Što treba znati o osipima kod djece
Osip je vrlo česta pojava već od najranije dobi, a može biti izazvan mnoštvom uzroka, od posve bezazlenog znojenja do raznih osipnih bolesti i alergija
Osip (osutak) je vrlo česta pojava u ranoj dječjoj dobi. Od osipnih zaraznih bolesti najčešće se susreću vodene kozice, šarlah i brojni nespecifični osipi u sklopu različitih virusnih infekcija koje zahvaćaju probavu i/ili dišne puteve.
Karakteristične osipne bolesti
Svojom pojavnošću karakteristična je bolest stopala, šaka i usta u koje se javljaju maleni vodenasti mjehurići po tabanima i dlanovima, dok se u usnoj šupljini mogu zapaziti bolne afte.
Peta bolest, eritema infekciozum, ili „bolest ispljuskanih obraza“ je također tipična. Riječ je o vrlo blagoj bolesti uzrokovanoj parvovirusom B19. Osim karakterističnog zagasitog crvenila na obrazima, ova je bolest popraćena čipkastim osipom po tijelu koji brzo mijenja svoj oblik.
Nadalje, karakteristična je i pojava osipa u tzv. trodnevnoj vrućici. Dijete nakon tri do četiri dana visoke vrućice bez drugih znakova bolesti razvije osip koji traje pet do sedam dana. Riječ je o nedužnoj bolesti koja je najčešće uzrokovana HHV-6 (humanim herpes virusom 6), a naziva se još šesta bolest.
Manje često se u mlađim dobnim skupinama može javiti i herpes na usnicama ili u području lica, a vrlo rijetko može biti riječ o herpes zosteru koji tipično zahvaća manje područje kože jedne strane tijela. Nakon perioda bolnosti zahvaćenog dijela kože, razvija se crvenilo, a potom i vodeni mjehurići koji se brzo pretvaraju u krastice.
I konačno, slijedi skupina iznimno teških bakterijskih bolesti koje su popraćene točkastim krvarenjima po koži i vrućicom te lošim općim stanjem djeteta. Navedenu sliku mogu uzrokovati po život opasne infekcije meningokokom i pneumokokom (streptokokom pneumonije).
Česte pojave koje nisu zabrinjavajuće
U dječjoj dobi može biti jako izražen osip uslijed prekomjernog znojenja pri čemu je većinom trup posut sitnim prištićima koji svrbe.
U novorođenačkoj dobi se također mogu vidjeti brojne kožne promjene koje ne znače bolest nego su dijelom prirodnih procesa i ne predstavljaju bolest – od ljuštenja kože, sitnih žućkastih naslaga na nosu (milija), do akni koje nastaju kao posljedica burnih hormonskih utjecaja u najranijoj dobi.
Kožne promjene mogu uzrokovati i ubodi insekata, kontakt s nekim biljkama, ali i planktoni ako se dijete kupa u moru koje je toplo i gdje nema jačih morskih struja. U pravilu je riječ o crvenilu, otoku i svrbežu na koži.
Alergijske bolesti su sve češće
Katkada je teško razlučiti ove promjene od alergijskih reakcija koje se mogu javiti uslijed kontaktne preosjetljivosti ili unosa hrane ili lijekova na koje postoji preosjetljivost.
Ipak, vrlo je karakteristična najjača alergijska reakcija kože – urtikarija ili koprivnjača. U kratkom periodu nakon kontakta s alergenom javljaju se područja crvenila i otoka kože, katkada s bijelim područjem u središnjem dijelu promjene. Tipična je pojava svrbeža.
Ako se pritom javljaju otok lica, usnica, promuklost, kašalj ili otežano disanje riječ je o najtežem obliku alergijske reakcije – anafilaksiji i potrebna je neodložna liječnička intervencija.
Alergijske bolesti u djece su relativno česta pojava i očituju se različitim tegobama kože, probave i dišnih puteva.
- Kada je riječ o kontaktu s alergenima putem kože, tada se alergijska reakcija zapaža samo na mjestu dodira.
- U slučaju unosa alergena putem hrane, budu zahvaćene veće površine kože. Tom prigodom se mogu javiti i različite probavne smetnje: povraćanje, grčevi u trbuhu, proljev i/ili pojava krvi u stolici. Kožne promjene ne moraju biti popratna pojava alergije na namirnice i lijekove.
Pelenski dermatitis: Zašto se javlja pelenski osip i koji su simptomi?
Pelenski dermatitis (pelenski osip) je upalna promjena kože u području pelenske regije koji može biti različitog uzroka, a ovo...
SAZNAJTE VIŠE- Kada je riječ o alergiji na tzv. inhalacijske alergene (alergene koje unosimo udisanjem) alergijska reakcija se odvija na sluznici dišnih puteva. Javljaju se otok sluznice, vodenasta sekrecija i osjećaj svrbeža ili pečenja. Ovisno o dijelu zahvaćene sluznice, javljaju se kihanje i curenje nosa te otežano disanje na nos. Ako je pak zahvaćena sluznica bronha, javlja se suhi gušeći kašalj popraćen sipnjom (fićukanjem). Vrlo rijetko preosjetljivost na alergene koji se unose udisanjem može izazvati i generaliziranu alergijsku reakciju, katkada i najteži oblik – anafilaksiju. Slična se pojava može zapaziti i na spojnicama oka gdje se javljaju pečenje i prekomjerno izlučivanje suza, katkada i oticanje kapaka.
Nažalost, navedene bolesti se viđaju sve češće i zahtijevaju liječničku pomoć.