Sve je više djece pretilo, iznenadit će vas stanje u Hrvatskoj

Vjerovali ili ne, ali epidemija debljine jedan je od gorućih zdravstvenih problema današnjice – Svjetski dan debljine upozorava da su prekomjerna težina, debljina i pretilost odraslih na svjetskoj razini postali većim problemom od neuhranjenosti ili gladi. Brojke koje navodi Svjetska zdravstvena organizacija, a prenosi World Obesity Federation više su nego alarmantne.

Dvije milijarde odraslih smatra se debelima, od čega 650 milijuna pati od pretilosti. To znači da je 39% svjetske populacije starije od 18 godina debelo, a čak 13% pretilo. Zapanjuje podatak da se u razdoblju od 1975. godine do 2016. broj debelih ljudi povećao za tri puta.

Statistika „podebljana“ zabrinjavajućim brojkama

Procjenjuje se da većina današnjeg svjetskog stanovništva živi u zemljama u kojima debljina i pretilost ubiju više ljudi nego neuhranjenost. Nastavimo li se debljati ovim tempom, do 2025. godine imat ćemo 2,7 milijardi debelih ljudi, milijardu pretilih te 177 milijuna ljudi s ozbiljno narušenim zdravljem čiji će uzrok biti prekomjerna tjelesna masa.

Zbog svega navedenog, 2005. godine pokrenuta je inicijativa za osnivanjem Svjetskog dana debljine. Njezin cilje je skrenuti pozornost javnosti na ovaj zabrinjavajući javnozdravstveni trend.

I dok brojke o debljini odraslih upozoravaju na negativne životne trendove, ništa manje alarmantna situacija nije ni kada se u obzir uzmu podaci o prekomjernoj težini kod djece i mladih.

U samo 40 godina broj djece školske dobi i adolescenata s prekomjernom težinom povećao se deset puta. Brojka predebele djece povećala se s 11 milijuna (od prije 4 dekade) na 124 milijuna u 2016. godini. Tome treba dodati i 216 milijuna debele djece koja još nisu bila predebela u trenutku zaključenja procjene njihova broja.

Iako se prekomjerna debljina ne smatra kroničnom bolešću, ona je glavni rizični faktor za narušeno zdravlje i ranu smrt kod kardiovaskularne bolesti, nekih vrsta karcinoma, dijabetesa i osteoartritisa.

Pretila djeca najčešće ostaju takva i kada odrastu. Stoga je prevencija debljine u najranijoj dobi od iznimne važnosti za skretanje kursa mladih s nezdrave putanje života.

Kako Hrvatska stoji na ljestvici dječje pretilosti?

Upravo iz tog razloga World Obesity Federation izdala je publikaciju pod nazivom „Atlas dječje pretilosti“ u kojem su objavljeni podaci o prekomjernoj težini djece i mladih u čak 192 zemlje svijeta. Cilj je publikacije potaknuti zemlje da pojačaju napore u borbi protiv debljine, promoviraju zdravu prehranu i više sportskih aktivnosti te druge mjere koje bi mogle pomoći u smanjenju zabrinjavajućeg rasta pretilosti.

Za Hrvatsku se navode sljedeće brojke:

• 18,3% dječaka u dobi od 5-9 godina pati od prekomjerne težine
• 11,6% djevojčica iste dobi
• 11,6% akolescenata u dobi od 10-19 godina
• 6,1% adolescentica

Naša se djeca nedovoljno kreću pa je na tom planu potrebno dosta toga učiniti. Čak 72,6% dječaka adolescenata ne upražnjava zdravu dozu fizičkih aktivnosti kao ni 85,4% djevojaka. Podaci se odnose na 2010. godinu, ali situacija ni danas nije osobito povoljnija.

U usporedbi s djecom koja imaju normalnu tjelesnu masu, ova s viškom kilograma podložnija su:

• slabijem zdravlju tijekom djetinjstva, uključujući hipertenziju i narušene metaboličke procese
• narušenom osjećaju samopouzdanja
• opasnosti od vršnjačkog nasilja, izrugivanja od strane druge djece i slabijeg uspjeha u školi
• slabijem zdravlju kada odrastu i riziku nastanka kardiovaskularne bolesti

Slijedom rečenog, nije nikakvo čudo što je u svojem ovogodišnjem priopćenju povodom Svjetskog dana debljine World Obesity Federation uputila alarmantni apel vladama svijeta. U njemu se poziva nadležne da epidemiju debljine među djecom shvate kao posljednji poziv na uzbunu te krenu u provedbu naputaka za dokidanje pretilosti među djecom.