Što mucanje govori o djetetu i kada je vrijeme za posjet logopedu?

Pa, pa, pa paaaatka… Kada vaše dijete prvi put riječ “patka” izgovori na ovakav ili na drugi, no vrlo sličan način, ostajete bez riječi. Zar muca? Zašto? Pa ja nisam mucao… Javlja se mnogo pitanja koja zahtijevaju i mnogo više od odgovora.

Zato vam iznosimo činjenice pomoću kojih možete upoznati mucanje.

Govorni poremećaj

Mucanje je prije svega poremećaj govornog ritma, što zapravo znači da je poremećena govorna tečnost te je zato mucanje najpoznatiji i najočitiji govorni poremećaj. Upravo je zbog karakterističnoga govornog efekta lako prepoznatljiv.

Kada govorimo o mucanju, ponajprije mislimo na govor djeteta koje muca, odnosno na njegovo verbalno-glasovno ponašanje koje karakteriziraju sljedeće manifestacije: ponavljanje dijelova riječi i rečenica, produživanje glasova, zastoji u govoru, neodgovarajuće pauze, ubacivanje različitih glasova, poštapalice (ovaj, pa…), dulje trajanje govora, razni nepotrebni zvukovi (“uh”, “aa”, “ah”), manja količina govora, odnosno izbjegavanje govora i slično.

Mucanje nastaje zbog pretjerane kontrole, odnosno kada roditelji žele djetetu pokazati “pravi način” govora ispravljanjem i upozoravanjem ili izjavama kao što su “Govori sporije” ili “Nemoj toliko žuriti”

Mogući uzroci mucanja

Mucanje se ponekad može razviti naglo kod djeteta koje je imalo potpuno tečan govor kao reakcija na iznimno jak stres ili traumu. Takva reakcija karakteristična je za djecu kod koje je govor “slaba točka” te je povod mucanja gotovo uvijek poznat, a mucanje se javlja dan, dva nakon događaja.

Mucanje nastaje zbog pretjerane kontrole, odnosno kada roditelji žele djetetu pokazati “pravi način” govora ispravljanjem i upozoravanjem ili izjavama kao što su “Govori sporije”, “Nemoj toliko žuriti”, “Potrudi se malo”… Tada se roditeljima savjetuje da se što prije jave logopedu za savjet kako bi se spriječio razvoj kroničnog mucanja.

>>U današnje “ubrzano“ vrijeme dijete progovori prije kronološke dobi. Ako dijete ne progovori u terminu dobi, nastaje panika… No sretni ste doznate li da je vaše dijete iznimno inteligentno te da ima “Einsteinov sindrom”. Sam je Albert Einstein, po kojemu je sindrom i nazvan, progovorio kasnije, a znamo tko je on bio…<<

Naznake koje upućuju na mogućnost da dijete muca su:

• dijete se “bori” s riječima (pri ponavljanju sloga ili riječi naglo povisuje glas)
• povećao se broj ponavljanja (prije je dijete govorilo npr.”Ka-kapa….”, sada “Ka-ka-ka-ka-kapa…”
• dijete je počelo ponavljati sve kraći element riječi
• počelo se uočavati da dijete dok govori ima napete mišiće lica, guta zrak – neravnomjerno koristi disanje. To znači da se hitno treba javiti logopedu kako bi se dijete uključilo u logopedsku terapiju radi uklanjanja početnog mucanja.      

Iznimno je važno znati da mucanje mogu pratiti i druge negativne pojave za dijete kao što su strah pred govorom i govornim situacijama, tikovi, različiti pokreti glavom, tijelom i udovima, neadekvatne fiziološke reakcije (znojenje, crvenilo, ubrzan rad srca), strah, emocionalna nestabilnost, smanjena koncentracija, izbjegavanje vizualnog kontakta sa sugovornikom, netolerantan stav prema govornim situacijama i slično.

Prema mišljenju većine stručnjaka, rani početak liječenja uvelike smanjuje mucanje u odrasloj dobi

Pravila ponašanja

U ponašanju s djetetom koje muca mogla bi vam pomoći sljedeća pravila:

• Ako primijetite simptome mucanja, odmah se obratite logopedu za savjet.
• Od prvog dana djetetu se obraćajte mirnim, ohrabrujućim glasom.
• Koristite jednostavne riječi i izgovarajte ih pravilno.
• Osigurajte djetetu rast i razvoj u mirnom i vedrom okruženju.
• Ako dijete muca, nemojte ga zbog toga grditi ili izgovarati riječi umjesto njega.
• Važno je da ga ne uspoređujete s vršnjacima.
• Nemojte ga ispitivati ne ostavljajući mu vremena da odgovori.
• Uvijek ga gledajte u oči dok govori. Vaše prirodno držanje pomoći će mu da savlada poteškoće.
• Uvijek ga slušajte sa zanimanjem. Dijete mora osjetiti da imate povjerenja u njega.
• Organizirajte zajedničke igre koje potiču komunikaciju u opuštenoj obiteljskoj atmosferi.
• Pokušajte smanjiti komunikacijske pritiske i predvidljive stresne situacije.
• Upoznajte osobe iz djetetove okoline i odgojiteljice u vrtiću s djetetovim problemom kako bi mu pomogle da se uklopi.
• Govorite sporo tako da vas dijete nastoji oponašati i sporo govoriti. Budite mu uzorni model lijepog i tečnog govora.

Kada potražiti pomoć logopeda?

U slučaju da se posumnja, ali se ne može utvrditi je li riječ o mucanju ili tek prolaznim smetnjama izgovora, potrebno je obratiti se logopedu koji će vas pravodobno savjetovati. Normalne i prolazne smetnje javljaju se najčešće između treće i šeste godine. Prema mišljenju većine stručnjaka, rani početak liječenja uvelike smanjuje mucanje u odrasloj dobi.

Ako kod djeteta koje ima netečan govor, odnosno koje muca postoje ove činjenice, tada se treba hitno javiti specijalistu za govor, odnosno logopedu:

• kada postoji obiteljska anamneza kad je riječ o mucanju ili poremećaju izgovora
• kada dijete teško izražava svoje misli pretočene u govor
• kada dijete pokazuje znakove frustracije ili je jako uznemireno zbog svoga govora
• kada se dijete “bori” s govorom
• kada dijete odrasta u dvojezičnoj sredini te mucanje dolazi do izražaja u njegovu materinjem jeziku
• kada ste vi kao roditelji dosta zabrinuti zbog djetetova govora
• kada djetetovo općenito dosta nesigurno ponašanje uzrokuje zabrinutost