kefir) su vrlo malene i nestandardizirane, stoga se ne može očekivati povoljan učinak.

Ostali dodaci prehrani

Omega-3 nezasićene masne kiseline nemaju učinka na otpornost prema infekcijama. Čini se da kod određenih autoimunih i neurorazvojnih bolesti mogu imati povoljan učinak.

Beta glukani imaju povoljan učinak na težinu i trajanje infekcija dišnih puteva, a prema zadnjim izvještajima jednak učinak je zapažen i kod SARS-CoV-2 infekcija. Treba napomenuti da postoji više vrsta beta glukana i više razina pročišćenosti preparata.

Dokazi o zaštitnom učinku od infekcija dišnih puteva ehinaceje su vrlo slabi. Nerijetko su studije teško usporedive s obzirom na to da postoje različiti preparati koji sadrže različite vrste i dijelove biljke. Nerijetko postoje i dodaci vitamina i/ili minerala.

Med ima utjecaj na intenzitet i trajanje kašlja, no nema uvjerljivih podataka o preventivnom učinku. Čini se da lokalna primjena ima povoljan učinak na cijeljenje rana.

Magareće mlijeko je sastavom najsličnije ljudskom mlijeku i svojim sastavom ima povoljne učinke na imunosni sustav. No potreban je oprez jer se ne preporučuje unos sirovog (termički neobrađenog) mlijeka. S obzirom na visoku cijenu, najčešće se daju male količine mlijeka, stoga nije za očekivati vidljiv učinak.

Zaključno

Dojenje, raznovrsna uravnotežena prehrana, kretanje, boravak na otvorenom, zaštita od zagađivača iz okoliša te cijepljenje su temelj optimalnog razvoja imunosnog sustava. Dodaci prehrani imaju mjesta u slučajevima poremećaja prehrane ili tijekom bolesti.